Povijesni kontekst Bhagavad-gite
Iako se obično izdaje i čita kao zasebno djelo, Bhagavad-gita je izvorno dio Mahabharate,
sanskritskog epa koji opisuje povijest drevnog svijeta. Mahabharata opisuje dogañaje koji su se
odigrali pred sam početak ovog doba Kali. Na početku tog doba, prije oko pet tisuća godina,
Gospodin Krsna je izložio učenje Bhagavad-gite svom prijatelju i bhakti Arjuni.
Njihov razgovor - jedan od najvećih filozofskih i religijskih dijaloga poznatih čovjeku - odigrao
se uoči početka bitke, velikog bratoubilačkog rata izmeñu stotinu sinova Dhrtarastre i njihovih
roñaka Pandava ili sinova Pandua.
Dhrtarastra i Pandu su bili braća roñena u dinastiji Kurua, koja potječe od kralja Bharate,
ranijeg vladara Zemlje, po kome je Mahabharata dobila ime. Kako je stariji brat Dhrtarastra, bio
slijep od roñenja, na prijestolje, koje bi mu inače pripadalo, bio je ustoličen mlañi brat Pandu.
Nakon smrti Pandua, koji je umro mlad, njegovi sinovi - Yudhisthira, Bhima, Arjuna, Nakula i
Sahadeva - su bili povjereni Dhrtarastri, koji je na taj način, na odreñeno vrijeme postao kralj.
Tako su i Dhrtarastrini i Panduovi sinovi odrasli u istoj kraljevskoj palači. I jedne i druge je
obrazovao u vojnoj nauci iskusni Drona, a svojim savjetom poučavao poštovani "djed" obitelji,
Bhisma.
Usprkos tome, Dhrtarastrini sinovi, a posebno najstariji sin Duryodhana, mrzili su Pandave i
zavidjeli im, a slijepi i slabi Dhrtarastra je želio da njegovi sinovi, a ne Pandave, naslijede
kraljevstvo.
Tako je Duryodhana, uz pristanak Dhrtarastre, skovao zavjeru da ubije Panduove mlade
sinove, koji su samo zahvaljujući brižnoj zaštiti svog strica Vidure i svog roñaka Gospodina Krsne
bili spašeni od brojnih pokušaja Duryodhane da ugrozi njihov život.
Gospodin Krsna nije bio običan čovjek, već sam Vrhovni Bog, koji je sišao na Zemlju i igrao
ulogu princa u jednoj od dinastija tog vremena. U toj ulozi On je bio i nećak Panduove žene Kunti
ili Prthe, majke Pandava. Tako je Krsna, kao roñak i kao vječni branitelj religije, bio naklonjen
Panduovim vrlim sinovima i štitio ih.
Meñutim, lukavi Duryodhana je konačno izazvao Pandave na kockarski dvoboj. Tijekom tog
sudbonosnog dvoboja, Duryodhana i njegova braća su dobili Draupadi, čestitu i odanu ženu
Pandava, i uvredljivo je pokušali obnažiti pred svim okupljenim prinčevima i kraljevima. Krsna ju
je Svojom božanskom intervencijom spasio, ali Pandave su zbog namještene kocke izgubili svoje
kraljevstvo i bili prisiljeni živjeti u progonstvu trinaest godina.
Po povratku iz progonstva, Pandave su s pravom zatražili od Duryodhane da im vrati njihovo
kraljevstvo, ali Duryodhana je to bezobzirno odbio.
Vezani dužnošću koja im je kao prinčevima nalagala da vladaju, petorica Pandava su sveli svoj
zahtjev na samo pet sela. Ali Duryodhana je oholo odgovorio da im ne bi dao čak ni dovoljno
zemlje da u nju zabodu iglu.
Sve vrijeme, Pandave su bili tolerantni i strpljivi, ali sada je rat izgledao neizbježan.
Dok su prinčevi svijeta prilazili različitim stranama, jedni Dhrtarastrinim sinovima, a drugi
Pandavama, sam Krsna je preuzeo ulogu glasnika Panduovih sinova i otišao u Dhrtarastrinu
palaču da bi tražio mir. Kada su Njegovi prijedlozi bili odbijeni, rat je postao neminovan.
Pandave, ljudi najvišeg morala, prihvatili su Krsnu kao Svevišnju Božansku Osobu, dok
Dhrtarastrini bezbožni sinovi nisu. A ipak, Krsna je ponudio učestvovanje u ratu prema željama
zaraćenih strana. Kao Bog, neće se osobno boriti, ali zaraćene strane mogu birati izmeñu
Njegove vojske ili samog Krsne, kao savjetnika i pomagača. Politički genije Duryodhana je
oduševljeno odabrao Krsninu vojsku, dok su Pandave s jednakim oduševljenjem prihvatili samog
Krsnu.
Tako je Krsna postao Arjunin vozač, preuzevši zadatak vožnje bojnih kola legendarnog
strijelca. To nas dovodi do trenutka početka Bhagavad-gite, kada su se dvije vojske suočile,
spremne za borbu, a Dhrtarastra zabrinuto upitao svog sekretara Sanjayu: "Što su napravili?"
Scena je postavljena; potreban je samo kratki osvrt na ovaj prijevod i komentare.
Većina prevodioca Bhagavad-gite u svom prijevodu na engleski ignoriraju Krsnu kao osobu da
bi ostavili prostor za vlastite koncepcije i filozofije.
Povijest Mahabharate biva prihvaćena kao neobična mitologija, a Krsna postaje poetsko sredstvo
za predstavljanje ideja nekog anonimnog genija ili u najboljem slučaju manje važna povijesna
osoba.
Ali prema izjavama same Gite, osoba Krsna je i cilj i tema Bhagavad-gite.
Ovaj prijevod i prateći komentari stoga ne odvraćaju, već usmjeravaju pažnju čitaoca prema
Krsni. Po tome je Bhahavad-gita kakva jest jedinstvena. Takoñer je posebno da Bhagavad-gita
tako postaje potpuno skladna i razumljiva. Kako je Krsna govornik Bhagavad-gite i njen krajnji
cilj, ovo je jedini prijevod koji predstavlja ovaj veliki spis u njegovom pravom svjetlu.
- Izdavači
Predgovor
Bhagavad-gitu kakva jest sam prvotno napisao u obliku u kome je sada predstavljena. Kada je
ova knjiga prvi put bila izdana, izvorni rukopis je na žalost bio skraćen na manje od 400 strana.
Knjiga nije imala ilustracija, a većina komentara na izvorne stihove Šrimad Bhagavad-gite je
nedostajala. Sve moje druge knjige - Šrimad-Bhagavatam, Šri Isopanisad, itd. - sadrže izvorne
stihove, englesku transkripciju, engleske sinonime svake sanskritske riječi, prijevode i
komentare. To čini knjigu vrlo autentičnom i znanstvenom, a značenje očiglednim. Zato nisam
bio sretan kada sam morao svoj izvorni rukopis svesti na najmanju moguću mjeru. Ali kasnije,
kada je potražnja za Bhagavad-gitom kakva jest znatno porasla, mnogi učeni ljudi i bhakte su
zatražili da predstavim knjigu u izvornom obliku. Ovo je pokušaj predstavljanja izvornog rukopisa
ove velike knjige znanja s objašnjenjima potpuno u skladu s učeničkim naslijeñem (parampara)
da bi se pokret svjesnosti Krsne utemeljio na čvršćim i progresivnijim osnovama.
Naš pokret svjesnosti Krsne je autentičan, povijesno vjerodostojan, prirodan i
transcendentalan, jer se zasniva na Bhagavad-giti kakva jest. Postupno postaje najpopularniji
pokret u čitavom svijetu, posebice meñu mlañom generacijom. Interes za ovaj pokret raste i
meñu pripadnicima starije generacije, koji pokazuju takav interes da očevi i djedovi mojih
učenika postaju doživotni članovi našeg velikog društva, Meñunarodnog društva za svjesnost
Krsne, tako nas ohrabrujući. U Los Angelesu su me posjetili mnogi očevi i majke kako bi izrazili
zahvalnost za to što vodim pokret svjesnosti Krsne u čitavom svijetu. Neki od njih su rekli da je
za Amerikance velika sreća što sam pokret svjesnosti Krsne započeo u Americi. Ali izvorni otac
ovog pokreta je sam Gospodin Krsna, jer počeci pokreta sežu u davna vremena, a pokret silazi u
ljudsko društvo putem učeničkog naslijeña. Ako mi za to pripada bilo kakva zasluga, ona ne
pripada meni osobno već mom vječnom duhovnom učitelju Njegovoj Božanskoj Milosti Om
Visnupada Paramahamsa Parivrajakacarya 108 Šri Šrimad Bhaktisiddhanta Sarasvati Goswami
Maharaja Prabhupadi.
Meni se može pripisati jedino zasluga za to što sam pokušao predstaviti Bhagavad-gitu kakva
jest, bez ikakvog mijenjanja. Prije nego što sam predstavio Bhagavad-gitu kakva jest, gotovo
sva engleska izdanja Bhagavad-gite su bila predstavljena radi ostvarivanja nečijih osobnih
ambicija. Ali svrha našeg izdanja Bhagavad-gite kakva jest je da predstavimo misiju Svevišnje
Božanske Osobe, Krsne. Naš zadatak je predstavljanje Krsnine volje, a ne volje svjetovnih
špekulatora poput političara, filozofa ili znanstvenika, koji imaju vrlo malo znanja o Krsni,
usprkos njihovom znanju o drugim predmetima. Kad Krsna kaže - man-mana bhava mad-bhakto
mad-yaji mam namaskuru, mi, za razliku od takozvanih učenjaka, ne kažemo da su Krsna i
Njegov unutrašnji duh različiti. Krsna je apsolutan. Stoga nema razlike izmeñu Krsninog imena,
Krsninog oblika, Krsninih odlika, Krsninih zabava, itd. Taj apsolutni položaj Krsne teško može
shvatiti onaj tko nije Krsnin bhakta u sistemu parampara (učeničkom naslijeñu). Takozvani
učenjaci, političari, filozofi i swamiji koji nemaju savršeno znanje o Krsni obično pokušavaju
prognati ili ubiti Krsnu kad pišu komentar na Bhagavad-gitu. Takav neautorizirani komentar na
Bhagavad-gitu je poznat kao Mayavada-bhasya i Gospodin Caitanya nas je upozorio na te
neovlaštene ljude. Gospodin Caitanya jasno izjavljuje da će svatko tko pokuša shvatiti Bhagavad-
gitu sa stanovišta mayavadi filozofije počiniti veliku grešku. Rezultat takve greške će biti, da će
zavedeni student Bhagavad-gite sigurno biti zbunjen na putu duhovnog napredovanja i neće biti
sposoban vratiti se kući, Bogu.
Mi predstavljamo Bhagavad-gitu kakva jest u namjeri da uslovljenog studenta dovedemo do
istog cilja radi kojeg Krsna silazi na ovaj planet jednom u danu Brahme ili svakih 8 600 000 000
godina. Taj cilj, koji je opisan u Bhagavad-giti, moramo prihvatiti takvog kakav jest, inače nema
smisla pokušavati shvatiti Bhagavad-gitu i njenog govornika, Gospodina Krsnu. Gospodin Krsna
je prvi put izrekao Bhagavad-gitu bogu Sunca prije nekoliko stotina milijuna godina. Ovu
činjenicu moramo prihvatiti i tako shvatiti povijesni značaj Bhagavad-gite bez pogrešnog
tumačenja, na osnovi autoriteta Krsne. Tumačenje Bhagavad-gite bez ikakvog obaziranja na
volju Krsne je najveća uvrjeda. Da bismo se spasili od takve uvrjede, moramo shvatiti Gospodina
kao Svevišnju Božansku Osobu, kao što Ga je neposredno shvatio Arjuna, prvi učenik Gospodina
Krsne. Takvo razumijevanje Bhagavad-gite je autorizirano i pruža pravu dobrobit ljudskom
društvu u ostvarivanju misije života.
Pokret svjesnosti Krsne je prijeko potreban ljudskom društvu, jer omogućuje ljudima
dostizanje najvišeg savršenstva života. Na koji način to čini je u potpunosti objašnjeno u
Bhagavad-giti. Nažalost, svjetovni polemici su iskoristili Bhagavad-gitu kako bi propagirali svoje
demonske sklonosti i odvratili ljude od pravilnog razumijevanja jednostavnih principa života.
Svatko treba znati kako je Bog ili Krsna velik i koji je pravi položaj živih bića. Svatko treba znati
da je živo biće vječno sluga i da ako ne služi Krsnu mora služiti iluziju u različitim
manifestacijama triju guna materijalne prirode i tako neprestano lutati u krugu roñenja i smrti.
Čak se i navodno osloboñeni mayavadi špekulator mora podvrći tom procesu. Ovo znanje
predstavlja veliku znanost i u interesu je svakog živog bića da ga čuje.
Ljudi su opčinjeni Krsninom vanjskom energijom, posebice u ovom dobu Kali i pogrešno misle
da će s napretkom u pružanju materijalnih udobnosti svaki čovjek postati sretan. Ne znaju da je
materijalna ili vanjska priroda vrlo moćna, jer je svatko čvrsto vezan strogim zakonima
materijalne prirode. Živo biće je sretno kao dio i čestica Gospodina i zato je njegova prirodna
uloga neposredno služenje Gospodina. Pod opsjenom iluzije, pokušava biti sretno služeći svoja
osjetila u različitim oblicima, iako ga to nikada neće usrećiti. Umjesto da zadovoljava svoja
materijalna osjetila, mora zadovoljiti Gospodinova osjetila. To je najviše savršenstvo života.
Gospodin to želi i zahtjeva. Moramo shvatiti ovu glavnu poruku Bhagavad-gite. Naš pokret
svjesnosti Krsne poučava čitav svijet toj poruci i kako ne zagañujemo temu Bhagavad-gite kakva
jest, svatko tko ozbiljno želi steći dobrobit od proučavanja Bhagavad-gite mora se obratiti za
pomoć pokretu svjesnosti Krsne kako bi praktično shvatio Bhagavad-gitu pod neposrednim
vodstvom Gospodina. Nadamo se, stoga, da će ljudi steći najveću dobrobit proučavajući
Bhagavad-gitu kakva jest, koju smo ovdje predstavili. Čak i ako jedan čovjek postane
Gospodinov čisti bhakta, smatrat ćemo naš pokušaj uspješnim.
12.svibanj 1971.
Sydney, Australija A.C.Bhaktivedanta Swami
Uvod
om ajwana-timirandhasya
jwanawjana-calakaya
caksur unmilitam yena
tasmai Šri-gurave namah
Šri-caitanya-mano-'bhistam
sthapitam yena bhu-tale
svayam rupah kada mahyam
dadati sva-padantikam
"Roñen sam u najdubljoj tmini neznanja i moj duhovni učitelj mi je otvorio oči bakljom znanja.
Odajem mu svoje ponizno poštovanje."
"Kada će mi Šrila Rupa Goswami Prabhupada, koji je u ovom materijalnom svijetu ustanovio
misiju da bi ispunio želju Gospodina Caitanye, dati utočište svojih lotosovih stopala?"
vande 'ham Šri-guroh Šri-yuta-pada-kamalam Šri-gurun vaisnavamc ca
Šri-rupam sagrajatam saha-gana-raghunathanvitam tam sa-jivam
sadvaitam savadhutam parijana-sahitam krsna-caitanya-devam
Šri-radha-krsna-padan saha-gana-lalita-Šri-vicakhanvitamc ca
"Odajem svoje ponizno poštovanje lotosovim stopalima mog duhovnog učitelja i stopalima svih
vaisnava. Odajem svoje ponizno poštovanje lotosovim stopalima Šrila Rupa Goswamija,
njegovog starijeg brata Sanatane Goswamija, Raghunathe Dase, Raghunathe Bhatte, Gopale
Bhatte i Šrila Jive Goswamija.
Odajem svoje ponizno poštovanje Gospodinu Krsni Caitanyi, Gospodinu Nityanandi, Advaiti
Acaryi, Gadadhari, Šrivasi i drugim pratiocima. Odajem svoje ponizno poštovanje Šrimati
Radharani i Šri Krsni i njihovim pratiljama Šri Laliti i Vicakhi."
he krsna karuna-sindho
dina-bandho jagat-pate
gopeca gopika-kanta
radha-kanta namo 'stu te
"O dragi moj Krsna, Ti si prijatelj nesretnih i izvor kreacije. Gospodar si gopija i ljubavnik
Radharani. Odajem svoje ponizno poštovanje."
tapta-kawcana-gauraggi
radhe vrndavanecvari
vrsabhanu-sute devi
pranamami hari-priye
"Odajem svoje ponizno poštovanje Radharani, kraljici Vrndavane, čija put nalikuje rastopljenom
zlatu. Ti si kćer kralja Vrsabhanua i veoma si draga Gospodinu Krsni."
vawcha-kalpatarubhyac ca krpa-sindhubhya eva ca
patitanam pavanebhyo
vaisnavebhyo namo namah
"Odajem svoje ponizno poštovanje svim vaisnavama, Gospodinovim bhaktama. Oni mogu
ispuniti želje svakoga, baš kao drveće želja i puni su samilosti prema palim dušama."
Šri-krsna-caitanya
prabhu-nityananda
Šri-advaita gadadhara
Šrivasadi-gaura-bhakti-vrnda
"Odajem svoje ponizno poštovanje Šri Krsni Caitanyi, Prabhuu Nityanandi, Šri Advaiti, Gadadhari,
Šrivasi i svima drugima u devocijskom naslijeñu."
hare krsna hare krsna
krsna krsna hare hare
hare rama hare rama
rama rama hare hare
Bhagavad-gita je poznata i kao Gitopanisada. Suština je vedskog znanja i jedna od najvažnijih
Upanisada u vedskoj literaturi. Naravno, na engleskom postoji mnogo komentara na Bhagavad-
gitu i netko može upitati kakva je potreba za još jednim. To možemo objasniti na sljedeći način.
Nedavno me jedna gospoña iz Amerike zamolila da joj preporučim neki engleski prijevod
Bhagavad-gite. Naravno, u Americi ima mnogo izdanja Bhagavad-gite na engleskom, ali koliko
sam vidio, ni za jedno od njih, ne samo u Americi, već ni u Indiji, ne može se pouzdano reći da je
autoritativno, jer je u svakom od njih komentator iznio vlastito mišljenje, ne dodirujući duh
Bhagavad-gite kakva jest.
Duh Bhagavad-gite je opisan u samoj Bhagavad-giti. Ako hoćemo uzeti neki lijek, moramo
slijediti upute priložene uz lijek. Ne možemo uzeti lijek prema vlastitom hiru ili prema uputi
prijatelja. Moramo ga uzeti prema uputi priloženoj uz lijek ili uputi liječnika. Slično tome,
Bhagavad-gitu trebamo shvatiti ili prihvatiti u skladu s uputama samog govornika. Bhagavad-gitu
je izgovorio Gospodin Šri Krsna. Na svakoj stranici Bhagavad-gite se spominje da je On
Svevišnja Božanska Osoba, Bhagavan. Naravno, riječ bhagavan se ponekad odnosi na bilo koju
moćnu osobu ili moćnog poluboga. Ovdje riječ bhagavan nesumnjivo ukazuje da je Gospodin Šri
Krsna velika osoba, ali u isto vrijeme trebamo znati da je Gospodin Šri Krsna Svevišnja Božanska
Osoba. To su potvrdili svi veliki acarye (duhovni učitelji) poput Cagkaracarye, Ramanujacarye,
Madhvacarye, Nimbarke Swamija, Šri Caitanye Mahaprabhua i mnogih drugih autoriteta vedskog
znanja u Indiji. U Bhagavad-giti sam Gospodin takoñer izjavljuje da je Svevišnja Božanska Osoba
i kao takav je prihvaćen u Brahma-samhiti i svim Puranama, a posebno u Šrimad-Bhagavatamu,
poznatom kao Bhagavata Purana (krsnas tu bhagavan svayam). Stoga, Bhagavad-gitu trebamo
prihvatiti u skladu s uputom same Božanske Osobe.
U četvrtom poglavlju Gite (4.1-3) Gospodin kaže:
imam vivasvate yogam
proktavan aham avyayam
vivasvan manave praha
manur iksvakave 'bravit
evam parampara-praptam imam rajarsayo viduh
sa kaleneha mahata
yogo nastah parantapa
sa evayam maya te 'dya yogah proktah puratanah
bhakto 'si me sakha ceti
rahasyam hy etad uttamam
U ovim stihovima Gospodin objašnjava Arjuni da je ovaj sistem yoge, Bhagavad-gitu, prvo
objasnio bogu Sunca. Bog Sunca ga je objasnio Manuu, a Manu Iksvakuu. Tako je ovaj sistem
yoge bio prenošen učeničkim naslijeñem od jednog govornika do drugog, ali je tijekom vremena
bio izgubljen. Zato ga je Gospodin morao ponovo objasniti, ovog puta Arjuni na bojnom polju
Kuruksetre.
Gospodin kaže Arjuni da mu prenosi ovu najvišu tajnu, jer je Njegov bhakta i prijatelj. To znači
da je Bhagavad-gita posebno namijenjena Gospodinovim bhaktama. Postoje tri vrste
transendentalista: jwaniji, yogiji i bhakte (impersonalisti, meditatori i bhakte). Gospodin ovdje
jasno kaže Arjuni da ga je učinio prvim primaocem novog učeničkog naslijeña (parampara) jer je
staro naslijeñe bilo prekinuto. Gospodin je želio uspostaviti drugo učeničko naslijeñe u istom
slijedu misli koje su bile prenošene od boga Sunca do drugih i da Arjuna ponovo raširi Njegovo
učenje. Htio je da Arjuna postane autoritet za razumijevanje Bhagavad-gite. Tako vidimo da je
Bhagavad-gita bila prenijeta Arjuni posebno zato što je bio bhakta Gospodina Krsne i Njegov
neposredni učenik i bliski prijatelj. Stoga, Bhagavad-gitu najbolje može shvatiti osoba koja ima
odlike slične Arjuninim. To znači da mora biti bhakta u neposrednom odnosu s Gospodinom. Čim
netko postane Gospodinov bhakta, takoñer ima neposredan odnos s Gospodinom. To je vrlo
opširna tema, ali ukratko možemo reći da se bhakta može odnositi prema Svevišnjoj Božanskoj
Osobi na jedan od pet različitih načina:
1.može se ophoditi prema Gospodinu u pasivnom odnosu;
2.može se ophoditi prema Gospodinu u aktivnom odnosu;
3.može se ophoditi prema Gospodinu kao prijatelj;
4.može se ophoditi prema Gospodinu kao roditelj;
5.može se ophoditi prema Gospodinu kao ljubavnica.
Arjuna je imao prijateljski odnos s Gospodinom. Naravno, postoji jaz razlike izmeñu ovog
prijateljstva i prijateljstva u materijalnom svijetu. Prijateljstvo izmeñu Gospodina i Arjune je
transcendentalno prijateljstvo, koje ne može svatko imati. Naravno, svatko ima odreñeni odnos s
Gospodinom i taj odnos se oživljava savršenim predanim služenjem, ali u sadašnjem stanju
našeg života zaboravili smo ne samo Svevišnjeg Gospodina, već i naš vječni odnos s
Gospodinom. Svako živo biće, meñu milijardama i trilijunima živih bića, ima vječno odreñeni
odnos s Gospodinom. Taj odnos se zove svarupa i može se oživjeti procesom predanog služenja.
Taj nivo se naziva svarupa-siddhi - savršenstvo prirodnog položaja. Arjuna je bio bhakta i bio je
u dodiru sa Svevišnjim Gospodinom kao prijatelj.
Trebamo obratiti pažnju na to kako je Arjuna prihvatio Bhagavad-gitu. Njegov način
prihvaćanja je opisan u desetom poglavlju (10.12-14):
arjuna uvaca
param brahma param dhama
pavitram paramam bhavan
purusam cacvatam divyam
adi-devam ajam vibhum
ahus tvam rsayah sarve
devarsir naradas tatha
asito devalo vyasah
svayam caiva bravisi me
sarvam etad rtam manye
yan mam vadasi kecava
na hi te bhagavan vyaktim
vidur deva danavah
"Arjuna reče: Ti si Svevišnja Božanska Osoba, vrhovno prebivalište, potpuno čist i Apsolutna
Istina. Ti si prvobitna osoba, vječna, transcendentalna, neroñena i najveća. Svi veliki mudraci
kao što su Narada, Asita, Devala i Vyasa potvrñuju tu istinu o Tebi i sada mi je Ti sam
objašnjavaš. O Krsna, potpuno prihvaćam kao istinu sve što si mi rekao. Ni polubogovi ni
demoni, o Gospodine, ne mogu shvatiti Tvoju ličnost."
Nakon što je čuo Bhagavad-gitu od Svevišnje Božanske Osobe, Arjuna je prihvatio Krsnu kao
param brahmu, Vrhovni Brahman. Svako živo biće je Brahman, ali vrhovno živo biće ili Svevišnja
Božanska Osoba je Vrhovni Brahman. Param dhama znači da je vrhovno prebivalište ili
počivalište svega; pavitram znači da je čist, neokaljan materijalnom zagañenošću; purusam znači
da je vrhovni uživalac; cacvatam da je prvobitan; divyam da je transcendentalan; adi-devam da
je Svevišnja Božanska Osoba; ajam da je neroñen, a vibhum da je najveći.
Netko može pomisliti da je Arjuna sve to rekao Krsni laskajući Mu, pošto je Krsna bio njegov
prijatelj. Da bi otklonio takvu sumnju iz umova čitatelja Bhagavad-gite, Arjuna u sljedećem stihu
potkrjepljuje te pohvale izjavljujući da nije samo on prihvatio Krsnu kao Svevišnju Božansku
Osobu, već i autoriteti poput Narade, Asite, Devale i Vyasadeve. Ove velike osobe šire vedsko
znanje, onakvo kakvo ga prihvaćaju svi acarye. Zato Arjuna kaže Krsni da sve što On kaže
prihvaća kao potpuno savršeno. Sarvam etad rtam manye: "Sve što Ti kažeš prihvaćam kao
istinu." Arjuna takoñer kaže da je veoma teško shvatiti Gospodinovu osobu i da čak ni veliki
polubogovi ne mogu shvatiti Gospodina. To znači da Gospodina ne mogu shvatiti čak ni osobe
više od ljudskih bića. Kako onda ljudsko biće može shvatiti Gospodina Šri Krsnu ako ne postane
Njegov bhakta?
Bhagavad-gitu stoga trebamo prihvatiti u duhu devocije. Ne bismo trebali misliti da smo jednaki
Krsni ili da je Krsna obična osoba, pa čak ni vrlo velika osoba. Gospodin Šri Krsna je Svevišnja
Božanska Osoba. Tako, prema izjavama Bhagavad-gite ili izjavama Arjune, koji pokušava shvatiti
Bhagavad-gitu, trebamo barem teoretski prihvatiti Šri Krsnu kao Svevišnju Božansku Osobu. U
tom poniznom duhu možemo shvatiti Bhagavad-gitu. Ako ne čitamo Bhagavad-gitu u poniznom
duhu, teško ćemo je moći shvatiti, jer predstavlja veliku misteriju.
Što je zapravo Bhagavad-gita? Svrha Bhagavad-gite je izbaviti čovječanstvo iz neznanja
materijalnog postojanja. Svaki čovjek se suočava sa toliko mnogo neprilika, kao Arjuna kada se
morao boriti u bitci na Kuruksetri. Arjuna se predao Krsni i tako je bila izgovorena Bhagavad-
gita. Svatko od nas je pun tjeskoba zbog materijalnog postojanja, ne samo Arjuna. Samo naše
postojanje je u atmosferi nepostojanja. U stvari, mi nismo stvoreni za to da budemo izloženi
prijetnji nepostojanja. Naše postojanje je vječno, ali smo na neki način stavljeni u asat. Asat se
odnosi na ono što ne postoji.
Od toliko mnogo ljudskih bića koja pate, mali broj se zaista raspituje o svom položaju, o tome
što su, zašto su stavljeni u ovaj neugodni položaj itd. Ako se čovjek ne osvijesti i ne zapita zašto
pati, ako ne spozna da ne želi patnju, već osloboñenje od sve patnje, ne treba se smatrati
savršenim ljudskim bićem. Ljudski život počinje kada se takva pitanja pojave u umu. U Brahma-
sutri se takvo raspitivanje naziva brahma-jijwasa. Athato brahma-jijwasa. Svaka aktivnost
ljudskog bića koje se ne raspituje o prirodi Apsoluta se treba smatrati neuspjehom. Oni koji se
počnu pitati zašto pate, odakle su došli i gdje će otići nakon smrti, su pravi studenti koji mogu
razumjeti Bhagavad-gitu. Iskreni student treba osjećati veliko poštovanje prema Svevišnjoj
Božanskoj Osobi. Takav student je bio Arjuna.
Gospodin Krsna silazi posebno zato da bi ponovo pokazao što je pravi cilj života, kada ga čovjek
zaboravi. Čak i onda, od mnogo, mnogo ljudskih bića koja se probude, jedno može shvatiti svoj
položaj i radi njega je izgovorena ova Bhagavad-gita. U stvari, sve nas guta tigar neznanja, ali
Gospodin je vrlo milostiv prema živim bićima, a posebno prema ljudskim bićima. Zato je
izgovorio Bhagavad-gitu, prihvativši Svog prijatelja Arjunu za Svog učenika.
Kao pratilac Gospodina Krsne, Arjuna je iznad sveg neznanja, ali je na bojnom polju Kuruksetre
bio stavljen u neznanje samo da bi postavio Gospodinu Krsni pitanja o problemima života tako da
ih Gospodin može objasniti za dobrobit budućih generacija ljudskih bića i zacrtati plan života.
Čovjek bi onda mogao djelovati u skladu s tim i dostići savršenstvo u ostvarivanju misije
ljudskog života.
U Bhagavad-giti se objašnjava pet osnovnih istina. Prvo se objašnjava nauka o Bogu, a potom
prirodni položaj živih bića, jiva. Postoji icvara, upravitelj, i jive, živa bića koja su pod kontrolom.
Živo biće koje tvrdi da je slobodno i da nije pod kontrolom je ludo. Ono je pod kontrolom u
svakom pogledu, barem u svom uslovljenom životu. Tako Bhagavad-gita govori o icvari,
vrhovnom upravitelju, i jivama, živim bićima koja su pod kontrolom. Takoñer se objašnjava
prakrti (materijalna priroda), vrijeme (trajanje postojanja čitavog univerzuma ili manifestacije
materijalne prirode) i karma (aktivnosti). Kozmička manifestacija je puna različitih aktivnosti. Iz
Bhagavad-gite moramo naučiti tko je Bog, tko su živa bića, što je prakrti, što je kozmička
manifestacija, kako vrijeme upravlja njome i koje su aktivnosti živih bića.
Kroz tih pet tema Bhagavad-gite se potvrñuje da je vrhovni Bog, ili Krsna, ili Brahman, ili vrhovni
upravitelj, ili Paramatma - možemo upotrijebiti koje god ime hoćete - najveći od svih. Živa bića
su kvalitativno jednaka vrhovnom upravitelju. Na primjer, Gospodin upravlja kozmičkim
zbivanjima u materijalnoj prirodi, kao što će biti objašnjeno u narednim poglavljima Bhagavad-
gite. Materijalna priroda nije nezavisna, već djeluje pod kontrolom Svevišnjeg Gospodina. Kao
što Gospodin Krsna kaže - mayadhyaksena prakrtih suyate sa-caracaram: "Ova materijalna
priroda djeluje pod mojom kontrolom". Kada vidimo čudesna zbivanja u kozmičkoj prirodi,
trebamo znati da iza ove kozmičke manifestacije stoji upravitelj. Sve se manifestira pod
kontrolom. Djetinjasto je ne obazirati se na upravitelja.
Na primjer, dijete može misliti da je automobil čudesan zato što može juriti iako ga ne vuče konj
ili neka druga životinja, ali čovjek zdravog razuma zna prirodu mašinerije automobila. On uvijek
zna da iza mašinerije stoji čovjek, vozač. Slično tome, Svevišnji Gospodin je vozač pod čijom se
kontrolom sve odvija. Kao što ćemo vidjeti u narednim poglavljima, Gospodin je prihvatio jive ili
živa bića, kao Svoje dijelove ili čestice. Dio zlata je takoñer zlato, a kap vode iz oceana je
takoñer slana. Slično tome, mi, živa bića, kao dijelovi i čestice vrhovnog upravitelja, icvare ili
Bhagavana, Gospodina Šri Krsne, imamo sve odlike Svevišnjeg Gospodina u sićušnoj mjeri, jer
smo sićušni, podreñeni icvare. Pokušavamo upravljati prirodom, kao što sada pokušavamo
upravljati prostorom ili planetima i ta težnja ka upravljanju je prisutna, jer postoji u Krsni. Ali
iako smo skloni vladanju nad materijalnom prirodom, trebamo znati da nismo vrhovni upravitelji.
To je objašnjeno u Bhagavad-giti.
Što je materijalna priroda? Ona je takoñer objašnjena u Bhagavad-giti kao niža prakrti, niža
priroda. Objašnjeno je da je živo biće viša prakrti. Prakrti je uvijek pod kontrolom, bilo da je niža
ili viša. Prakrti je žensko i pod kontrolom je Gospodina, kao što žena djeluje pod kontrolom
muža. Prakrti je uvijek podreñena, pod kontrolom Gospodina, koji je upravitelj. I živa bića i
materijalna priroda su pod kontrolom Svevišnjeg Gospodina. Prema Giti, iako su živa bića dijelovi
i čestice Svevišnjeg Gospodina, smatra se da su prakrti. To je jasno objašnjeno u sedmom
poglavlju Bhagavad-gite. Apareyam itas tv anyam prakrtim viddhi me param / jiva bhutam: "Ova
materijalna priroda je Moja niža prakrti, ali iznad nje postoji druga prakrti - jiva-bhutam, živo
biće".
Materijalna priroda se sastoji od tri odlike: gune vrline, gune strasti i gune neznanja. Iznad tih
guna je vječno vrijeme, a interakcijom guna prirode, pod kontrolom i u granicama vječnog
vremena, nastaju aktivnosti koje se nazivaju karma. Te aktivnosti se odvijaju od pamtivijeka, a
mi uživamo ili ispaštamo plodove naših aktivnosti. Na primjer, ako poslovan čovjek radi vrlo
teško, s inteligencijom, i nagomila velik novac na bankovnom računu, onda uživa. Ali ako u
poslovima izgubi sav svoj novac, onda ispašta. Slično tome, na svakom polju života mi ispaštamo
ili uživamo rezultate naših aktivnosti. To se zove karma.
U Bhagavad-giti su objašnjeni icvara (Svevišnji Gospodin), jiva (živo biće), prakrti (priroda), kala
(vječno vrijeme) i karma (aktivnosti). Gospodin, živa bića, materijalna priroda i vrijeme su
vječni. Manifestacija prakrti može biti privremena, ali nije nestvarna. Neki filozofi kažu da je
manifestacija materijalne prirode nestvarna, ali prema filozofiji Bhagavad-gite ili prema filozofiji
vaisnava, to nije točno. Manifestacija svijeta se ne smatra nestvarnom; smatra se stvarnom, ali
privremenom. Usporeñuje se s oblakom koji putuje nebom ili dolaskom kišnog doba koje natapa
polja žitarica. Čim se kišno doba završi i oblak ode, svi usjevi se osuše. Slično tome, ova
materijalna manifestacija nastaje u odreñenom vremenskom intervalu, postoji neko vrijeme i
zatim iščezava. Tako djeluje prakrti. Ali taj ciklus se odvija vječno. Prema tome, prakrti je
vječna; nije nestvarna. Gospodin je opisuje kao "Moja prakrti". Ova materijalna priroda je
odvojena energija Svevišnjeg Gospodina. Živa bića su takoñer energija Svevišnjeg Gospodina, ali
nisu odvojena već vječno povezana s Njim. Tako su Gospodin, živo biće, materijalna priroda i
vrijeme meñusobno povezani i vječni. Meñutim, karma nije vječna. Posljedice karme mogu biti
vrlo stare. Mi od pamtivijeka ispaštamo ili uživamo u rezultatima naših aktivnosti, ali možemo
promijeniti rezultate naše karme ili aktivnosti, i ta promjena ovisi o savršenstvu našeg znanja. Mi
vršimo različite aktivnosti, ali ne znamo kakve aktivnosti trebamo vršiti da bismo se oslobodili
akcija i reakcija svih tih aktivnosti. To je takoñer objašnjeno u Bhagavad-giti.
Položaj icvare - Svevišnjeg Gospodina - je položaj vrhovne svjesnosti. Kao dijelovi i čestice
Svevišnjeg Gospodina, živa bića (jive) su takoñer svjesna. I živo biće i materijalna priroda su
opisani kao prakrti, energija Svevišnjeg Gospodina, ali jedna od njih - jiva - je svjesna. Druga
prakrti nije svjesna. To je razlika. Zato se jiva prakrti naziva višom energijom, jer ima svjesnost
sličnu Gospodinovoj. Meñutim, Gospodin je vrhovna svjesnost. Ne bismo trebali tvrditi da je živo
biće, jiva, takoñer vrhovno svjesno. Živo biće ne može biti vrhovno svjesno ni u jednom stadiju
svog savršenstva. Teorija koja tvrdi da je to moguće zavodi ljude. Živo biće može biti svjesno, ali
nije savršeno ili vrhovno svjesno.
Razlika izmeñu jive i icvare će biti objašnjena u trinaestom poglavlju Bhagavad-gite. Gospodin je
ksetra-jwa, svjestan, kao što je svjesno i živo biće, ali živo biće je svjesno samo svog tijela, dok
je Gospodin svjestan svih tijela. Kako živi u srcu svakog živog bića, svjestan je psihičkih
promjena svake jive. To ne bismo trebali zaboraviti. Takoñer je objašnjeno da Paramatma,
Svevišnja Božanska Osoba, živi u svačijem srcu kao icvara, upravitelj, i upućuje živo biće kako
da djeluje po svojoj želji. Živo biće zaboravlja što treba raditi. Prvo odluči djelovati na odreñeni
način, a onda se zaplete u posljedice vlastite karme. Nakon što napusti jednu vrstu tijela, ulazi u
drugu vrstu tijela, kao što odjeva i svlači odjeću. Dok se duša tako seli, ispašta posljedice
aktivnosti koje je izvršila u prošlosti. Te aktivnosti se mogu promijeniti kada živo biće postane
razborito i utemelji se u guni vrline, shvaćajući kakve aktivnosti treba vršiti. Ako to učini, sve
posljedice njegovih prošlih aktivnosti se mogu promijeniti. Prema tome, karma nije vječna. Zato
je rečeno da su od pet činilaca (isvara, jive, prakrti, vrijeme i karma), četiri vječna, a jedan
privremen (karma).
Vrhovno svjesni icvara je sličan živom biću po Svojoj svjesnosti, jer su i svjesnost Gospodina i
svjesnost živog bića transcendentalne. Svjesnost ne nastaje spajanjem materije. To je pogrešna
ideja. Teorija da se svjesnost razvija u odreñenim uvjetima spajanja materije nije prihvaćena u
Bhagavad-giti. Svjesnost se može iskrivljeno odražavati kroz prekrivač materijalnih okolnosti,
kao što može izgledati da svjetlost koja prolazi kroz obojano staklo ima odreñenu boju, ali
Gospodinova svjesnost ne podliježe materijalnom utjecaju. Gospodin Krsna kaže
-
mayadhyaksena prakrtih. Kada Gospodin siñe u materijalni univerzum, Njegova svjesnost ne
podliježe materijalnom utjecaju. Gospodin Krsna kaže - mayadhyaksena prakrtih. Kada Gospodin
siñe u materijalni univerzum, Njegova svjesnost ne podliježe materijalnom utjecaju. Kada bi bilo
tako, ne bi mogao govoriti o transendentalnim temama, kao što to čini u Bhagavad-giti. Nitko ne
može ništa reći o transendentalnom svijetu, ako je njegova svjesnost materijalno zagañena.
Prema tome, Gospodin nije materijalno zagañen. Meñutim, naša svjesnost je u sadašnjem
trenutku materijalno zagañena. Bhagavad-gita nas poučava da moramo pročistiti tu materijalno
zagañenu svjesnost. U čistoj svjesnosti, naše aktivnosti će biti povezane s voljom icvare i to će
nas usrećiti. Ne trebamo prestati sa svim aktivnostima, već ih pročistiti. Pročišćene aktivnosti se
nazivaju bhakti. Takve aktivnosti izgledaju kao obične, ali nisu zagañene. Osoba u neznanju
može vidjeti da bhakta djeluje ili radi kao običan čovjek, ali takva osoba siromašnog znanja ne
zna da aktivnosti Gospodinovog bhakte nisu zagañene nečistom svjesnošću ili materijom.
Transcendentalne su prema tri gune prirode. Meñutim, trebamo znati da je u ovom trenutku naša
svjesnost zagañena.
Kada smo materijalno zagañeni, nazivamo se uslovljenima. Lažna svjesnost se ispoljava pod
utiskom "ja sam proizvod materijalne prirode". To se zove lažni ja. Onaj tko je obuzet mislima o
tjelesnim shvaćanjima ne može shvatiti svoju situaciju. Bhagavad-gita je izgovorena da bi
oslobodila osobu tjelesnog shvaćanja života, a Arjuna je prihvatio takav položaj da bi primio to
znanje od Gospodina. Osoba se mora osloboditi tjelesnog shvaćanja života; to je pripremna
aktivnost za transcendentalistu. Onaj tko želi biti slobodan, osloboñen, mora prvo shvatiti da nije
materijalno tijelo. Mukti
(osloboñenje) je sloboda od materijalne svjesnosti. U Šrimad-
Bhagavatamu nalazimo definiciju osloboñenja. Muktir hitvanyatha-rupam svarupena
vyavasthitih: mukti je osloboñenje od zagañene svjesnosti ovog materijalnog svijeta i
utemeljenost u čistoj svjesnosti. Sve upute Bhagavad-gite su namijenjene buñenju te čiste
svjesnosti i zato vidimo da, dok mu daje posljednje upute u Giti, Krsna pita Arjunu da li je
njegova svjesnost sada pročišćena. Pročišćena svjesnost znači djelovati u skladu s Gospodinovim
uputama. To je bit pročišćene svjesnosti. Svjesnost već postoji zato što smo dijelovi i čestice
Gospodina, ali mi smo skloni tome da doñemo pod utjecaj nižih guna. Gospodin, pošto je
Svevišnji, nikad ne podliježe takvom utjecaju. To je razlika izmeñu Svevišnjeg Gospodina i malih
osobnih duša.
Što je to svjesnost? To je svijest "ja sam". Ali što sam ja? U zagañenoj svjesnosti "ja sam" znači
"ja sam gospodar svega što me okružuje, ja sam uživalac". Svijet se okreće zato što svako živo
biće misli da je gospodar i stvaralac materijalnog svijeta. Materijalna svjesnost ima dva psihička
aspekta. Jedan je mišljenje "ja sam stvaralac", a drugi mišljenje "ja sam uživalac". U stvari,
Svevišnji Gospodin je i stvaralac i uživalac, a živo biće, kao dio i čestica Svevišnjeg Gospodina,
nije ni stvaralac niti uživalac, već suradnik. Ono je stvoreno i uživano. Na primjer, dio mašine
surañuje s čitavom mašinom; dio tijela surañuje s čitavim tijelom. Ruke, noge i oči su dijelovi
tijela, ali nisu uživaoci. Želudac je uživalac. Noge se kreću, ruke osiguravaju hranu, zubi žvaču.
Svi dijelovi tijela zadovoljavaju želudac, jer je on glavni činilac koji hrani tijelo. Stoga se sve daje
želucu. Drvetu dajemo vodu zalijevajući njegov korijen, a tijelo hranimo hraneći trbuh, jer ako
želimo održavati tijelo u zdravom stanju, dijelovi tijela moraju surañivati da bi nahranili trbuh.
Slično tome, Svevišnji Gospodin je uživalac i stvaralac, a mi smo, kao podčinjena živa bića,
stvoreni za to da surañujemo s Njim da bismo Ga zadovoljili. Ta suradnja će nam pomoći, kao
što će hrana koju primi želudac pomoći svim drugim dijelovima tijela. Ako prsti na rukama misle
da sami trebaju jesti hranu umjesto da je daju želucu, bit će frustrirani. Središnji lik stvaranja i
uživanja je Svevišnji Gospodin, a živa bića su suradnici. Ona uživaju surañujući. Taj odnos
nalikuje odnosu gospodara i sluge. Ako je gospodar potpuno zadovoljan, sluga je takoñer
zadovoljan. Zato trebamo zadovoljiti Svevišnjeg Gospodina, iako težnja za stvaranjem i
uživanjem u materijalnom svijetu postoji i u živim bićima, jer postoji u Svevišnjem Gospodinu
koji je stvorio manifestirani kozmički svijet.
U Bhagavad-giti se stoga objašnjava da se potpuna cjelina sastoji od vrhovnog upravitelja, živih
bića koja su pod kontrolom, kozmičke manifestacije, vječnog vremena i karme ili aktivnosti, koji
su objašnjeni u ovom tekstu. Svi oni zajedno čine potpunu cjelinu, koja se naziva Vrhovna
Apsolutna Istina. Sve manifestacije su tvorevine Njegovih različitih energija. On je potpuna
cjelina.
U Giti je takoñer objašnjeno da je neosobni Brahman podreñen potpunoj Vrhovnoj Osobi
(brahmano hi pratisthaham). U Brahma-sutri je još jasnije objašnjeno da Brahman nalikuje
sunčevim zracima. Neosobni Brahman predstavlja sjajne zrake Svevišnje Božanske Osobe.
Neosobni Brahman je nepotpuna spoznaja apsolutne cjeline, kao i shvaćanje Paramatme. U
petnaestom poglavlju ćemo vidjeti da je Svevišnja Božanska Osoba iznad neosobnog Brahmana i
djelomične spoznaje Paramatme. Svevišnja Božanska Osoba se naziva sac-cid-ananda-vigraha.
Brahma-samhita počinje sljedećim riječima: icvarah paramah krsnah sac-cid-
-ananda-vigrahah / anadir adir govindah sarva-karana-karanam. "Govinda, Krsna je uzrok svih
uzroka. On je prvobitni uzrok i oblik vječnosti, znanja i blaženstva." Spoznaja neosobnog
Brahmana je spoznaja Njegovog sat obilježja (vječnosti). Spoznaja Paramatme je spoznaja sat-
cit obilježja
(vječnog znanja). Ali spoznaja Božanske Osobe Krsne je spoznaja svih
transcendentalnih obilježja: sat, cit i anande (vječnosti, znanja i blaženstva) u potpunoj vigrahi
(obliku).
Manje inteligentni ljudi smatraju Vrhovnu Istinu neosobnom, ali Ona je transcendentalna osoba i
to je potvrñeno u svim vedskim spisima. Nityo nityanam cetanac cetananam. (Katha Upanisada
2.2.13) Kao što smo svi mi živa bića i imamo svoju individualnost, tako je i Vrhovna Apsolutna
Istina osoba, a spoznaja Božanske Osobe predstavlja spoznaju svih transendentalnih obilježja u
Njegovom potpunom obliku. Potpuna cjelina nije neosobna. Ako je Gospodin neosoban ili ako je
manji od bilo čega drugog, ne može biti potpuna cjelina. Potpuna cjelina mora imati sve što je u
okviru i izvan okvira našeg iskustva, inače ne može biti potpuna.
Potpuna cjelina, Božanska Osoba, posjeduje neizmjerne moći (parasya caktir vividhaiva cruyate).
Kako Krsna djeluje u različitim moćima je takoñer objašnjeno u Bhagavad-giti. Ovaj pojavni ili
materijalni svijet u koji smo stavljeni je takoñer potpun u sebi, jer su prema sagkhya filozofiji,
dvadeset četiri elementa, koja privremeno manifestiraju ovaj materijalni univerzum, savršeno
ureñena za proizvodnju svih izvora neophodnih za održavanje ovog univerzuma. Ničega nema
previše niti premalo. Vrijeme trajanja ove manifestacije je odreñeno energijom vrhovne cjeline i
kada vrijeme istekne, ova privremena manifestacija će biti uništena po potpunom ureñenju
potpunog. Malim potpunim jedinkama, živim bićima, pruža se potpuna pogodnost da spoznaju
potpunog, a sve vrste nepotpunosti se doživljavaju zbog nepotpunog znanja o potpunom. Tako
Bhagavad-gita sadrži potpuno znanje o vedskoj mudrosti.
Svo vedsko znanje je nepogrešivo i hindusi ga prihvaćaju kao potpuno i nepogrešivo. Na primjer,
kravlja balega je izmet životinje i prema smrti ili vedskoj izjavi, ako osoba dodirne izmet
životinje, mora se okupati da bi se pročistila. Ali u vedskim spisima se smatra da je kravlja
balega pročišćavajuće sredstvo. To može izgledati proturječno, ali se prihvaća zato što je vedska
izjava. Prihvaćajući to, osoba neće počiniti grešku. Kasnije je suvremena znanost dokazala da
kravlja balega sadrži sva antiseptična svojstva. Tako je vedsko znanje potpuno, jer je iznad svih
sumnji i grešaka, a Bhagavad-gita je bit sveg vedskog znanja.
Vedsko znanje nije rezultat istraživanja. Naš istraživački rad je nesavršen zato što istražujemo
stvari nesavršenim osjetilima. Moramo prihvatiti savršeno znanje koje se prenosi, kao što je
rečeno u Bhagavad-giti, putem parampara sistema (učeničkim naslijeñem). Znanje moramo
primiti iz pravog izvora u učeničkom naslijeñu koje potječe od vrhovnog duhovnog učitelja,
samog Gospodina i koje se prenosi putem niza duhovnih učitelja. Arjuna, učenik koga je poučio
Gospodin Šri Krsna, prihvaća sve što On kaže bez protivljenja. Ne možemo prihvatiti jedan dio
Bhagavad-gite, a drugi ne. To nije dozvoljeno. Bhagavad-gitu moramo prihvatiti bez
interpretacija, izbacivanja njenih dijelova i našeg hirovitog uplitanja u njenu materiju. Gita se
treba prihvatiti kao najsavršenija prezentacija vedskog znanja. Vedsko znanje se prima iz
transcendentalnih izvora, a prve riječi je izgovorio sam Gospodin. Riječi koje je izgovorio
Gospodin se nazivaju apauruseya, što znači da se razlikuju od riječi svjetovne osobe koja
posjeduje četiri nedostatka. Svjetovna osoba (1) sigurno čini greške, (2) uvijek je u iluziji, (3)
sklona je varanju drugih i (4) ograničena je nesavršenim osjetilima. Kako posjeduje ta četiri
nesavršenstva, ne može dati savršeno obavještenje o sveprožimajućem znanju.
Vedsko znanje ne prenose takva živa bića sa nedostacima. Gospodin ga je prenio prvom
stvorenom živom biću, Brahmi, kroz srce, a Brahma ga je zauzvrat prenio svojim sinovima i
učenicima, kao što ga je izvorno primio od Gospodina. Gospodin je puranam, svesavršen, i ne
može postati podložan zakonima materijalne prirode. Zato trebamo biti dovoljno inteligentni da
bismo shvatili da je Gospodin jedini vlasnik svega u univerzumu i izvorni stvaralac, stvaralac
Brahme. U jedanaestom poglavlju Gospodin je oslovljen kao prapitamaha, pradjed, pošto je
stvaralac Brahme koji je oslovljen kao pitamaha, djed. Stoga nitko ne bi trebao tvrditi da je
vlasnik bilo čega; treba prihvatiti samo stvari koje mu je Gospodin dodijelio za njegovo
izdržavanje.
Postoji mnogo primjera koji pokazuju kako trebamo iskoristiti stvari koje nam je Gospodin
dodijelio. To je takoñer objašnjeno u Bhagavad-giti. Arjuna je na početku odlučio da se ne bori u
bici na Kuruksetri. To je bila njegova vlastita odluka. Arjuna je rekao Gospodinu da ne može
uživati u kraljevstvu nakon što ubije svoje roñake. Ta odluka je bila zasnovana na tijelu, jer je
mislio da je tijelo i da su njegovi tjelesni srodnici ili ekspanzije bili njegova braća, roñaci, zetovi,
djedovi, itd. Prema tome, htio je zadovoljiti svoje tjelesne prohtjeve. Gospodin je izgovorio
Bhagavad-gitu samo da bi promijenio to gledište i Arjuna je na kraju odlučio boriti se pod
vodstvom Gospodina, rekavši - karisye vacanam tava: "Djelovat ću po Tvojim riječima."
U ovom svijetu ljudi nisu stvoreni za to da se svañaju poput mačaka i pasa. Čovjek mora biti
inteligentan da bi spoznao važnost ljudskog života i odbio djelovati poput običnih životinja.
Ljudsko biće treba spoznati cilj svog života. To je poruka svih vedskih spisa, a njegova suština je
iznesena u Bhagavad-giti. Vedska literatura je namijenjena ljudskim bićima, a ne životinjama.
Životinje mogu ubijati druga živa bića i nema niti govora o tome da čine grijeh, ali ako čovjek
ubije životinju da bi zadovoljio svoje neobuzdano osjetilo ukusa, mora biti odgovoran za kršenje
zakona prirode. U Bhagavad-giti je jasno objašnjeno da postoje tri vrste aktivnosti u skladu s
različitim gunama prirode: aktivnosti u vrlini, strasti i neznanju. Slično tome, postoje tri vrste
hrane: hrana u vrlini, strasti i neznanju. Sve je to jasno opisano i ako pravilno iskoristimo upute
Bhagavad-gite, čitav naš život će postati pročišćen i na kraju ćemo dostići odredište iznad ovog
materijalnog neba (yad gatva na nivartante tad dhama paramam mama).
To odredište se zove sanatana nebo, vječno duhovno nebo. U ovom materijalnom svijetu vidimo
da je sve privremeno. Sve nastaje, ostaje neko vrijeme, stvara popratne proizvode, smanjuje se
i zatim nestaje. To je zakon materijalnog svijeta, koji vrijedi za sve primjere koje možemo
navesti, poput tijela, voća ili bilo čega drugog. Ali iznad ovog privremenog svijeta postoji drugi
svijet o kome imamo obavještenje. Taj svijet je drugačije prirode, jer je sanatana, vječan. Jiva je
opisana kao sanatana, vječna, a Gospodin je takoñer u jedanaestom poglavlju opisan kao
sanatana. Mi imamo prisan odnos sa Gospodinom i pošto smo svi kvalitativno istovjetni -
sanatana-dhama ili nebo, sanatana Vrhovna Osoba i sanatana živa bića - čitava svrha Bhagavad-
gite je da oživi naše sanatana zanimanje ili sanatana-dharmu, vječno zanimanje živog bića. Mi
smo privremeno zaokupljeni raznim aktivnostima, ali sve se one mogu pročistiti kada ostavimo
sve te privremene aktivnosti i prihvatimo aktivnosti koje je propisao Svevišnji Gospodin. To se
naziva našim čistim životom.
Svevišnji Gospodin i Njegovo transcendentalno prebivalište su sanatana, kao i živa bića, i
druženje živih bića sa Gospodinom u sanatana prebivalištu predstavlja savršenstvo ljudskog
života. Gospodin je vrlo ljubazan prema živim bićima, jer su Njegovi sinovi. Gospodin Krsna
izjavljuje u Bhagavad-giti - sarva-yonisu...aham bija-pradah pita: "Ja sam otac svih živih bića".
Naravno, postoje različite vrste živih bića, ovisno o njihovim različitim karmama, ali Gospodin
ovdje tvrdi da je otac svih njih. Zato Gospodin silazi da bi vratio sve pale uslovljene duše, da bi
ih pozvao da se vrate u vječno sanatana nebo tako da se sanatana živa bića mogu vratiti na
svoje vječne sanatana položaje u vječnom društvu Gospodina. Sam Gospodin dolazi u različitim
inkarnacijama ili šalje Svoje povjerljive sluge kao sinove, pratioce ili acarye da bi izbavili
uslovljene duše.
Prema tome, sanatana-dharma nije sektaški proces religije. Ona je vječna funkcija vječnih živih
bića u odnosu sa Svevišnjim Gospodinom. Kao što je prethodno bilo rečeno, sanatana-dharma se
odnosi na vječno zanimanje živog bića. Šripada Ramanujacarya je objasnio riječ sanatana kao
"ono što nema niti početka niti kraja". Tako kada govorimo o sanatana-dharmi moramo na
osnovi autoriteta Šripada Ramanujacarye prihvatiti da ona nema niti početak niti kraj.
Naša riječ religija se nešto neznatno razlikuje od sanatana-dharme. Religija sadrži u sebi
pojam vjere, a vjera se može promijeniti. Netko može imati vjeru u odreñeni proces i zatim ga
promijeniti i prihvatiti drugi, ali sanatana-dharma se odnosi na aktivnost koja se ne može
promijeniti. Na primjer, vodi ne možemo oduzeti tečnost, niti vatri toplinu. Slično tome, vječnom
živom biću ne možemo oduzeti njegovu vječnu funkciju. Sanatana-dharma je vječno neodvojiva
od živog bića. Zato, kada govorimo o sanatana-dharmi, moramo na osnovi autoriteta Šripada
Ramanujacarya prihvatiti kao činjenicu da sanatana-dharma nema niti početak niti kraj. Ono što
nema ni početak ni kraj ne može biti sektaško, jer ne može biti ograničeno nikakvim granicama.
Oni koji pripadaju nekoj sektaškoj vjeri će pogrešno smatrati da je sanatana-dharma takoñer
sektaška, ali ako duboko proučimo materiju i razmotrimo je u svjetlu suvremene znanosti, moći
ćemo shvatiti da sanatana-dharma nije samo funkcija svih ljudi ovog svijeta, već svih živih bića u
univerzumu.
Nesavršena religiozna vjera može imati početak u analima ljudske povijesti, ali sanatana-dharma
nema početak, jer vječno ostaje sa živim bićima. Što se tiče živih bića, autoritativni spisi
izjavljuju da se živo biće nikada ne raña niti umire. U Giti je rečeno da se živo biće nikada ne
raña i nikada ne umire. Vječno je i neuništivo i nastavlja živjeti nakon uništenja privremenog
materijalnog tijela. Što se tiče shvaćanja sanatana-dharme, moramo pokušati shvatiti koncepciju
religije iz značenja korijena sanskritske riječi. Dharma se odnosi na ono što je uvijek svojstveno
odreñenom predmetu. Mi zaključujemo da su svjetlost i toplina svojstvene vatri; bez svjetlosti i
topline, riječ vatra nema značenja. Slično tome, moramo otkriti suštinski dio živog bića, koji ga
uvijek prati. Taj stalni pratilac je njegova vječna osobina, a ta vječna osobina je njegova vječna
religija.
Kada je Sanatana Goswami pitao Šri Caitanyu Mahaprabhua o svarupi svakog živog bića,
Gospodin je odgovorio da je svarupa ili prirodni položaj svakog živog bića služenje Svevišnje
Božanske Osobe. Ako analiziramo ovu izjavu Gospodina Caitanye, lako možemo vidjeti da svako
živo biće neprestano služi neko drugo živo biće. Živo biće služi druga živa bića na razne načine.
Djelujući na taj način, uživa u životu. Niže životinje služe ljudska bića kao što sluga služi
gospodara. "A" služi gospodara "B", "B" služi gospodara "C", "C" služi gospodara "D", itd. U tim
okolnostima, možemo vidjeti da prijatelj služi prijatelja, majka služi sina, žena služi muža, muž
služi ženu, itd. Ako nastavimo istraživati u tom duhu, vidjet ćemo da u ljudskom društvu svatko
služi, bez izuzetka. Političar predstavlja svoj manifest javnosti da bi je uvjerio u svoju sposobnost
služenja. Glasači zato daju političaru svoje vrijedne glasove misleći da će učiniti vrijednu službu
za društvo. Prodavač služi kupca, a obitelj služi državu u skladu sa vječnim kapacitetom vječnog
živog bića. Na taj način možemo vidjeti da ni jedno živo biće nije izuzeto od služenja drugih živih
bića. Stoga sa sigurnošću možemo zaključiti da je služenje stalni pratilac živog bića i njegova
vječna religija.
A ipak, čovjek izjavljuje da ispovijeda odreñenu vjeru vezanu uz odreñeno vrijeme i okolnosti.
Tako tvrdi da je hindus, musliman, kršćanin, budist ili pripadnik neke druge sekte. Takva
imenovanja nisu sanatana-dharma. Hindus može promijeniti vjeru i postati musliman, a
musliman može promijeniti svoju vjeru i postati hindus, kršćanin može promijeniti svoju vjeru,
itd. Ali u svim okolnostima promjena religiozne vjere ne utječe na vječno zanimanje živog bića, a
to je služenje drugih. Hindus, musliman ili kršćanin u svim okolnostima služe nekoga. Tako
ispovijedanje odreñene vjere ne predstavlja ispovijedanje sanatana-dharme. Sanatana-dharma
je služenje.
U stvari, naš odnos sa Svevišnjim Gospodinom je odnos služenja. Svevišnji Gospodin je uživalac,
a mi, živa bića, smo Njegovi sluge. Stvoreni smo za Njegovo uživanje i ako učestvujemo u tom
vječnom uživanju sa Svevišnjom Božanskom Osobom, postajemo sretni. Inače ne možemo
postati sretni. Ne možemo nezavisno postati sretni, kao što niti jedan dio tijela ne može biti
sretan ako ne surañuje sa trbuhom. Živo biće ne može biti sretno ako transcendentalno ne služi
Svevišnjeg Gospodina s ljubavlju.
U Bhagavad-giti se ne odobrava obožavanje ili služenje raznih polubogova. U dvadesetom stihu
sedmog poglavlja je rečeno:
kamais tais tair hrta-jwanah
prapadyante 'nya-devatah
tam tam niyamam asthaya
prakrtya niyatah svaya
"Oni čiju su inteligenciju odnijele materijalne želje predaju se polubogovima i slijede odreñena
pravila i propise u skladu s vlastitom prirodom." Ovdje je otvoreno rečeno da osobe voñene
požudom obožavaju polubogove, a ne Svevišnjeg Gospodina Krsnu. Kada spominjemo ime Krsna,
ne mislimo ni na kakvo sektaško ime. Krsna znači najveće zadovoljstvo. Potvrñeno je da je
Svevišnji Gospodin rezervoar ili riznica sveg zadovoljstva. Svi mi žudimo za zadovoljstvom.
Ananda-mayo 'bhyasat (Vedanta-sutra 1.1.12). Živa bića su, kao i Svevišnji Gospodin, puna
svjesnosti i tragaju za srećom. Gospodin je stalno sretan i ako se živa bića druže sa Gospodinom,
surañuju sa Njim i postanu Njegovi pratioci i sama postaju sretna.
Gospodin silazi u ovaj smrtni svijet da bi pokazao Svoje zabave u Vrndavani, koje su pune sreće.
Kada je Gospodin Šri Krsna boravio u Vrndavani, Njegove aktivnosti sa Njegovim prijateljima -
dječacima pastirima, Njegovim prijateljicama, stanovnicima Vrndavane i kravama su bile pune
sreće. Svi stanovnici Vrndavane su znali samo za Krsnu i ni za što drugo. Ali Gospodin Krsna je
čak i Svog oca Nanda Maharaju odvratio od obožavanja poluboga Indre, jer je htio pokazati da
ljudi ne bi trebali obožavati ni jednog poluboga. Trebaju obožavati samo Svevišnjeg Gospodina,
jer je njihov krajnji cilj povratak u Njegovo prebivalište.
Prebivalište Gospodina Šri Krsne je opisano u šestom stihu petnaestog poglavlja Bhagavad-
gite:
na tad bhasayate suryo
na cacagko na pavakah
yad gatva na nivartante
tad dhama paramam mama
"Moje vrhovno prebivalište ne osvjetljava ni sunce, ni mjesec, ni vatra, ni elektricitet. Oni koji ga
dostignu nikada se ne vraćaju u ovaj materijalni svijet."
U ovom stihu je opisano to vječno nebo. Naravno, mi imamo materijalnu predstavu o nebu i
povezujemo je sa suncem, mjesecom, zvijezdama itd., ali u ovom stihu Gospodin kaže da na
vječnom nebu nema potrebe za suncem, mjesecom, elektricitetom ili vatrom, jer je duhovno
nebo već obasjano brahmajyotijem, zracima koji emaniraju iz Svevišnjeg Gospodina. Mi uz veliki
napor pokušavamo dostići druge planete, ali prebivalište Svevišnjeg Gospodina nije teško
shvatiti. To prebivalište se zove Goloka i lijepo je opisano u Brahma-samhiti (5.37): goloka eva
nivasaty akhilatma-bhutah. Gospodin vječno prebiva u svom prebivalištu Goloki, a ipak Mu
možemo prići iz ovog svijeta. Zato Gospodin dolazi da bi ispoljio Svoj pravi oblik - sac-cid-
ananda-vigrahu. Kad ispolji taj oblik, nema potrebe zamišljati kako On izgleda. Da bi odvratio
ljude od takve imaginarne špekulacije, silazi i pokazuje se onakav kakav jest, kao
Cyamasundara. Na žalost, manje inteligentni ljudi Ga ismijavaju, jer dolazi kao jedan od nas i
ophodi se prema nama kao da je ljudsko biće. Zahvaljujući Svojoj svemoći, predstavlja se u
Svom pravom obliku i pokazuje Svoje zabave, koje su replike zabava iz Njegovog prebiva-lišta.
U sjajnim zracima duhovnog neba lebde bezbrojni planeti. Brahmajyoti emanira iz vrhovnog
prebivališta, Krsnaloke, i ananda-maya, cin-maya planeti koji nisu materijalni, lebde u tim
zracima. Gospodin kaže - na tad bhasayate suryo na cacanko na pavakah / yad gatva na
nivartante tad dhama paramam mama. Osoba koja može prići tom duhovnom nebu ne treba
ponovo sići u materijalno nebo. Na materijalnom nebu, čak i ako dostignemo najviši planet
(Brahmaloku), a da ne govorimo o Mjesecu, naći ćemo iste uslove života: roñenje, smrt, bolest i
starost. Niti jedan planet u materijalnom univerzumu nije osloboñen od ta četiri principa
materijalnog postojanja.
Živa bića putuju od jednog planeta do drugog, ali samim mehaničkim sredstvima ne možemo
otići na svaki planet koji poželimo. Za odlazak na druge planete postoji odreñeni proces. To je
takoñer spomenuto - yanti deva-vrata devan pitpn yanti pitr-vratah. Ako želimo putovati s
planeta na planet nije nam potrebno nikakvo mehaničko sredstvo. Gita poučava - yanti deva-
vrata devan. Mjesec, Sunce i više planete se nazivaju Svargaloka. Postoje tri različita planetarna
sistema: viši, srednji i niži planetarni sistem. Zemlja pripada srednjem planetarnom sistemu.
Bhagavad-gita nas obavještava kako se uzdići na viši planetarni sistem
(Devaloku) vrlo
jednostavnim procesom - yanti deva-vrata devan. Trebamo samo obožavati poluboga tog planeta
i na taj način otići na Mjesec, Sunce ili u bilo koji viši planetarni sistem.
Ipak, Bhagavad-gita nam ne savjetuje da odemo na neki od planeta u materijalnom svijetu, jer
čak i ako odemo na Brahmaloku, najviši planet, nekom vrstom mehaničkog sredstva, putujući
možda 40 000 godina (a tko može živjeti tako dugo?), ipak ćemo naići na materijalne bijede
poput roñenja, smrti, starosti i bolesti. Ali onaj tko želi otići na vrhovni planet, Krsnaloku, ili na
bilo koji drugi planet na duhovnom nebu, neće naići na takve materijalne bijede. Meñu svim
planetima na duhovnom nebu, najviši planet se zove Goloka Vrndavana. On je izvorni planet u
prebivalištu izvorne Božanske Osobe Šri Krsne. Sve te informacije se nalaze u Bhagavad-giti.
Zahvaljujući njenim uputama možemo saznati kako napustiti materijalni svijet i započeti istinski
blažen život na duhovnom nebu.
U petnaestom poglavlju Bhagavad-gite je opisana prava slika materijalnog svijeta. Tamo je
rečeno:
urdhva-mulam adhah-cakham acvattham prahur avyayam
chandamsi yasya parnani
yas tam veda sa veda-vit
Materijalni svijet je opisan kao drvo čiji je korijen okrenut prema gore, a grane prema dolje.
Imamo iskustvo o drvetu čije je korijenje okrenuto prema gore: ako stanemo na obalu rijeke ili
bilo kojeg rezervoara vode, možemo vidjeti da drveće koje se odražava u vodi stoji naopako.
Grane su okrenute prema dolje, a korijenje prema gore. Slično tome, materijalni svijet je odraz
duhovnog svijeta. Materijalni svijet je samo sjenka stvarnosti. U sjenci nema stvarnosti ili
supstancijalnosti, ali po sjenci možemo shvatiti da postoji supstanca i stvarnost. U pustinji nema
vode, ali fatamorgana nagovještava da voda postoji. U materijalnom svijetu nema vode, nema
sreće, ali prava voda prave sreće postoji u duhovnom svijetu.
Gospodin preporučuje da dostignemo duhovni svijet na sljedeći način (Bg.15.5):
nirmana-moha jita-sagga-dosa
adhyatma-nitya vinivrtta-kamah
dvandvair vimuktah sukha-duhkha-samjwair
gacchanty amudhah padam avyayam tat
Padam avyayam ili vječno carstvo, može dostići onaj tko je nirmana-moha. Što to znači? Mi
težimo za imenovanjima. Netko želi postati "ser", netko "lord", netko predsjednik ili bogataš ili
kralj ili nešto drugo. Sve dok smo vezani za ta imenovanja, vezani smo za tijelo, jer imenovanja
pripadaju tijelu. Ali mi nismo tijelo. Ta spoznaja predstavlja prvi stupanj duhovne spoznaje. U
dodiru smo sa tri gune materijalne prirode, ali moramo postati nevezani kroz predano služenje
Gospodina. Ako nismo vezani za predano služenje Gospodina, ne možemo odbaciti vezanost za
gune materijalne prirode. Imenovanja i vezanosti su posljedice naše požude i želje, našeg
htijenja da gospodarimo materijalnom prirodom. Sve dok ne odbacimo tu sklonost ka
gospodarenju materijalnom prirodom, ne možemo se vratiti u carstvo Svevišnjeg, sanatana-
dhamu. Tom vječnom carstvu, koje nikad ne biva uništeno, može prići samo onaj tko nije
zbunjen čarima lažnih materijalnih užitaka, onaj tko služi Svevišnjeg Gospodina. Onaj tko je tako
utemeljen može lako prići vrhovnom prebivalištu.
avyakto 'ksara ity uktas
tam ahuh paramam gatim
yam prapya na nivartante
tad dhama paramam mama
Avyakta znači neispoljen. Čak ni materijalni svijet nije u potpunosti ispoljen pred nama. Naša
osjetila su tako nesavršena da ne možemo vidjeti čak ni sve zvijezde u ovom materijalnom
univerzumu. Iz vedske literature možemo dobiti mnoga obavještenja o svim planetima, kojima
možemo vjerovati ili ne. Svi važni planeti su opisani u vedskoj literaturi, a posebno u Šrimad-
Bhagavatamu. Duhovni svijet iznad materijalnog neba je opisan kao avyakta, neispoljen.
Trebamo žudjeti i čeznuti za tim vrhovnim carstvom, jer kad ga dostignemo, nećemo se morati
vratiti u ovaj materijalni svijet.
Netko može postaviti pitanje kako se prilazi tom prebivalištu Svevišnjeg Gospodina. To je
objašnjeno u osmom poglavlju, u kojem je rečeno:
anta-kale ca mam eva
smaran muktva kalevaram
yah prayati sa mad-bhavam
yati nasty atra samcayah
"Svatko tko na kraju života napusti tijelo sjećajući se Mene, odmah dostiže Moju prirodu; u to
nema sumnje." (Bg.8.5) Onaj tko u trenutku smrti misli na Krsnu, vraća se Krsni. Mora se sjećati
Krsninog oblika; ako napusti tijelo misleći na taj oblik, sigurno će ući u duhovno carstvo. Mad-
bhavam se odnosi na vrhovnu prirodu Vrhovnog Bića. Vrhovno Biće je sac-cid-ananda-vigraha -
što nači da je Njegov oblik vječan, pun znanja i blaženstva. Naše sadašnje tijelo nije sac-cid-
ananda. Ono je asat, a ne sat. Nije vječno i uništivo je. Nije cit, puno znanja, već je puno
neznanja. Mi nemamo znanje o duhovnom carstvu, pa čak ni savršeno znanje o ovom
materijalnom svijetu, gdje nam je toliko toga nepoznato. Tijelo je takoñer nirananda; umjesto da
je puno blaženstva, puno je bijede. Sve bijede koje doživljavamo u materijalnom svijetu potječu
od tijela, ali onaj tko napusti ovo tijelo misleći na Gospodina Krsnu, Svevišnju Božansku Osobu,
odmah dobije sac-cid-ananda tijelo.
Proces napuštanja ovog tijela i dobivanja drugog tijela u materijalnom svijetu je tako ureñen.
Čovjek umire nakon što bude odlučeno koji će oblik života imati u sljedećem životu. Tu odluku
donose viši autoriteti, a ne samo živo biće. Ovisno o našim aktivnostima u ovom životu,
uzdižemo se ili padamo. Ovaj život je priprema za sljedeći. Zato, ako se u ovom životu
pripremimo za uzdizanje u Božje carstvo, po napuštanju ovog tijela, ćemo sigurno dobiti
duhovno tijelo nalik na Gospodinovo.
Kao što smo već objasnili, postoje različite vrste transcendentalista - brahma-vadiji, paramatma-
vadiji i bhakte - i bezbroj duhovnih planeta u brahmajyotiju (duhovnom nebu). Tih planeta ima
mnogo, mnogo više nego planeta u ovom materijalnom svijetu. Rečeno je da ovaj materijalni
svijet predstavlja približno jednu četvrtinu kreacije
(ekamcena sthito jagat). U materijalnom
svijetu postoje milijuni i milijarde univerzuma sa trilijunima planeta i sunaca, zvijezda i mjeseca,
ali čitava materijalna kreacija je samo dio sveukupne kreacije. Veći dio kreacije se nalazi na
duhovnom nebu. Osoba koja se želi stopiti sa postojanjem Vrhovnog Brahmana odmah biva
prenijeta u brahmajyoti Svevišnjeg Gospodina i tako dostiže duhovno nebo. Bhakta koji želi
uživati u društvu Svevišnjeg Gospodina odlazi na Vaikuntha planete, kojih ima bezbroj. Svevišnji
Gospodin se tamo druži s bhaktom u potpunim ekspanzijama Narayane s četiri ruke, koje imaju
razna imena kao što su Pradyumna, Aniruddha i Govinda. Tako trancendentalisti na kraju života
misle na brahmajyoti, Paramatmu ili Svevišnju Božansku Osobu Šri Krsnu. U svakom slučaju,
odlaze na duhovno nebo, ali samo bhakta ili onaj tko je u osobnom dodiru sa Svevišnjim
Gospodinom, odlazi na Vaikuntha planete ili na planet Goloka Vrndavanu. Gospodin kasnije
dodaje: "U to nema sumnje". U to moramo čvrsto vjerovati. Ne bismo trebali odbaciti ono što se
ne slaže s našom maštom; naš stav treba biti kao stav Arjune koji je rekao: "Vjerujem u sve što
si rekao". Zato kada Gospodin kaže da svatko tko u trenutku smrti misli na Njega kao na
Brahman, Paramatmu ili Božansku Osobu sigurno odlazi na duhovno nebo, u to nema sumnje.
Nema ni govora o tome da u to ne vjerujemo.
Bhagavad-gita (8.6) takoñer objašnjava glavni princip koji omogućava živom biću ulazak u
duhovno carstvo jednostavno zahvaljujući mišljenju na Svevišnjeg u trenutku smrti:
yam yam vapi smaran bhavam
tyajaty ante kalevaram
tam tam evaiti kaunteya
sada tad-bhava-bhavitah
"Kojeg god stanja da se osoba sjeća kada napušta svoje sadašnje tijelo, to stanje će neizostavno
dostići u sljedećem životu". Prvo moramo shvatiti da je materijalna priroda manifestacija jedne
od energija Svevišnjeg Gospodina. U Visnu Purani (6.7.61) su opisane sve energije Svevišnjeg
Gospodina:
visnu-caktih para prokta
ksetra-jwakhya tatha para
avidya-karma-samjwanya
trtiya caktir isyate
Svevišnji Gospodin ima bezbroj raznih energija koje su iznad dosega našeg shvaćanja; meñutim,
veliki učeni mudraci ili osloboñene duše su proučili te energije i analitički ih svrstali u tri
kategorije. Sve energije su visnu-cakti, što znači da su različite moći Gospodina Visnua. Prva
energija je para, transcendentalna. Živa bića takoñer pripadaju višoj energiji, kao što smo već
objasnili. Druge, materijalne energije su u guni neznanja. U trenutku smrti možemo ostati u nižoj
energiji materijalnog svijeta ili se možemo prenijeti u energiju duhovnog svijeta. Tako Bhagavad-
gita (8.6) kaže:
yam yam vapi smaran bhavam
tyajaty ante kalevaram
tam tam evaiti kaunteya
sada tad-bhava-bhavitah
"Kojeg god stanja da se osoba sjeća kada napušta svoje sadašnje tijelo, to stanje će neizostavno
dostići u sljedećem životu".
Tijekom života obično mislimo ili na materijalnu ili na duhovnu energiju. Kako sada možemo
prenijeti misli s materijalne na duhovnu energiju? Postoji tako mnogo knjiga i časopisa koji
zaokupljaju naše misli materijalnom energijom. Naše misli, koje su sada zaokupljene tom
literaturom, moramo prenijeti na vedsku literaturu. Veliki mudraci su zato napisali toliko mnogo
vedskih spisa, kao što su Purane. Purane nisu plodovi mašte, već povijesni zapisi. U Caitanya-
caritamrti (Madhya 20.122) nalazimo sljedeći stih:
maya-mugdha jivera nahi svatah krsna-jwana
jivere krpaya kaila krsna veda-purana
Zaboravna živa bića ili uslovljene duše su zaboravila svoj odnos sa Svevišnjim Gospodinom i
obuzeta su mislima o materijalnim aktivnostima. Samo da bi usmjerio njihovu moć razmišljanja
ka duhovnom nebu, Krsna-dvaipayana Vyasa je napisao veliki broj vedskih spisa. Prvo je
podijelio Vede na četiri dijela, a zatim ih je objasnio u Puranama. Za manje inteligentne ljude je
napisao Mahabharatu. Mahabharata sadrži Bhagavad-gitu. Potom je sažeo svu vedsku literaturu
u Vedanta-sutri i sastavio prirodni komentar na Vedanta-sutru, Šrimad-Bhagavatam, da bi pružio
vodstvo budućim generacijama. Moramo uvijek zaokupljati svoje umove čitanjem tih vedskih
spisa. Kao što materijalisti zaokupljaju svoje umove čitanjem novina, časopisa i brojne
materijalističke literature, mi moramo čitati literaturu koju nam je dao Vyasadeva; tako ćemo se
moći sjetiti Svevišnjeg Gospodina u trenutku smrti. To je jedini način koji preporučuje Gospodin.
On garantira rezultat: "U to nema sumnje".
tasmat sarvesu kalesu
mam anusmara yudhya ca
mayy arpita-mano-buddhir
mam evaisyasy asamcayah
"Stoga, Arjuna, trebaš uvijek misliti na Mene u obliku Krsne i u isto vrijeme se nastaviti boriti,
tako izvršavajući svoju propisanu dužnost. Posvjećujući svoje aktivnosti Meni, sa umom i
inteligencijom usredotočenim na Mene, bez sumnje ćeš Me dostići." (Bg. 8.7)
On ne savjetuje Arjuni da Ga se jednostavno sjeća i ostavi svoje zanimanje. Ne, Gospodin nikada
ne preporučuje nešto nepraktično. U ovom materijalnom svijetu da bismo održavali tijelo
moramo raditi. Prema radu, ljudsko je društvo podijeljeno na četiri društvena staleža
-
brahmane, ksatriye, vaicye i cudre. Stalež brahmana ili stalež intelektualaca djeluje na jedan
način, stalež ksatriya ili administrativni stalež na drugi način, a trgovački stalež i radnici
izvršavaju svoje dužnosti. U ljudskom društvu, bez obzira da li je čovjek radnik, trgovac,
administrativni radnik, poljoprivrednik ili pripadnik najvišeg staleža poput pisaca, znanstvenika ili
teologa, mora raditi da bi se izdržavao. Gospodin stoga kaže Arjuni da ne treba ostaviti svoje
zanimanje, već da se prilikom izvršavanja svoje dužnosti treba sjećati Krsne (mam anusmara).
Ako se ne sjeća Krsne dok se bori za opstanak, neće se moći sjetiti Krsne u trenutku smrti.
Gospodin Caitanya to takoñer savjetuje. On kaže - kirtaniyah sada harih: trebamo uvijek pjevati
Gospodinova imena. Gospodinova imena i Gospodin se ne razlikuju. Tako nema razlike izmeñu
uputa koje je Krsna dao Arjuni "sjećaj Me se" i uputa Gospodina Caitanye "uvijek pjevaj imena
Gospodina Krsne". Nema razlike, jer se Krsna i Krsnino ime ne razlikuju. Na apsolutnom nivou
nema razlike izmeñu onog što se odnosi na neku osobu i same osobe. Zato se uvijek trebamo
sjećati Gospodina, dvadeset četiri sata na dan, pjevajući Njegova imena i organizirajući naše
životne aktivnosti na takav način da Ga se uvijek možemo sjećati.
Kako je to moguće? Acarye su dali sljedeći primjer. Ako je udata žena vezana za drugog čovjeka
ili ako je čovjek vezan za ženu koja nije njegova, takva vezanost je vrlo snažna. Osoba sa
takvom vezanošću uvijek misli na voljenu osobu. Žena koja misli na ljubavnika uvijek misli na
susret s njim, čak i kad izvršava kućne poslove. U stvari, ona obavlja kućne poslove još
pažljivije, tako da muž ne bi otkrio njenu vezanost. Slično tome, mi se uvijek trebamo sjećati
vrhovnog ljubavnika, Šri Krsne, i u isto vrijeme vrlo lijepo izvršavati svoje materijalne dužnosti.
Za to je potreban snažan osjećaj ljubavi. Ako imamo snažan osjećaj ljubavi prema Svevišnjem
Gospodinu, onda možemo izvršavati svoju dužnost i u isto vrijeme se sjećati Gospodina. Ali
moramo razviti taj osjećaj ljubavi. Na primjer, Arjuna je uvijek mislio na Krsnu; bio je Krsnin
stalni pratilac, a u isto vrijeme je bio ratnik. Krsna mu nije savjetovao da ostavi borbu i ode u
šumu meditirati. Kada je Gospodin Krsna opisao Arjuni sistem yoge, Arjuna je rekao da ga ne
može primjenjivati.
arjuna uvaca
yo 'yam yogas tvaya proktah
samyena madhusudana
etasyaham na pacyami
cawcalatvat sthitim sthiram
"Arjuna reče: O Madhusudana, sistem yoge koji si ukratko opisao mi izgleda nepraktičan i
nepodnošljiv, jer je um nemiran i nepostojan." (Bg. 6.33)
Ali Gospodin Kaže:
yoginam api sarvesam
mad-gatenantaratmana
craddhavan bhajate yo mam
sa me yuktatamo matah
"Onaj tko uvijek s velikom vjerom prebiva u Meni, misleći u sebi na Mene i transcendentalno Me
služi s ljubavlju, najprisnije je sjedinjen sa Mnom u yogi i najviši je od svih yogija. To je Moje
mišljenje." (Bg. 6.47) Tako je onaj tko uvijek misli na Svevišnjeg Gospodina u isto vrijeme
najveći yogi, najveći jwani i najveći bhakta. Gospodin kaže Arjuni da kao ksatriya ne može
ostaviti borbu, ali ako se bori sjećajući se Krsne, onda će se moći sjetiti Krsne u trenutku smrti.
Ali moramo se potpuno predati transcendentalnom služenju Gospodina s ljubavlju.
U stvari, mi ne djelujemo s tijelom, već s umom i inteligencijom. Ako su um i inteligencija uvijek
obuzeti mislima o Svevišnjem Gospodinu, osjetila su prirodno zaokupljena služenjem Gospodina.
Površno gledajući, aktivnosti osjetila ostaju iste, ali svjesnost je promijenjena. Bhagavad-gita
nas poučava kako um i inteligenciju zaokupiti mislima o Gospodinu. Takva zaokupljenost će nam
omogućiti da se prenesemo u carstvo Gospodina. Ako je um zaokupljen služenjem Krsne, osjetila
su samim tim zaokupljena služenjem Gospodina. To je umjetnost i tajna Bhagavad-gite: potpuna
zaokupljenost mislima o Šri Krsni.
Suvremeni čovjek je uložio veliki napor da bi stigao na Mjesec, ali nije uložio veliki napor u
pokušaju da se duhovno uzdigne. Ako netko ima pedeset godina života pred sobom, treba to
kratko vrijeme iskoristiti za njegovanje sjećanja na Svevišnju Božansku Osobu. To je proces
devocije:
cravanam kirtanam visnoh
smaranam pada-sevanam
arcanam vandanam dasyam
sakhyam atma-nivedanam
(Šrimad-Bhagavatam 7.5.23)
Ovih devet procesa, od kojih je najlakši cravanam, slušanje Bhagavad-gite od samospoznate
osobe, pomoći će osobi da misli na Vrhovno Biće. To će joj pomoći da se sjeća Svevišnjeg
Gospodina i omogućiti joj da po napuštanju tijela dostigne duhovno tijelo, pogodno za druženje
sa Svevišnjim Gospodinom.
Gospodin kaže:
abhyasa-yoga-yuktena
cetasa nanya-gamina
paramam purusam divyam
yati parthanucintayan
"Onaj tko meditira na Mene kao na Svevišnju Božansku Osobu, tko se u umu uvijek sjeća Mene i
tko ne odstupi od ovog puta, o Arjuna, sigurno će Me dostići." (Bg. 8.8)
To nije jako težak proces. Meñutim, moramo ga naučiti od iskusne osobe. Tad vijwanartham sa
gurum evabhigacchet: moramo prići osobi koja ga već primjenjuje. Um uvijek leti s jednog
predmeta na drugi, ali moramo naučiti da ga uvijek usredotočimo na oblik Svevišnjeg Gospodina,
Šri Krsne ili na zvuk Njegovog imena. Um je prirodno nemiran i luta tamo-amo, ali može počivati
u zvučnoj vibraciji Krsne. Tako moramo meditirati na paramam purusam, Svevišnjeg Gospodina
u duhovnom carstvu, duhovnom nebu, i tako Ga dostići. Načini i sredstva za dostizanje krajnje
spoznaje, krajnjeg cilja, opisani su u Bhagavad-giti i vrata tog znanja su otvorena za svakoga.
Nikome nije zabranjen pristup. Sve vrste ljudi mogu prići Gospodinu Krsni misleći na Njega, jer
svatko može slušati i razmišljati o Njemu.
Gospodin kaže (Bg. 9.32-33):
mam hi partha vyapaŠritya
ye 'pi syuh papa-yonayah
striyo vaicyas tatha-cudras
te 'pi yanti param gatim
kim punar brahmanah punya
bhakta rajarsayas tatha
anityam asukham lokam
imam prapya bhajasva mam
Gospodin kaže da čak i trgovac, pala žena, radnik ili ljudska bića na najnižem položaju mogu
dostići Svevišnjeg. Nije potrebna visoko razvijena inteligencija. To znači da svatko tko prihvati
princip bhakti-yoge i Svevišnjeg Gospodina kao summum bonum svog života, najviši cilj, može
prići Gospodinu u duhovnom nebu. Ako prihvati principe iznesene u Bhagavad-giti, može učiniti
svoj život savršenim i zauvijek riješiti sve probleme života. To je suština čitave Bhagavad-gite.
Možemo zaključiti da je Bhagavad-gita transcendentalni spis koji trebamo čitati vrlo pažljivo.
Gita-castram idam punyam yah pathet prayatah puman: ako pravilno slijedimo upute Bhagavad-
gite, možemo se osloboditi svih bijeda i tjeskoba života. Bhaja-cokadi-varjitah. Oslobodit ćemo
se svih strahova u ovom životu, a naš sljedeći život će biti duhovan. (Gita-mahatmya 1)
Postoji još jedna prednost:
gitadhyayana-cilasya
pranayama-parasya ca
naiva santi hi papani
purva-janma-krtani ca
"Ako netko čita Bhagavad-gitu vrlo iskreno, sa svom ozbiljnošću, Gospodinovom milosti
posljedice njegovih prošlih loših djela neće djelovati na njega." (Gita-mahatmya 2) Gospodin vrlo
glasno kaže u posljednjem dijelu Bhagavad-gite (18.66):
sarva-dharman parityajya
mam ekam caranam vraja
aham tvam sarva-papebhyo
moksayisyami ma cucah
"Ostavi sve vrste religije i samo se predaj Meni. Oslobodit ću te svih grješnih posljedica. Ne boj
se." Tako Gospodin prihvaća svu odgovornost za onog tko Mu se preda i štiti ga od svih
posljedica grijeha.
maline mocanam pumsam
jala-snanam dine dine
sakrd gitamrta-snanam
samsara-mala-nacanam
"Osoba se može prati svaki dan kupajući se u vodi, ali ako se čak i jednom okupa u svetoj vodi
Bhagavad-gite, biva pročišćena od sve prljavštine materijalnog života." (Gita-mahatmya 3)
gita su-gita kartavya
kim anyaih castra-vistaraih
ya svayam padmanabhasya
mukha-padmad vinihsrta
Pošto je Bhagavad-gitu izgovorila Svevišnja Božanska Osoba, ne trebamo čitati niti jedan drugi
vedski spis. Samo trebamo pažljivo i redovito slušati i čitati Bhagavad-gitu. U sadašnjem dobu,
ljudi su toliko zaokupljeni svjetovnim aktivnostima da ne mogu pročitati sve vedske spise. Ali to
nije potrebno. Ova knjiga, Bhagavad-gita, bit će dovoljna, jer predstavlja bit svih vedskih spisa,
posebno zato što ju je izgovorila Svevišnja Božanska Osoba. (Gita-mahatmya 4)
Kao što je rečeno:
bharatamrta-sarvasvam
visnu-vaktrad vinihsrtam
gita-gaggodakam pitva
punar janma na vidyate
"Onaj tko pije vodu Gange dostiže osloboñenje, a da ne govorimo o onome tko pije nektar
Bhagavad-gite. Bhagavad-gita je suštinski nektar Mahabharate, a izgovorio ju je sam Gospodin
Krsna, izvorni Visnu. (Gita-mahatmya 5) Bhagavad-gita potječe sa usana Svevišnje Božanske
Osobe, a za Gangu se kaže da emanira iz Gospodinovih lotosovih stopala. Naravno, nema razlike
izmeñu Gospodinovih usana i stopala, ali na osnovu objektivnog proučavanja možemo ocijeniti
da je Bhagavad-gita važnija i od vode Gange.
sarvopanisado gavo
dogdha gopala-nandanah
partho vatsah su-dhir bhokta
dugdham gitamrtam mahat
"Ova Gitopanisada, Bhagavad-gita, suština svih Upanisada, nalikuje kravi, a Gospodin Krsna, koji
je poznat kao dječak pastir, muze tu kravu. Arjuna je kao tele, a učeni ljudi i čisti bhakte trebaju
piti nektarsko mlijeko Bhagavad-gite." (Gita-mahatmya 6)
ekam castram devaki-putra-gitam
eko devo devaki-putra eva
eko mantras tasya namani yani
karmapy ekam tasya devasya seva
(Gita-mahatmya 7)
U današnje vrijeme ljudi jako žele imati jedan sveti spis, jednog Boga, jednu religiju i jedno
zanimanje. Stoga - ekam castram devaki-putra-gitam: neka čitav svijet ima samo jednog Boga -
Šri Krsnu. Eko mantras tasya namani: i jednu himnu, jednu mantru, jednu molitvu - pjesmu
sastavljenu od Njegovih imena: Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama,
Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Karmapy ekam tasya devasya seva: i neka bude zaokupljen
samo jednom aktivnosti - služenjem Svevišnje Božanske Osobe.
Prvo poglavlje
STIH 1
dhrtarastra uvaca
dharma-ksetre kuru-ksetre samaveta yuyutsavah
mamakah pandavac caiva kim akurvata sawjaya
dhrtarastrah uvaca - kralj Dhritaraštra reče;
dharma-ksetre - na mjestu hodočašća;
kuru-ksetre - na mjestu po imenu Kurukšetra;
samavetah - okupljeni;
yuyutsavah - željni borbe;
mamakah - moja strana (sinovi);
pandavah - sinovi Pandua;
ca - i;
eva - svakako;
kim - što;
akurvata - uradili su;
sawjaya - o Sanñaya;
Dhritaraštra reče:
O Sanñaja, što su učinili moji sinovi i sinovi Pandua kada su se okupili na mjestu
hodočašća na Kurukšetri, željni borbe?
SMISAO: Bhagavad-gita je teistička nauka koju čitaju ljudi širom svijeta, sažeta u Gita-mahatmyi
(Hvalospjevu Gite). U njoj je rečeno da osoba treba čitati Bhagavad-gitu vrlo pažljivo, uz pomoć
bhakte Šri Krsne, i pokušati je shvatiti bez osobno motiviranih tumačenja. Primjer jasnog
razumijevanja je izložen u samoj Giti u kojoj je opisan način na koji je učenje shvatio Arjuna, koji
je čuo Gitu neposredno od Gospodina. Ako je netko dovoljno sretan shvatiti Bhagavad-gitu u tom
nizu učeničkog naslijeña, bez motiviranog tumačenja, nadilazi svo proučavanje vedske mudrosti i
svih svetih spisa. U Bhagavad-giti, čitalac će naći sve što se nalazi u drugim svetim spisima, ali i
ono što se u njima ne može naći. To je poseban standard Gite. Ona je savršena teistička nauka,
jer ju je neposredno izgovorila Svevišnja Božanska Osoba, Gospodin Šri Krsna.
Teme o kojima diskutiraju Dhrtarastra i Sawjaya, opisane u Mahabharati, predstavljaju osnovni
princip ove velike filozofije. Smatra se da je ova filozofija bila iznesena na bojnom polju
Kuruksetre, koje je sveto mjesto hodočašća još od pradavnih vremena vedskog doba. Izgovorio
ju je Gospodin kada je osobo bio prisutan na ovoj planeti da bi čovječanstvu pružio vodstvo.
Riječ dharma-ksetra (mjesto na kojem se vrše religiozni obredi) je značajna, jer je Svevišnja
Božanska Osoba bila prisutna na bojnom polju Kuruksetre na strani Arjune. Otac Kurua -
Dhrtarastra je sumnjao u mogućnost konačne pobjede svojih sinova. Tako je obuzet sumnjom
upitao svog sekretara Sawjayu: "Što su uradili?" Bio je uvjeren da su se njegovi sinovi i sinovi
njegovog mlañeg brata Pandua okupili na bojnom polju Kuruksetre radi odlučnog ratovanja. Ipak
njegovo pitanje je značajno. On nije htio da roñaci i braća sklope kompromis i htio je biti siguran
u sudbinu svojih sinova na bojnom polju. Kako je bilo ureñeno da se bitka vodi na Kuruksetri -
koja je na drugom mjestu u Vedama opisana kao mjesto obožavanja čak i za stanovnike raja -
Dhrtarastra se jako plašio utjecaja svetog mjesta na ishod bitke. Znao je da će ono vrlo povoljno
utjecati na Arjunu i sinove Pandua, koji su po prirodi bili puni vrlina. Sawjaya je bio učenik Vyase
i stoga je milošću Vyase mogao vidjeti bojno polje Kuruksetre, čak i dok se nalazio u sobi
Dhrtarastre. Zato ga je Dhrtarastra pitao o situaciji na bojnom polju.
I Pandave i sinovi Dhrtarastre pripadaju istoj porodici, ali Dhrtarastra ovdje otkriva svoj um.
Namjerno izjavljuje da su samo njegovi sinovi Kurui i izdvaja Panduove sinove od obiteljskog
naslijeña. Tako možemo shvatiti Dhrtarastrin stav prema svojim nećacima, sinovima Pandua.
Kao što se sa rižinog polja čupaju nepotrebne biljke, tako se od samog početka ove pripovijesti
očekuje da će na religioznom polju Kuruksetre, na kojem je bio prisutan otac religije, Šri Krsna,
nepoželjne biljke, poput Dhrtarastrinog sina Duryodhane i drugih, biti iščupane i da će Gospodin
postaviti na čelo istinski religiozne osobe, predvoñene Yudhisthirom. To je značaj riječi dharma-
ksetre i kuru-ksetre, pored njihovog povijesnog i vedskog značaja.
STIH 2
sawjaya uvaca
drstva tu pandavanikam
vyudham duryodhanas tada
acaryam upasangamya
raja vacanam abravit
sawjayah uvaca - Sanñaya reče;
drstva - vidjevši;
tu - ali;
pandava-anikam - vojnike Pandua;
vyudham - poredane u vojne falange;
duryodhanah - kralj Durjodhana;
tada - u to vrijeme;
acaryam - učitelju;
upasangamya - prišavši;
raja - kralj;
vacanam - riječi;
abravit - izgovorio
Sanñaya reče:
O kralju, vidjevši vojsku koju su postrojili sinovi Pandua, kralj Durjodhana je prišao
svom učitelju i izgovorio slijedeće riječi.
SMISAO: Dhrtarastra je bio slijep od roñenja. Na žalost, bio je lišen i duhovne vizije. Vrlo dobro
je znao da su njegovi sinovi isto tako slijepi u pogledu religije i bio je siguran da se nikada ne bi
mogli sporazumjeti sa Pandavama, koji su od roñenja bili pobožni. Ipak, bio je sumnjičav zbog
utjecaja mjesta hodočašća i Sawjaya je mogao shvatiti motiv koji ga je naveo da postavi pitanje
o situaciji na bojnom polju. Sanjaya je htio ohrabriti očajnog kralja i zato ga je uvjerio da
njegovi sinovi neće sklopiti nikakav kompromis pod utjecajem svetog mjesta. Sawjaya je
obavijestio kralja da je njegov sin Duryodhana, vidjevši vojnu silu Pandava, odmah prišao
glavnom zapovjedniku, Dronacaryi, kako bi ga obavijestio o pravom položaju. Iako je
Duryodhana bio kralj, ipak je morao prići zapovjedniku zbog ozbiljnosti situacije. Stoga je bio
sposoban biti političar. Ali Duryodhanina diplomatska glazura nije mogla sakriti strah koji je
osjetio kada je vidio vojnu formaciju Pandava.
STIH 3
pacyaitam pandu-putranam acarya mahatim camum
vyudham drupada-putrena tava cisyena dhimata
pacya - pogledaj;
etam - ovu;
pandu-putranam - sinova Pandua;
acarya - o učitelju;
mahatim - veliku;
camum - vojnu silu;
vyudham - koju je postrojio;
drupada-putrena - sin Drupade;
tava - tvoj;
cisyena - učenik;
dhi-mata - vrlo inteligentan
O učitelju moj, pogledaj veliku vojsku sinova Pandua, koju je tako vješto postrojio tvoj
inteligentan učenik, sin Drupade.
SMISAO: Duryodhana, veliki diplomat, htio je istaknuti nedostatke Dronacarye, velikog
brahmane i glavnog zapovjednika. Izmeñu Dronacarye i kralja Drupade, oca Draupadi, koja je
bila Arjunina žena, došlo je do nekog političkog spora. Zbog tog spora, Drupada je izvršio veliko
žrtvovanje i tako kao blagoslov dobio sina sposobnog da ubije Dronacaryu.
Dronacarya je to savršeno dobro znao, ali ipak, kao velikodušni brahmana, nije oklijevao
prenijeti sve svoje vojne tajne Drupadinom sinu Dhrstyadumni kad mu je bio povjeren na vojno
obrazovanje. Sada, na bojnom polju Kuruksetre, Dhrstadyumna se pridružio strani Pandava i
postrojio njihove vojne falange, naučivši tu vještinu od Dronacarye. Duryodhana je istaknuo tu
grešku da bi Dronacarya bio budan i beskompromisan u borbi. Time je takoñer htio naglasiti da
ne smije biti popustljiv u bici protiv Pandua, koji su takoñer bili Dronacaryini dragi učenici.
Posebno je Arjuna bio njegov najdraži i najbolji učenik. Duryodhana je upozorio da će takva
popustljivost u borbi dovesti do poraza.
STIH 4
atra cura mahesv-asa
bhimarjuna-sama yudhi
yuyudhano viratac ca
drupadac ca maha-rathah
atra - ovdje;
curah - junaci;
maha-isu-asah - moćni strijelci;
bhima-arjuna - Bhimi i Arñuni;
samah - ravni;
yudhi - u borbi;
yuyudhanah - Jujudhana;
viratah - Virata;
ca - takoñer;
drupadah - Drupada;
ca - takoñer;
maha-rathah - veliki borac
U toj velikoj vojsci ima mnogo junačkih strijelaca i velikih boraca, u borbi ravnih Bhimi
i Arñuni, poput Jujudhane, Virate i Drupade.
SMISAO: Čak i ako Dhrstadyumna nije bio važna prepreka pred Dronacaryinom velikom vojnom
moći, bilo je mnogo drugih koji su izazivali strah. Duryodhana ih opisuje kao velike kamene
spoticanja na putu pobjede, jer je svaki od njih bio jednako opasan kao Bhima i Arjuna. Zato ih
je usporedio s njima.
STIH5
dhrstaketuc cekitanah
kacirajac ca viryavan
purujit kuntibhojac ca
caibyac ca nara-puggavah
dhrstaketuh - Dhrištaketu;
cekitanah - Čekitana;
kacirajah - Kaširaña;
ca - takoñer;
virya-van - vrlo moćni;
purujit - Puruñit;
kuntibhojah - Kuntibhoña;
ca - i;
caibyah - Šaibja;
ca - i;
nara-puggavah - junak u ljudskom društvu
Tu su veliki junaci i snažni borci poput Dhrištaketua, Čekitane, Kaširañe, Puruñita,
Kuntibhoñe i Šaibje.
STIH 6
yudhamanyuc ca vikranta uttamaujac ca viryavan
saubhadro draupadeyac ca sarva eva maha-rathah
yudhamanyuh - Judhamanju;
ca - i;
vikrantah - veliki;
uttamaujah - Uttamauña;
ca - i;
virya-van - vrlo moćni;
saubhadrah - sin Šubhadre;
draupadeyah - sinovi Draupadi;
ca - i;
sarve - svi;
eva - svakako;
maha-rathah - veliki borci na bojnim kolima
Tu su veliki Judhamanju, vrlo moćni Uttamauña, Šubhadrin sin i Draupadini sinovi. Svi
ti ratnici su veliki borci na bojnim kolima.
STIH 7
asmakam tu vicista ye
tan nibodha dvijottama
nayaka mama sainyasya samjwartham tan bravimi te
asmakam - naše;
tu - ali;
vicistah - izuzetno moćni;
ye - koji;
tan - na njih;
nibodha - samo obrati pažnju, budi obaviješten;
dvija-uttama - o najbolji od brahmana;
nayakah - zapovjednici;
mama - mojih;
sainyasya - vojnika;
samjwa-artham - radi obavještenja;
tan - o njima;
bravimi - govorim;
te - tebi
Ali dozvoli mi da te obavijestim o izuzetno moćnim zapovjednicima sposobnim
predvoditi moju vojnu silu, o najbolji od brahmana.
STIH 8
bhavan bhismac ca karnac ca
krpac ca samitim-jayah
acvatthama vikarnac ca
saumadattis tathaiva ca
bhavan - tvoje dobro biće;
bhismah - djed Bhišma;
ca - takoñer;
karnah - Karna;
ca - i;
krpah - Kripa;
ca - i;
samitim-jayah - uvijek pobjedonosni u bitci;
acvatthama - Ašvatthama;
vikarnah - Vikarna;
ca - kao i;
saumadattih - Somadattin sin;
tatha - kao i;
eva - svakako;
ca - takoñer
Tu su osobe poput tebe, Bhišme, Karne, Kripe, Ašvatthame, Vikarne i Somadattinog
sina Bhurišrave, koje uvijek odnose pobjedu u bitci.
SMISAO: Duryodhana spominje velike junake u bici, koji uvijek odnose pobjedu. Vikarna je
Duryodhanin brat, Acvatthama je Dronacaryin sin, a Saumadatti ili Bhuricrava je sin kralja
Bahlike. Karna je Arjunin polubrat, jer ga je rodila Kunti prije nego što se udala za kralja Pandua.
Krpacaryina sestra blizanka se udala za Dronacaryu.
STIH 9
anye ca bahavah cura
mat-arthe tyakta-jivitah
nana- castra- praharanah sarve yuddha-vicaradah
anye - drugi;
ca - takoñer;
bahavah - u velikom broju;
curah - junaci;
mat-arthe - radi mene;
tyakta-jivitah - spremni riskirati život;
nana - brojnim;
castra - oružjem;
praharanah - naoružani su;
sarve - svi oni;
yuddha-vicaradah - iskusni u vojnoj nauci
Tu su i mnogi drugi junaci spremni za mene položiti svoj život. Svi oni su dobro
naoružani različitim vrstama oružja i iskusni u vojnoj nauci.
SMISAO: Što se tiče drugih poput Jayadrathe, Krtavarme i Calye, svi su odlučili za Duryodhanu
položiti svoj život. Drugim riječima, već je zaključeno da će svi umrijeti u bici na Kuruksetri zato
što su se pridružili strani grešnog Duryodhane. Naravno, Duryodhana je bio uvjeren da će
odnijeti pobjedu zahvaljujući udruženim snagama svojih prijatelja.
STIH 10
aparyaptam tad asmakam balam bhismabhiraksitam
paryaptam tv idam etesam balam bhimabhiraksitam
aparyaptam - neizmjerna;
tat - ta;
asmakam - naša;
balam - snaga;
bhisma - djed Bhišma;
abhiraksitam - savršeno štititi;
paryaptam - ograničena;
tu - ali;
idam - sva ta;
etesam - Pandava;
balam - snaga;
bhima - Bhima;
abhiraksitam - pažljivo štiti
Snaga naše vojske koju savršeno štiti djed Bhišma je neizmjerna, dok je snaga
Pandava, koje pažljivo štiti Bhima, ograničena.
SMISAO: Ovdje Duryodhana usporeñuje snagu obje vojske. On misli da je snaga njegove vojske
neizmjerna, jer je štiti najiskusniji general, djed Bhisma, dok su snage Pandava ograničene, jer
ih štiti manje iskusni general Bhima, koji izgleda beznačajan u prisustvu Bhisme. Duryodhana je
uvijek zavidio Bhimi jer je savršeno dobro znao da će, ako uopće umre, umrijeti od Bhimine
ruke. U isto vrijeme, bio je uvjeren u svoju pobjedu zbog prisustva Bhisme, koji je bio daleko
bolji general. Njegov zaključak da će izaći iz bitke kao pobjednik je bio zasnovan na provjerenim
činjenicama.
STIH 11
ayanesu ca sarvesu
yatha-bhagam avasthitah
bhismam evabhiraksantu bhavantah sarva eva hi
ayanesu - na strateškim točkama;
ca - takoñer;
sarvesu - svuda;
yatha-bhagam - različito postavljeni;
avasthitah - smješteni;
bhismam - djedu Bhišmi;
eva - svakako;
abhiraksantu - trebate dati podršku;
bhavantah - vi;
sarve - svi vi;
eva hi - svakako
Sada svi morate pružiti punu podršku djedu Bhišmi, smješteni na svojim strateškim
položajima na ulazu u falange vojske.
SMISAO: Nakon što je pohvalio moć Bhisme, Duryodhana je pomislio kako drugi mogu misliti da
ih smatra manje važnima i tako je na svoj uobičajeni diplomatski način pokušao ovim riječima
izgladiti situaciju. Naglasio je da je Bhismadeva nesumnjivo bio velik junak, ali je bio star čovjek
i zato bi svatko trebao misliti na to kako ga zaštititi sa svih strana. Moglo bi se desiti da se bori
na jednoj strani i da neprijatelj to iskoristi. Stoga je bilo važno da drugi junaci ne napuste svoje
strateške položaje i dozvole neprijatelju da probije falangu. Duryodhana je jasno osjetio da
pobjeda Kurua ovisi o prisustvu Bhismadeve. Bio je uvjeren u punu podršku Bhismadeve i
Dronacarye u bitci, jer je dobro znao da nisu rekli niti riječ kada ih je Arjunina žena Draupadi u
svom bespomoćnom stanju molila za pravdu, dok ju je Duhsasana pokušavao na silu razodjenuti
u prisustvu svih velikih generala na skupu. Iako je znao da dva generala osjećaju neku vrstu
naklonosti prema Pandavama, nadao se da će je sada potpuno odbaciti, kao što su učinili za
vrijeme kockanja.
STIH 12
tasya sawjanayan harsam kuru-vrddhah pitamahah
simha-nadam vinadyoccaih cagkham dadhmau pratapavan
tasya - njegovu;
sawjanayan - povećavajući;
harsam - radost;
kuru-vrddhah - djed Kuru dinastije (Bhišma);
pitamahah - djed;
simha-nadam - glasan zvuk nalik rici lava;
vinadya - vibrirajući;
uccaih - vrlo glasno;
cagkham - u školjku;
dadhmau - puhnuo;
pratapa-van - hrabri
Tada je Bhišma, veliki hrabri predak Kuru dinastije, djed boraca, vrlo glasno puhnuo u
svoju školjku, proizvevši zvuk nalik na riku lava, razveselivši time Durjodhanu.
SMISAO: Djed Kuru dinastije je shvatio skrovite kutke srca svog unuka Duryodhane i iz prirodne
samilosti ga je pokušao razveseliti puhnuvši vrlo glasno u svoju školjku, kao što je dolikovalo
njegovom lavljem položaju. Simboličnim puhanjem u školjku, posredno je obavijestio svog
potištenog unuka Duryodhanu da nije imao nikakvih izgleda za pobjedu, jer je Svevišnji
Gospodin Krsna bio na strani protivnika. Usprkos tome, njegova dužnost je bila boriti se i u tom
pogledu nije trebalo žaliti truda.
STIH 13
tatah cagkhac ca bheryac capanavanaka- gomukhah
sahasaivabhyahanyanta
sa cabdas tumulo 'bhavat
tatah - zatim;
cagkhah - školjke;
ca - takoñer;
bheryah - veliki bubnjevi;
ca - i;
panava-anaka - mali bubnjevi i timpani;
go-mukhah - rogovi;
sahasa - iznenada;
eva - svakako;
abhyahanyanta - istodobno su se začuli;
sah - to;
cabdah - zvuk;
tumulah - zaglušujući;
abhavat - postao
Nakon toga, iznenada su se začule školjke, bubnjevi, lovački rogovi, trube i rogovi,
stvarajući zaglušujući zvuk.
STIH 14
tatah cvetair hayair yukte mahati syandane sthitau
madhavah pandavac caiva divyau cagkhau pradadhmatuh
tatah - zatim;
cvetaih - sa bijelim;
hayaih - konjima;
yukte - upregnutim;
mahati - u velikim;
syandane - bojnim kolima;
sthitau - nalazeći se;
madhavah - Krišna (muž boginje sreće);
pandavah - Arñuna (sin Pandua);
ca - takoñer;
eva - svakako;
divyau - transcendentalne;
cagkhau - školjke;
pradadhmatuh - oglasili
Na drugoj strani, Krišna i Arñuna su puhnuli u svoje transcendentalne školjke sjedeći
na bojnim kolima koja su vukli bijeli konji.
SMISAO: Za razliku od školjke u koju je puhnuo Bhismadeva, školjke u rukama Krsne i Arjune
su opisane kao transcendentalne. Oglašavanje transcendentalnih školjki je ukazivalo da druga
strana nije imala izgleda za pobjedu, jer je Krsna bio na strani Pandava. Jayas tu pandu-
putranam yesam pakse janardanah. Pobjeda uvijek prati osobe kao što su sinovi Pandua, jer je
Gospodin Krsna sa njima. Kad god i gdje god je Gospodin prisutan, boginja sreće je takoñer
prisutna, jer ona nikada ne živi sama bez svog muža. Prema tome, pobjeda i sreća su očekivali
Arjunu. Na to je ukazivao transcendentalni zvuk koji je proizvela školjka Visnua, ili Gospodina
Krsne. Pored toga, kola na kojima su oba prijatelja sjedila je Arjuni poklonio Agni (bog vatre). To
je ukazivalo da njegova kola mogu osvojiti sve pravce u sva tri svijeta, gdje god bila odvezena.
STIH 15
pawcajanyam - školjku po imenu Pančañanja;
hrsika-isah - Hrišikeša (Krišna, Gospodin koji upravlja osjetilima bhakta);
devadattam - školjku po imenu Devadatta;
dhanam-jayah - Dhananñaja (Arñuna, osvojitelj bogatstva);
paundram - školjku po imenu Paundra;
dadhmau - puhnuo u;
maha-cagkham - strahovitu školjku;
bhima-karma - onaj tko izvršava herkulske zadatke;
vrka-udarah - onaj tko proždrljivo jede (Bhima)
Gospodin Krišna je puhnuo u Svoju školjku zvanu Pančañanja, Arñuna je puhnuo u
svoju školjku zvanu Devadatta, a Bhima, koji proždrljivo jede i izvršava herkulske
zadatke, puhnuo je u svoju strahovitu školjku zvanu Paundra.
SMISAO: Gospodin Krsna je u ovom stihu opisan kao Hrsikeca, jer je vlasnik svih osjetila. Živa
bića su Njegovi djelići i čestice i zato su osjetila živih bića sastavni djelići Njegovih osjetila.
Impersonalisti ne mogu objasniti osjetila živih bića i zato uvijek žele opisati sva živa bića kao
bezosjetilna ili neosobna. Gospodin, koji se nalazi u srcima svih živih bića, upravlja njihovim
osjetilima, razmjerno tome koliko Mu se ona predaju. U slučaju čistog bhakte, On neposredno
upravlja njegovim osjetilima. Ovdje, na bojnom polju Kuruksetre, Gospodin neposredno upravlja
transcendentalnim osjetilima Arjune i stoga se naziva Hrsikeca. Gospodin ima različita imena
prema različitim aktivnostima. Na primjer, Njegovo ime je Madhusudana jer je ubio demona
Madhua, Njegovo ime je Govinda jer pruža zadovoljstvo kravama i čulima, Njegovo ime je
Vasudeva jer se pojavio kao sin Vasudeve, Njegovo ime je Devaki-nandana jer je prihvatio
Devaki kao Svoju majku, Njegovo ime je Yacoda-nandana jer je omogućio Yacodi u Vrndavani
da vidi Njegove zabave u djetinjstvu, Njegovo ime je Partha-sarathi jer je vozio bojna kola Svog
prijatelja Arjune. Slično tome, Njegovo ime Hrsikeca jer je poučio Arjunu na bojnom polju
Kuruksetre.
Arjuna je u ovom stihu oslovljen kao Dhanawjaya jer je pomogao svom starijem bratu da
prikupi bogatstvo kad je kralj trebao osigurati sredstva za razna žrtvovanja. Bhima je poznat kao
Vrkodara zato što je mogao jesti jednako proždrljivo kao što je mogao izvršavati herkulske
zadatke, poput ubijanja demona Hidimbe. Tako su školjke u koje su puhnule različite osobe na
strani Pandava, počevši s Gospodinom, jako ohrabrile borbene vojnike. Na drugoj strani nije bilo
takvog pouzdanja, niti prisustva Gospodina Krsne, vrhovnog upravitelja, ili boginje sreće. Tako je
bilo predodreñeno da Duryodhanina strana izgubi bitku - i to je bila poruka koju su objavili zvuci
školjki.
STIH 16 - 18
anantavijayam raja
kunti-putro yudhisthirah
nakulah sahadevac ca
sughosa-manipuspakau
kacyac ca paramesv-asah cikhandi ca maha-rathah
dhrstadyumno viratac ca satyakic caparajitah
drupado draupadeyac ca sarvacah prthivi-pate
saubhadrac ca maha-bahuh cagkhan dadhmuh prthak prthak
ananta-vijayam - školjku po imenu Anantaviñaja;
raja - kralj;
kunti-putrah - Kuntin sin;
yudhisthirah - Judhišthira;
nakulah - Nakula;
sahadevah - Sahadeva;
ca - i;
sughosa-manipuspakau - školjke po imenu Sughoša i Manipušpaka;
kacyah - kralj Kašija (Varanasija);
ca - i;
parama-isu-asah - veliki strijelac;
cikhandi - Šikhandi;
ca - takoñer;
maha-rathah - onaj koji se bori sam protiv tisuću drugih;
dhrstadyumnah - Dhrištadjumna (sin kralja Drupade);
viratah - Virata (princ koji je pružio utočište Pandavama kada su se skrivali);
ca - takoñer;
satyakih - Satjaki (vozač bojnih kola Gospodina Krišne, isto kao Jujudhana);
ca - takoñer;
aparajitah - koji nikada nisu bili pobijeñeni;
drupadah - Drupada, kralj Pawcale;
draupadeyah - sinovi Draupadi;
ca - takoñer;
sarvacah - svi;
prthivi-pate - o kralju;
saubhadrah - Abhimanyu, sin Šubhadre;
ca - takoñer;
maha-bahuh - snažnih ruku;
cagkhan - školjke;
dadhmuh - puhnuli u;
prthak prthak - svaki pojedinačno
Kralj Judhišthira, Kuntin sin, puhnuo je u svoju školjku zvanu Anantaviñaja, a Nakula i
Sahadeva su puhnuli u Sughošu i Manipušpaku. Veliki strijelac - kralj Kašija, veliki
borac Šikhandi, Dhrištadjumna, Virata, nepobjedivi Satjaki, Drupada, Draupadini sinovi
i drugi, o kralju, poput Šubhadrinog sina snažnih ruku, puhnuli su u svoje školjke.
SMISAO: Sawjaya je vrlo taktično obavijestio kralja Dhrtarastru da njegova nerazumna politika
varanja Panduovih sinova i napor koji je uložio da vlastite sinove ustoliči na prijestol kraljevstva,
nisu bili za pohvalu. Znaci su već jasno ukazivali da će u toj velikoj bitci čitava Kuru dinastija,
počevši od djeda Bhisme, pa sve do unuka kao što su Abhimanyu i drugi, biti ubijena, zajedno
sa svim kraljevima svih država svijeta. Svi su bili prisutni tamo i svi su bili osuñeni na propast.
Do čitave katastrofe je došlo zbog kralja Dhrtarastre koji je odobrio politiku koju su vodili njegovi
sinovi.
STIH 19
sa ghoso dhartarastranam hrdayani vyadarayat
nabhac ca prthivim caiva tumulo 'bhyanunadayan
sah - ta;
ghosah - vibracija;
dhartarastranam - sinova Dhritaraštre;
hrdayani - srca;
vyadarayat - potresla;
nabhah - nebo;
ca - takoñer;
prthivim - površinom Zemlje;
ca - takoñer;
eva - svakako;
tumulah - glasno;
abhyanunadayan - odjekujući
Zvuk tih različitih školjki je postao zaglušujući. Odjekujući nebom i zemljom, potresao
je srca Dhritaraštrinih sinova.
SMISAO: Kada su Bhisma i drugi na Duryodhaninoj strani puhnuli u svoje školjke, to nije slomilo
srca Pandava. Tako nešto nije spomenuto. Ali u ovom stihu je opisano da su zvuci koje je
proizvela strana Pandava potresli srca Dhrtarastrinih sinova. To se dogodilo zbog Pandava i
njihovog povjerenja u Gospodina Krsnu. Osoba koja uzme utočište Svevišnjeg Gospodina nema
se čega bojati, čak ni usred najveće nevolje.
STIH 20
atha vyavasthitan drstva dhartarastran kapi-dhvajah
pravrtte castra-sampate
dhanur udyamya pandavah
hrsikecam tada vakyam
idam aha mahi-pate
atha - tada;
vyavasthitan - smješteni;
drstva - pogledavši;
dhartarastran - Dhritaraštrine sinove;
kapi-dhvajah - on, čija je zastava nosila znak Hanumana;
pravrtte - dok se pripremao;
castra-sampate - odapeti strijele;
dhanuh - luk;
udyamya - uzevši;
pandavah - sin Pandua (Arñuna);
hrsikecam - Gospodinu Krišni;
tada - tada;
vakyam - riječi;
idam - ove;
aha - rekao;
mahi-pate - o kralju
Tada je Arñuna, sin Pandua, stojeći na bojnim kolima sa zastavom koja je nosila znak
Hanumana, uzeo svoj luk i pripremio se odapeti strijele. O kralju, pogledavši
Dhritaraštrine sinove svrstane u bojne redove Arñuna je rekao Gospodinu Krišni
slijedeće riječi.
SMISAO: Bitka je upravo trebala početi. Iz ove izjave saznajemo da su Dhrtarastrini sinovi bili
manje ili više obeshrabreni neočekivanim rasporedom vojne sile Pandava, koji su na bojnom
polju djelovali po osobnim uputama Gospodina Krsne. Slika Hanumana na zastavi Arjune je još
jedan znak pobjede, jer je Hanuman surañivao sa Gospodinom Ramom u bitci izmeñu Rame i
Ravane, u kojoj je Gospodin Rama odnio pobjedu. Sada su i Rama i Hanuman bili prisutni na
Arjuninim kolima da bi mu pomogli. Gospodin Krsna je sam Rama, a gdje god je prisutan Rama,
prisutni su i Njegov vječni sluga Hanuman i Njegova vječna supruga Sita, boginja sreće. Prema
tome, Arjuna nije imao razloga plašiti se bilo kakvih neprijatelja. Povrh svega, gospodar osjetila,
Gospodin Krsna, bio je osobno prisutan da bi ga vodio. Tako je Arjuna imao priliku dobiti sve
dobre savjete o voñenju bitke. U takvim povoljnim okolnostima koje je Gospodin uredio za svog
vječnog bhaktu, leže znaci sigurne pobjede.
STIH 21-22
arjuna uvaca
senayor ubhayor madhye ratham sthapaya me 'cyuta
yavad etan nirikse 'ham
yoddhu-kaman avasthitan
kair maya saha yoddhavyam
asmin rana samudyame
arjunah uvaca - Arñuna reče;
senayoh - vojske;
ubhayoh - obje;
madhye - izmeñu;
ratham - bojna kola;
sthapaya - molim te odvezi;
me - moja;
acyuta - o nepogrješivi;
yavat - sve dok;
etan - sve te;
nirikse - mogu pogledati;
aham - ja;
yoddhu-kaman - željne borbe;
avasthitan - postrojene na bojnom polju;
kaih - sa kojima;
maya - ja;
saha - zajedno;
yoddhavyam - moram se boriti;
asmin - u ovom;
rana - sukobu;
samudyame - u pokušaju
Arñuna reče: O nepogrešivi, molim Te odvezi moja kola izmeñu dvije vojske, tako da
mogu vidjeti sve okupljene osobe željne borbe s kojima se moram boriti u ovom
velikom oružanom sukobu.
SMISAO: Iako je Gospodin Krsna Svevišnja Božanska Osoba, iz Svoje bezuzročne milosti je
služio Svog prijatelja. On nikada ne prestaje biti naklonjen Svojim bhaktama i zato je ovdje
oslovljen kao nepogrešivi. Kao vozač bojnih kola, morao je izvršiti Arjunine naredbe i kako u tom
nije oklijevao, oslovljen je kao nepogrešivi. Iako je prihvatio položaj vozača bojnih kola Svog
bhakte, Njegov vrhovni položaj nije bio doveden u pitanje. U svim okolnostima, On je Svevišnja
Božanska Osoba, Hrsikeca, gospodar svih osjetila. Odnos izmeñu Gospodina i Njegovih slugu je
transcendentalan i vrlo sladak. Sluga je uvijek spreman služiti Gospodina, a Gospodin uvijek traži
priliku da na neki način služi bhaktu. Gospodin osjeća veće zadovoljstvo kada Njegov čisti bhakta
prihvati nadreñen položaj i daje Mu naredbe, nego kada sam izdaje naredbe. Pošto je Gospodar,
svatko mora izvršavati Njegove naredbe i nitko nije viši od Njega da bi Mu mogao nareñivati. Ali
kada vidi da Mu čisti bhakta nareñuje, osjeća transcendentalno zadovoljstvo, iako je nepogrešiv
gospodar svih okolnosti.
Kao Gospodinov čisti bhakta, Arjuna se nije želio boriti protiv svojih roñaka i braće, ali ga je na
to primorala nepopustljivost Duryodhane, koji nikada nije pristao na mirovne pregovore. Zato je
želio vidjeti vodeće osobe koje su bile prisutne na bojnom polju. Iako nije bilo ni govora o
sklapanju mira na bojnom polju, ponovo ih je htio vidjeti i ustanoviti koliko su čvrsto odlučili
zahtijevati nepoželjni rat.
STIH 23
yotsyamanan avekse 'ham ya ete 'tra samagatah
dhartarastrasya durbuddher yuddhe priya- cikirsavah
yotsyamanan - one koji će se boriti;
avekse - dozvoli mi da vidim;
aham - ja;
ye - koji;
ete - one;
atra - ovdje;
samagatah - okupljene;
dhartarastrasya - Dhritaraštrinog sina;
durbuddheh - opakog;
yuddhe - u bitci;
priya - dobro;
cikirsavah - želeći
Dozvoli mi da vidim one koji su došli ovdje boriti se, želeći zadovoljiti Dhritaraštrinog
opakog sina.
SMISAO: Bila je javna tajna da je Duryodhana u suradnji sa svojim ocem Dhrtarastrom htio zlim
planovima nezakonito prisvojiti kraljevstvo Pandava. Stoga su sve osobe koje su prišle
Duryodhani morale biti ptice istog jata. Arjuna ih je htio vidjeti na bojnom polju prije nego što
počne bitka, ali nije namjeravao s njima voditi mirovne pregovore. Htio ih je vidjeti da bi
procijenio silu s kojom se mora suočiti, iako je bio potpuno uvjeren u pobjedu jer je Krsna sjedio
pored njega.
STIH 24
sawjaya uvaca
evam ukto hrsikeco
gudakecena bharata
senayor ubhayor madhye
sthapayitva rathottamam
sawjayah uvaca - Sanñaja reče;
evam - tako;
uktah - oslovio;
hrsikecah - Gospodina Krišnu;
gudakecena - Arñuna;
bharata - o potomče Bharate;
senayoh - vojske;
ubhayoh - obje;
madhye - usred;
sthapayitva - odvezao;
ratha-uttamam - najbolja bojna kola
Sanñaja reče: O potomče Bharate, kada je čuo Arñunine riječi, Gospodin Krišna je
odvezao izvrsna bojna kola i postavio ih izmeñu dvije vojske.
SMISAO: Arjuna je u ovom stihu oslovljen kao Gudakeca. Gudaka znači spavanje, a onaj tko
savladava spavanje se zove gudakeca. Spavanje takoñer znači neznanje. Tako je Arjuna
savladao i spavanje i neznanje zahvaljujući prijateljstvu s Krsnom. Kao veliki Krsnin bhakta, nije
čak ni za trenutak mogao zaboraviti Krsnu, jer to je priroda bhakte. Bez obzira da li je budan ili
spava, Gospodinov bhakta nikada ne može prestati misliti na Krsnino ime, oblik, odlike i zabave.
Tako neprestano misleći na Krsnu može savladati spavanje i neznanje. To se zove svjesnost
Krsne, ili samadhi. Kao Hrsikeca, ili upravitelj osjetila i uma svakog živog bića, Krsna je mogao
shvatiti zašto Arjuna želi postaviti kola izmeñu dvije vojske. Zato je odvezao bojna kola i rekao
slijedeće.
STIH 25
bhisma- drona- pramukhatah
sarvesam ca mahi-ksitam
uvaca partha pacyaitan
samavetan kurun iti
bhisma - djeda Bhišme;
drona - učitelja Drone;
pramukhatah - ispred;
sarvesam - svih;
ca - takoñer;
mahi-ksitam - voña svijeta;
uvaca - reče;
partha - o Prithin sine;
pacya - samo pogledaj;
etan - sve njih;
samavetan - okupljene;
kurun - članove Kuru dinastije;
iti - tako
U prisustvu Bhišme, Drone i svih drugih poglavara svijeta, Gospodin je rekao: "Samo
pogledaj Partha sve Kurue koji su se ovdje okupili".
SMISAO: Kao Nad-duša svih živih bića, Gospodin Krsna je mogao shvatiti što se dešava u
Arjuninom umu. Upotreba riječi Hrsikeca u ovom slučaju ukazuje da je znao sve. Riječ Partha, ili
Kuntin ili Prthin sin, kojom je oslovljen Arjuna, takoñer je značajna. Kao prijatelj, Krsna je htio
obavijestiti Arjunu da je pristao biti vozač njegovih bojnih kola zato što je Arjuna bio sin Prthe,
sestre Njegovog oca Vasudeve. Ali što je Krsna mislio kada je rekao Arjuni da pogleda Kurue? Da
li je Arjuna tamo htio stati i ne boriti se? Krsna nikada nije očekivao tako nešto od sina Njegove
tetke Prthe. Tako je Gospodin u prijateljskoj šali predkazao stanje Arjuninog uma.
STIH 26
tatrapacyat sthitan parthah pitpn atha pitamahan
acaryan matulan bhratpn putran pautran sakhims tatha
cvacuran suhrdac caiva
senayor ubhayor api
tatra - tamo;
apacyat - mogao je vidjeti;
sthitan - kako stoje;
parthah - Arjuna;
pitpn - očeve;
atha - takoñer;
pitamahan - djedove;
acaryan - učitelje;
matulan - ujake;
bhratpn - braću;
putran - sinove;
pautran - unuke;
sakhin - prijatelje;
tatha - takoñer;
cvacuran - tastove;
suhrdah - dobronamjernike;
ca - takoñer;
eva - svakako;
senayoh - u vojskama;
ubhayoh - obje strane;
api - uključujući
Tamo, izmeñu obje vojske, Arñuna je vidio svoje očeve, djedove, učitelje, ujake, braću,
sinove, unuke, prijatelje, tastove i dobronamjernike.
SMISAO: Arjuna je na bojnom polju mogao vidjeti sve vrste roñaka. Mogao je vidjeti osobe poput
Bhuricrave, koje su bili vršnjaci njegovog oca, djedove Bhismu i Somadattu, učitelje kao što su
Dronacarya i Krpacarya, ujake poput Calye i Cakunija, braću poput Duryodhane, sinove poput
Laksmane, prijatelje poput Acvatthame, dobronamjernike poput Krtavarme i vojske u kojima je
bilo mnogo njegovih prijatelja.
STIH 27
tan samiksya sa kaunteyah sarvan bandhun avasthitan
krpaya parayavisto
visidann idam abravit
tan - sve njih;
samiksya - vidjevši;
sah - on;
kaunteyah - Kuntin sin;
sarvan - sve vrste;
bandhun - roñaka;
avasthitan - kako stoje;
krpaya - samilošću;
paraya - velikom;
avistah - preplavljen;
visidan - jadikujući;
idam - tako;
abravit - rekao
Kada je Kuntin sin Arñuna vidio sve te prijatelje i roñake, preplavljen samilošću je
rekao slijedeće.
STIH 28
arjunah uvaca
drstvemam sva-janam krsna
yuyutsum samupasthitam
sidanti mama gatrani
mukham ca paricusyati
arjunah uvaca - Arñuna reče;
drstva - vidjevši;
imam - sve te;
sva-janam - roñake;
krsna - o Krišna;
yuyutsum - borbenog duha;
samupasthitam - prisutne;
sidanti - drhte;
mama - moji;
gatrani - tjelesni udovi;
mukham - usta;
ca - takoñer;
paricusyati - suše se
Arñuna reče: Dragi moj Krišna, vidjevši moje prijatelje i roñake prisutne preda mnom s
takvim borbenim duhom, osjećam da udovi mog tijela drhte, a usta mi se suše.
SMISAO: Svaki čovjek koji je istinski predan Gospodinu ima sve dobre osobine koje imaju
božanske osobe ili polubogovi, dok abhakta, bez obzira na svoje materijalne kvalifikacije stečene
obrazovanjem i kulturom, nema božanskih odlika. Čim je vidio svoje roñake i prijatelje na
bojnom polju, Arjuna je, kao bhakta, odmah bio preplavljen samilošću prema njima, koji su
odlučili boriti se meñusobno. Što se tiče njegovih vojnika, prema njima je od početka bio
suosjećajan, ali je osjećao samilost čak i prema vojnicima suprotne strane, predviñajući njihovu
neminovnu smrt. Dok je tako razmišljao, njegovi tjelesni udovi su počeli drhtati, a usta se sušiti.
Manje ili više, bio je začuñen kada je vidio njihov borben duh. Praktično se cijela zajednica,
sastavljena od Arjuninih krvnih roñaka, došla boriti protiv njega. To je potreslo ljubaznog bhaktu
kao što je Arjuna. Ne samo da su Arjunini udovi drhtali, a usta mu se sušila, već lako možemo
zamisliti, iako to ovdje nije spomenuto, da je iz samilosti plakao. Takvi simptomi nisu bili znaci
Arjunine slabosti, već mekog srca, što je osobina Gospodinovog čistog bhakte. Stoga je rečeno:
yasyasti bhaktir bhagavaty akiwcana
sarvair gunais tatra samasate surah
harav abhaktasya kuto mahad-guna
mano-rathenasati dhavato bahih
"Onaj tko je nepokolebljivo predan Božanskoj Osobi ima sve dobre odlike polubogova, ali onaj
tko nije Gospodinov bhakta ima samo materijalne kvalifikacije koje nemaju veliku vrijednost, jer
lebdi na umnom nivou i sigurno će biti privučen blještavom materijalnom energijom." (Bhag.
5.18.12)
STIH 29
vepathuc ca carire me
roma-harsac ca jayate
gandivam sramsate hastat tvak caiva paridahyate
vepathuh - drhtanje tijela;
ca - takoñer;
carire - po tijelu;
me - mom;
roma-harsah - ježenje kože;
ca - takoñer;
jayate - odvija se;
gandivam - Arñunin luk;
sramsate - ispada;
hastat - iz ruke;
tvak - koža;
ca - takoñer;
eva - svakako;
paridahyate - gori
Cijelo tijelo mi drhti, luk Gandiva mi klizi iz ruke, a koža mi se ježi i plamti.
SMISAO: Postoje dvije vrste drhtanja tijela i dvije vrste ježenja kože. Do takve pojave dolazi u
velikom duhovnom zanosu ili u velikom strahu od materijalnih okolnosti. U transcendentalnoj
spoznaji nema straha. U ovoj situaciji, Arjunini simptomi su posljedice materijalnog straha -
straha od gubitka života. To se može jasno vidjeti i po drugim simptomima: postao je toliko
nestrpljiv da mu je njegov luk Gandiva ispao iz ruke i pošto mu je srce plamtjelo osjećao je da
mu koža plamti. To su sve bile posljedice materijalnog shvaćanja života.
STIH 30
na ca caknomy avasthatum bhramativa ca me manah
nimittani ca pacyami
viparitani kecava
na - niti;
ca - takoñer;
caknomi - sposoban sam;
avasthatum - stajati;
bhramati - zaboravljajući;
iva - kao;
ca - i;
me - moj;
manah - um;
nimittani - uzrokuje;
ca - takoñer;
pacyami - vidim;
viparitani - upravo suprotno;
kecava - o ubojico demona Kešija (Krišna)
Sada ne mogu više stajati ovdje. Zaboravljam sebe i vrti mi se u glavi. Vidim samo
uzroke nesreće, o Krišna, ubojico demona Kešija.
SMISAO: Zbog uznemirenosti, Arjuna nije bio sposoban stajati na bojnom polju i zbog slabosti
uma je zaboravio sebe. Pretjerana vezanost za materijalne stvari dovodi čovjeka u takvo
zbunjujuće stanje postojanja. Bhayam dvitiyabhinivecatah syat (Bhag. 11.2.37): takav strah i
gubitak umne ravnoteže se javlja kod osoba koje su previše pod utjecajem materijalnih uslova.
Arjuna je predviñao samo bolne preokrete na bojnom polju - ne bi bio sretan čak ni kad bi odnio
pobjedu nad neprijateljem. Riječi nimittani viparitani su značajne. Kada čovjek vidi da se niti
jedno od njegovih očekivanja neće ispuniti, misli: "Zašto sam ovdje?" Svatko se zanima za sebe i
vlastito blagostanje. Nitko se ne zanima za Vrhovno Biće. Po Krsninoj volji, Arjuna pokazuje da
ne na svoj pravi samointeres. Pravi samointeres leži u Visnuu ili Krsni. Uslovljena duša to
zaboravlja i zato ispašta materijalne patnje. Arjuna je mislio da će pobjeda u bitci biti za njega
samo uzrok žalosti.
STIH 31
na ca creyo 'nupacyami
hatva sva-janam ahave
na kagkse vijayam krsna
na ca rajyam sukhani ca
na - niti;
ca - takoñer;
creyah - dobro;
anupacyami - predviñam;
hatva - ubijajući;
sva-janam - vlastite roñake;
ahave - u bitci;
na - niti;
kagkse - želim;
vijayam - pobjedu;
krsna - o Krišna;
na - niti;
ca - takoñer;
rajyam - kraljevstvo;
sukhani - sreću od toga;
ca - takoñer
Ne vidim kakvo dobro može proisteći iz ubijanja mojih roñaka u ovoj bitci, niti mogu,
dragi moj Krišna, željeti nakon toga bilo kakvu pobjedu, kraljevstvo ili sreću.
SMISAO: Ne znajući da njihov samointeres leži u Visnuu (ili Krsni), uslovljene duše osjećaju
privlačnost prema tjelesnim odnosima, nadajući se da će u njima naći sreću. U takvom slijepom
shvaćanju života, zaboravljaju čak i materijalne uzroke sreće. Izgleda da je Arjuna zaboravio čak
i moralna pravila ksatriya. Rečeno je da su dvije vrste ljudi dostojne za odlazak na Sunce:
ksatriya koji umre neposredno na bojnom polju djelujući po naredbama samog Krsne i osoba u
odvojenom redu života apsolutno odana duhovnoj kulturi. Arjuna ne želi ubiti čak ni svoje
neprijatelje, a kamoli svoje roñake. On misli da ako ubije svoje roñake neće biti sretan u životu i
zato se ne želi boriti, kao što osoba koja ne osjeća glad nema volje kuhati. Sada je odlučio otići u
šumu i voditi usamljeni život u frustraciji. Ali kao ksatriyi, potrebno mu je kraljevstvo za
izdržavanje, jer se ksatriye ne mogu baviti ni jednim drugim zanimanjem. Meñutim, Arjuna nije
imao kraljevstvo. Arjunina jedina prilika za stjecanje kraljevstva leži u borbi protiv njegovih
roñaka i braće i ponovnog osvajanja kraljevstva koje je naslijedio od svog oca, a to nije želio
napraviti. Stoga je bio spreman otići u šumu i voditi usamljeni život u frustraciji.
STIH 32-35
kim no rajyena govinda
kim bhogair jivitena va
yesam arthe kagksitam no
rajyam bhogah sukhani ca
ta ime 'vasthita yuddhe
pranams tyaktva dhanani ca
acaryah pitarah putras
tathaiva ca pitamahah
matulah cvacurah pautrah cyalah sambandhinas tatha
etan na hantum icchami
ghnato 'pi madhusudana
api trailokya- rajyasya
hetoh kim nu mahi-krte
nihatya dhartarastran nah
ka pritih syaj janardana
kim - od kakve je koristi;
nah - za nas;
rajyena - kraljevstvo;
govinda - o Krišna;
kim - kakvo;
bhogaih - uživanje;
jivitena - život;
va - ili;
yesam - kojih;
arthe - radi;
kagksitam - želimo;
nah - mi;
rajyam - kraljevstvo;
bhogah - materijalno uživanje;
sukhani - svu sreću;
ca - takoñer;
te - svi oni;
ime - ovi;
avasthitah - stoje;
yuddhe - na ovom bojnom polju;
pranan - živote;
tyaktva - dajući;
dhanani - bogatstvo;
ca - takoñer;
acaryah - učitelji;
pitarah - očevi;
putrah - sinovi;
tatha - kao i;
eva - svakako;
ca - takoñer;
pitamahah - djedovi;
matulah - ujaci;
cvacurah - tastovi;
pautrah - unuci;
cyalah - zetovi;
sambandhinah - roñaci;
tatha - kao i;
etan - sve njih;
na - nikada;
hantum - ubiti;
icchami - želim;
ghnatah - ubijeni;
api - čak;
madhusudana - o ubojico demona Madhua (Krišna);
api - čak i ako;
trai-lokya - tri svijeta;
rajyasya - za kraljevstvo;
hetoh - u zamjenu;
kim nu - a da ne govorimo o;
mahi-krte - Zemlji;
nihatya - ubijanjem;
dhartarastran - Dhritaraštrinih sinova;
nah - naše;
ka - kakvo;
pritih - zadovoljstvo;
syat - bit će;
janardana - o održavatelju svih živih bića
O Govinda, što za nas vrijede kraljevstvo, sreća, pa čak i sam život kada su svi oni za
koje ih možemo željeti postrojeni na ovom bojnom polju? O Madhusudana, kada
učitelji, očevi, sinovi, djedovi, ujaci, tastovi, unuci, zetovi i drugi roñaci, spremni
ostaviti svoje živote i imovinu, stoje preda mnom, zašto bi ih želio ubiti, čak i ako me
mogu ubiti? O održavatelju svih živih bića, nisam se spreman boriti protiv njih čak ni
u zamjenu za sva tri svijeta, a kamoli za ovu Zemlju. Kakvo ćemo zadovoljstvo naći u
ubijanju Dhritaraštrinih sinova?
SMISAO: Arjuna je oslovio Gospodina Krsnu kao Govindu, jer Krsna pruža svo zadovoljstvo
kravama i osjetilima. Koristeći tu značajnu riječ, Arjuna ukazuje da bi Krsna trebao shvatiti što će
zadovoljiti Arjunina osjetila. Ali Govinda ne postoji da bi zadovoljavao naša osjetila. Meñutim,
ako pokušamo zadovoljiti Govindina osjetila, naša osjetila će automatski biti zadovoljena.
Materijalno, svatko želi zadovoljiti svoja osjetila i da mu Bog osigura takvo zadovoljstvo.
Gospodin će zadovoljiti osjetila živih bića onoliko koliko zaslužuju, ali ne u onoj mjeri u kojoj ona
priželjkuju. Meñutim, kada netko postupi na suprotan način - kada pokuša zadovoljiti Govindina
osjetila, a ne vlastita - onda sve njegove želje Govindinom milosti bivaju ispunjene. Arjunina
duboka privrženost zajednici i članovima obitelji se ovdje izražava djelomice i zbog njegove
prirodne samilosti prema njima. Zato se nije spreman boriti. Svatko želi pokazati svoje obilje
prijateljima i roñacima, ali Arjuna se boji da će svi njegovi roñaci i prijatelji biti ubijeni na
bojnom polju i da nakon pobjede neće moći podijeliti svoje obilje. Takvo mišljenje je tipično za
materijalni život. Meñutim, transcendentalni život je drugačiji. Pošto bhakta želi zadovoljiti
Gospodinove želje, ako Gospodin želi, može prihvatiti sve vrste obilja za služenje Gospodina, a
ako Gospodin ne želi, ne treba prihvatiti ništa. Arjuna nije htio ubiti svoje roñake. Ako je
postojala ikakva potreba za tim, želio je da ih Krsna osobno ubije. Nije znao da ih je Krsna već
ubio, prije nego što su došli na bojno polje i da je samo trebao postati Krsnin instrument. Ta
činjenica će biti otkrivena u narednim poglavljima. Kako je po prirodi bio Gospodinov bhakta,
Arjuna se nije htio svetiti svojim zlim roñacima i braći, ali Gospodinov plan je bio da svi oni budu
ubijeni. Gospodinov bhakta se ne osvećuje onima koji mu čine zlo, ali Gospodin ne trpi ni jedno
zlodjelo zlikovaca usmjereno protiv bhakta. Gospodin može oprostiti osobi kada se radi o Njemu,
ali ne oprašta nikome tko naudi Njegovim bhaktama. Zato je bio odlučan u namjeri da ubije
zlikovce, iako im je Arjuna htio oprostiti.
STIH 36
papam evacrayed asman
hatvaitan atatayinah
tasman narha vayam hantum
dhartarastran sa-bandhavan
sva-janam hi katham hatva
sukhinah syama madhava
papam - grijesi;
eva - sigurno;
acrayet - moraju pasti na;
asman - nas;
hatva - ubijajući;
etan - sve te;
atatayinah - napadače;
tasmat - stoga;
na - nikada;
arhah - zaslužuju;
vayam - mi;
hantum - da ih ubijemo;
dhartarastran - Dhritaraštrini sinovi;
sa-bandhavan - zajedno s prijateljima;
sva-janam - roñacima;
hi - svakako;
katham - kako;
hatva - ubijanjem;
sukhinah - sretni;
syama - postat ćemo;
madhava - o Krišna, mužu boginje sreće
Ako ubijemo takve napadače, na nas će pasti teret grijeha. Stoga nam ne priliči
ubijanje Dhritaraštrinih sinova i naših prijatelja. Što ćemo dobiti, o Krišna, mužu
boginje sreće, i kako možemo biti sretni ako ubijemo vlastite roñake.
SMISAO: Prema vedskim odredbama postoji šest vrsta napadača: (1) onaj tko da otrov, (2) onaj
tko zapali kuću, (3) onaj tko napadne sa smrtonosnim oružjem, (4) onaj tko opljačka bogatstvo,
(5) onaj tko zaposjedne tuñu zemlju i (6) onaj tko otme nečiju ženu. Takve napadače treba
odmah ubiti i time se ne čini grijeh. Takvo ubijanje napadača dolikuje svakom običnom čovjeku,
ali Arjuna nije bio obična osoba. Imao je sveti karakter i zato je želio postupiti prema njima u
skladu s tim karakterom. Ta vrsta svetosti, meñutim, nije za ksatriyu. Iako odgovoran čovjek u
državnoj administraciji treba biti svet, ne treba biti kukavica. Na primjer, Gospodin Rama je bio
tako svet da ljudi čak i danas žele živjeti u kraljevstvu Gospodina Rame
(rama-rajyi), ali
Gospodin Rama se nikada nije ponašao kao kukavica. Ravana je napao Ramu otevši Raminu ženu
Situ, ali Gospodin Rama mu je dao dovoljno lekcija, neusporedivih u povijesti svijeta. Meñutim, u
Arjuninom slučaju je trebalo uzeti u obzir da su napadači bili posebne vrste - njegov djed, njegov
učitelj, prijatelji, sinovi i unuci, itd. Arjuna je zbog toga mislio da ne treba poduzeti protiv njih
oštre korake kao protiv običnih napadača. Osim toga, svetim osobama se savjetuje da praštaju.
Za svete osobe su takve odredbe važnije od bilo kakve političke nužde. Umjesto da ubije vlastite
roñake iz političkih razloga, Arjuna je smatrao da je bolje oprostiti im na temelju religije i
svetačkog ponašanja. Nije smatrao korisnim da ih ubije samo radi stjecanja privremene tjelesne
sreće. Na kraju krajeva, kraljevstva i zadovoljstva koja potječu od njih nisu trajna. Zašto bi onda
riskirao život i vječno spasenje ubijajući vlastite roñake? U vezi s tim, takoñer je značajno da je
Arjuna oslovio Krsnu kao "Madhavu", ili muža boginje sreće. Htio je istaknuti da ga Krsna, kao
muž boginje sreće, ne bi trebao poticati na nešto što će mu na kraju donijeti nesreću. Meñutim,
Krsna nikada ne donosi nesreću nikome, a da ne govorimo o Njegovim bhaktama.
STIH 37-38
yady apy ete na pacyanti lobhopahata- cetasah
kula-ksaya-krtam dosam mitra-drohe ca patakam
katham na jweyam asmabhih
papad asman nivartitum
kula-ksaya-krtam dosam
prapacyadbir janardana
yadi - ako;
api - čak;
ete - oni;
na - ne;
pacyanti - vide;
lobha - pohlepom;
upahata - savladana;
cetasah - njihova srca;
kula-ksaya - u ubijanju obitelji;
krtam - učinjena;
dosam - greška;
mitra-drohe - u sukobljavanju s prijateljima;
ca - takoñer;
patakam - grješne posljedice;
katham - zašto;
na - ne bi;
jweyam - znali;
asmabhih - mi;
papat - grijehe;
asmat - te;
nivartitum - da izbjegnemo;
kula-ksaya - uništavanjem dinastije;
krtam - čine;
dosam - zločin;
prapacyadbih - oni koji vide;
janardana - o Krišna
O ðanardana, iako ovi ljudi, srca obuzetog pohlepom, ne vide ništa loše u ubijanju
svoje obitelji ili sukobljavanju sa prijateljima, zašto bismo mi, koji vidimo zločin u
uništavanju obitelji, vršili takva grješna djela?
SMISAO: Ksatriya ne bi trebao odbiti borbu ili kocku kada ga na to pozove suprotna strana. Pod
pritiskom takve obaveze, Arjuna nije mogao odbiti borbu, jer ga je izazvala Duryodhanina
strana. S tim u vezi, Arjuna je smatrao da je druga strana slijepa za posljedice takvog izazova.
Meñutim, Arjuna je mogao predvidjeti zle posljedice i nije mogao prihvatiti izazov. U stvari,
izazov obavezuje kada je posljedica dobra, ali kada nije, nitko ne može biti obavezan. Uzevši u
obzir sve razloge za i protiv, Arjuna je odlučio ne boriti se.
STIH 39
kula-ksaye pranacyanti
kula-dharmah sanatanah
dharme naste kulam krtsnam
adharmo 'bhibhavaty uta
kula-ksaye - uništavanjem obitelji;
pranacyanti - uništavaju se;
kula-dharmah - obiteljske tradicije;
sanatanah - vječne;
dharme - religija;
naste - uništena;
kulam - obitelj;
krtsnam - čitavu;
adharmah - bezbožnost;
abhibhavati - preobražava;
uta - rečeno je
S uništenjem dinastije, uništava se vječna obiteljska tradicija i tako se preostali članovi
obitelji odaju bezbožnosti.
SMISAO: U varnacrama sistemu su propisani mnogi principi religioznih tradicija da bi se pomoglo
članovima obitelji da pravilno odrastu i usvoje duhovne vrijednosti. Stariji članovi obitelji su
odgovorni za takve pročišćavajuće procese koji se vrše od roñenja pa sve do smrti. Ali ako stariji
članovi umru, može se dogoditi da takva tradicija pročišćenja prestane i da mlañi članovi obitelji
razviju bezbožne navike i time izgube priliku dostizanja duhovnog spasenja. Prema tome, starije
članove obitelji ne bi trebalo ubiti ni zbog kakvog razloga.
STIH 40
adharmabhibhavat krsna pradusyanti kula-striyah
strisu dustasu varsneya
jayate varna-sagkarah
adharma - bezbožnost;
abhibhavat - kada prevlada;
krsna - o Krišna;
pradusyanti - postaju zagañene;
kula-striyah - žene u obitelji;
strisu - žene;
dustasu - pošto su tako zagañene;
varsneya - o potomče Vrišnija;
jayate - raña se;
varna-sagkarah - nepoželjno potomstvo
Kada u obitelji prevlada bezbožnost, o Krišna, žene u obitelji postaju zagañene, a zbog
degradacije žena, o potomče Vrsnija, raña se nepoželjno potomstvo.
SMISAO: Dobro stanovništvo u ljudskom društvu je osnovni princip mira, blagostanja i duhovnog
napredovanja u životu. Religiozni principi varnasrame su tako zamišljeni da u društvu može
prevladavati dobro stanovništvo radi općeg duhovnog napretka države i zajednice. Takvo
stanovništvo ovisi o čestitosti i vjernosti žena u društvu. Kao što su djeca sklona tome da budu
zavedena, tako su žene sklone degradaciji. Stoga je i djeci i ženama potrebna zaštita starijih
članova obitelji. Ako su zaokupljene raznim religioznim aktivnostima, žene neće biti zavedene i
upuštati se u preljub. Prema Canakyi Panditu, žene uglavnom nisu jako inteligentne i stoga nisu
vrijedne povjerenja. Zato trebaju slijediti razne obiteljske tradicije koje se sastoje od religioznih
aktivnosti. Tako će njihova čestitost i devocija roditi dobro stanovništvo koje će biti sposobno
učestvovati u varnacrama sistemu. Kada je takav sistem varnacrama-dharme narušen, žene se
prirodno mogu slobodno družiti sa muškarcima i tako dolazi do preljuba, uz rizik rañanja
nepoželjnog stanovništva. Neodgovorni ljudi takoñer izazivaju preljub u društvu i tako
nepoželjna djeca preplavljuju ljudsku rasu uz rizik rata i epidemija.
STIH 41
sagkaro narakayaiva
kula-ghnanam kulasya ca
patanti pitaro hy esam
lupta-pindodaka-kriyah
sagkarah - takva nepoželjna djeca;
narakaya - doprinose paklenom životu;
eva - svakako;
kula-ghnanam - onih koji ubijaju obitelj;
kulasya - obitelji;
ca - takoñer;
patanti - padaju;
pitarah - predci;
hi - svakako;
esam - njima;
lupta - prekida se;
pinda - ponuda hrane;
udaka - i vode;
kriyah - prinošenje
Povećanje nepoželjnog stanovništva sigurno je uzrok paklenog života i za obitelj i za
one koji uništavaju obiteljsku tradiciju. Predci takvih degradiranih obitelji padaju, jer
nuñenje hrane i vode predcima biva potpuno obustavljeno.
SMISAO: Prema pravilima i propisima plodonosnih aktivnosti, predcima obitelji se treba
periodično ponuditi hrana i voda. One se nude obožavanjem Visnua, jer uzimanje ostataka hrane
ponuñene Visnuu može osloboditi osobu svih grešnih posljedica. Ponekad se može dogoditi da
predci ispaštaju razne vrste grešnih posljedica ili da ne dobiju grubo materijalno tijelo i budu
prisiljeni ostati u suptilnim tijelima kao duhovi. Kada potomci ponude predcima ostatke
prasadama, predci bivaju osloboñeni od života u tijelu duha ili drugih vrsta bijednog života.
Pružanje takve pomoći predcima predstavlja obiteljsku tradiciju i oni koji ne žive životom
devocije trebaju vršiti takve obrede. Onaj tko živi životom devocije ne treba vršiti takve
aktivnosti. Samim predanim služenjem, može izbaviti stotine i tisuće predaka od svih vrsta
bijeda. U Bhagavatamu je rečeno (11.5.41):
devarsi-bhutapta-nrnam pitpnam
na kigkaro nayam rni ca rajan
sarvatmana yah caranam caranyam
gato mukundam parihrtya kartam
"Svatko tko je uzeo utočište lotosovih stopala Mukunde, davatelja osloboñenja, ostavljajući sve
vrste obaveza i posvećujući se tom putu sa svom ozbiljnošću, nema dužnosti ili obaveza prema
polubogovima, mudracima, obiteljskim članovima, čovječanstvu, predcima ili ostalim živim
bićima." Takve obaveze se ispunjavaju samim predanim služenjem Svevišnje Božanske Osobe.
STIH 42
dosair etaih kula-ghnanam varna-sagkara-karakaih
utsadyante jati-dharmah kula-dharmahc ca cacvatah
dosaih - takvim greškama;
etaih - svi ti;
kula-ghnanam - uništavatelja obitelji;
varna-sagkara - nepoželjne djece;
karakaih - koji su uzroci;
utsadyante - opustošeni;
jati-dharmah - društvene planove;
kula-dharmah - obiteljske tradicije;
ca - takoñer;
cacvatah - vječni
Zbog zlodjela onih koji uništavaju obiteljsku tradiciju i tako uzrokuju rañanje
nepoželjne djece, sve vrste društvenih projekata i obiteljskih dobrotvornih aktivnosti
bivaju razorene.
SMISAO: Društveni projekti za četiri staleža ljudskog društva i obiteljske dobrotvorne aktivnosti,
propisani institucijom sanatana-dharme, stvoreni su da bi omogućili ljudskom biću dostizanje
konačnog spasenja. Pošto neodgovorni voñe društva krše tradiciju sanatana-dharme, u društvu
vlada kaos i ljudi tako zaboravljaju cilj života - Visnua. Takvi voñe se nazivaju slijepima i oni koji
slijede takve voñe sigurno bivaju voñeni u kaos.
STIH 43
utsanna-kula-dharmanam manusyanam janardana
narake niyatam vaso
bhavatity anucucruma
utsanna - upropaštavaju;
kula-dharmanam - oni koji imaju obiteljsku tradiciju;
manusyanam - takvi ljudi;
janardana - o Krišna;
narake - u paklu;
niyatam - uvijek;
vasah - prebivalište;
bhavati - tako se dešava;
iti - tako;
anucucruma - čuo sam od učeničkog naslijeña
O Krišna, održavatelju ljudi, čuo sam od učeničkog naslijeña da oni koji uništavaju
obiteljske tradicije uvijek prebivaju u paklu.
SMISAO: Arjuna ne zasniva svoje obrazloženje na osobnom iskustvu, već na onom što je čuo od
autoriteta. To je način primanja pravog znanja. Pravo znanje se ne može steći bez pomoći prave
osobe koja je već utemeljena u tom znanju. U varnacrama instituciji postoji sistem po kojem se
čovjek prije smrti mora iskupiti za svoja grešna djela. Onaj tko je uvijek zaokupljen grešnim
aktivnostima mora iskoristiti proces pročišćenja koji se zove prayaccitta. Ako to ne učini, sigurno
će biti prenijet na paklene planete da bi zbog grešnih djela ispaštao bijedan život.
STIH 44
aho bata mahat papam
kartum vyavasita vayam
yad rajya-sukha-lobhena
hantum sva-janam udyatah
aho - a joj;
bata - kako je to čudno;
mahat - velike;
papam - grijehe;
kartum - da počinimo;
vyavasitah - odlučili;
vayam - mi;
yat - zato što;
rajya-sukha-lobhena - podstaknuti pohlepom za kraljevskom srećom;
hantum - da ubijemo;
sva-janam - roñake;
udyatah - pokušavajući
A joj, kako je čudno da se spremamo počiniti vrlo grješna djela. Podstaknuti željom za
uživanjem u kraljevskoj sreći, namjeravamo ubiti vlastite roñake.
SMISAO: Podstaknuta sebičnim motivima osoba može biti sklona takvim grješnim djelima kao
što su ubijanje vlastitog brata, oca ili majke. Ima puno takvih primjera u povijesti svijeta. Ali
kako je Arjuna Gospodinov sveti bhakta, uvijek je svjestan moralnih principa i zato pažljivo
izbjegava takve aktivnosti.
STIH 45
yadi mam apratikaram
acastram castra-panayah
dhartarastra rane hanyus
tan me ksemataram bhavet
yadi - čak i ako;
mam - mene;
apratikaram - bez pružanja otpora;
acastram - iako nisam potpuno naoružan;
castra-panayah - sa oružjem u rukama;
dhartarastrah - Dhritaraštrini sinovi;
rane - na bojnom polju;
hanyuh - mogu ubiti;
tat - to;
me - za mene;
ksema-taram - bolje;
bhavet - bilo bi
Za mene bi bilo bolje da ne pružim otpor i da me naoružani Dhritaraštrini sinovi tako
ubiju nenaoružanog na bojnom polju.
SMISAO: Prema borbenim principima ksatriya, nenaoružanog neprijatelja koji se ne želi boriti ne
treba napasti. Meñutim, Arjuna je odlučio da se neće boriti čak ni ako ga neprijatelj napadne u
takvom nezgodnom položaju. Nije uzeo u obzir koliko je čvrsto druga strana odlučila boriti se. Svi
ti simptomi pokazuju da je imao meko srce jer je bio Gospodinov veliki bhakta.
STIH 46
sawjaya uvaca
evam uktvarjunah sagkhye rathopastha upavicat
visrjya sa-caram capam
coka-samvigna-manasah
sawjayah uvaca - Sanñaja reče;
evam - tako;
uktva - rekavši;
arjunah - Arñuna;
sagkhye - na bojnom polju;
ratha - na kolima;
upasthe - na sjedalo;
upavicat - ponovo sjeo;
visrjya - odloživši na stranu;
sa-caram - zajedno sa strijelama;
capam - luk;
coka - jadikovanjem;
samvigna - nesretan;
manasah - u umu
Sanñaja reče: Nakon što je to rekao na bojnom polju, Arñuna je odložio svoj luk i
strijele i sjeo na kola, uma obuzetog žalošću.
SMISAO: Dok je promatrao položaj svog neprijatelja, Arjuna je stajao na kolima, ali je bio toliko
obuzet žalošću da je ponovo sjeo, odloživši luk i strijele. Takva ljubazna osoba meka srca koja
predano služi Gospodina je dostojna primiti znanje o jastvu.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja prvog poglavlja Srimad Bhagavad-gite pod
naslovom "Promatranje vojski na bojnom polju Kuruksetre".
Drugo poglavlje
STIH 1
sanjaya uvaca
tam tatha krpayavistam
acru-purnakuleksanam
visidantam idam vakyam
uvaca madhusudanah
sanjayah uvaca - Sanñaja reče;
tam - Arñuni;
tatha - tako;
krpaya - samilošću;
avistam - obuzetom;
acru-purna-akula - punih suza;
iksanam - očiju;
visidantam - žalosnom;
idam - ove:
vakyam - riječi;
uvaca - rekao;
madhu-sudanah - ubojica Madhua;
Sanñaja reče: Vidjevši Arñunu punog samilosti, potištenog uma i očiju punih suza,
Madhusudana, Krišna, je izgovorio slijedeće riječi.
SMISAO: Materijalna samilost, jadikovanje i suze su znaci nepoznavanja pravog jastva. Samilost
prema vječnoj duši je samospoznaja. U ovom stihu je značajna riječ "Madhusudana". Gospodin
Krsna je ubio demona Madhua i Arjuna je sada htio da Krsna ubije demona pogrešnog
razumijevanja koji ga je napao u izvršavanju njegove dužnosti. Nitko ne zna prema čemu treba
pokazati samilost. Samilost prema odjeći davljenika je nerazumna. Čovjek koji je pao u ocean
neznanja ne može biti spašen jednostavno spašavanjem njegove vanjske odjeće - grubog
materijalnog tijela. Onaj tko to ne zna i jadikuje za vanjskom odjećom se naziva cudra, ili onaj
tko nepotrebno jadikuje. Arjuna je bio ksatriya i nije se očekivalo da se tako ponaša. Meñutim,
Gospodin Krsna može otjerati žalost čovjeka koji nema znanje i zato je izgovorio Bhagavad-gitu.
Ovo poglavlje nas poučava samospoznaji kroz analitičku studiju materijalnog tijela i duhovne
duše, koje objašnjava vrhovni autoritet, Gospodin Šri Krsna. Takva spoznaja je moguća kada
osoba djeluje bez vezanosti za plodonosne rezultate, utemeljena u nepromjenjivom shvaćanju
pravog jastva.
STIH 2
Šri-bhagavan uvaca
kutas tva kacmalam idam visame samupasthitam
anarya-justam asvargyam akirti-karam arjuna
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
kutah - otkuda;
tva - tebi;
kacmalam - prljavština;
idam - to jadikovanje;
visame - u ovom presudnom trenu;
samupasthitam - došla;
anarya - osobe koje ne znaju vrijednosti života;
justam - primjenjuju;
asvargyam - koja ne vodi ka višim planetima;
akirti - nečasti;
karam - uzrok;
arjuna - o Arñuna;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arñuna, kako su te obuzele te nečistoće?
One uopće ne dolikuju čovjeku koji poznaje vrijednosti života i ne vode ka višim
planetima već ka nečasti.
SMISAO: Krsna i Svevišnja Božanska Osoba su istovjetni. Stoga se Gospodin Krsna u čitavoj
Bhagavad-giti oslovljava kao Bhagavan. Bhagavan je krajnji aspekt Apsolutne Istine. Apsolutna
Istina se spoznaje u tri faze razumijevanja: kao Brahman, ili neosobni sveprožimajući duh,
Paramatma, ili lokalizirani aspekt Svevišnjeg koji se nalazi u srcu svih živih bića, i kao Bhagavan,
ili Svevišnja Božanska Osoba, Šri Krsna. Ovo shvaćanje Apsolutne Istine je objašnjeno u Šrimad-
Bhagavatamu na slijedeći način:
vadanti tat tattva-vidas tattvam yaj jwanam advayam
brahmeti paramatmeti bhagavan iti cabdyate
"Poznavalac Apsolutne Istine spoznaje Apsolutnu Istinu u tri faze razumijevanja, koje su
istovjetne. Te faze Apsolutne Istine su opisane kao Brahman, Paramatma i Bhagavan."
Ova tri božanska aspekta se mogu objasniti na primjeru sunca, koje takoñer ima tri različita
aspekta: sunčevu svjetlost, površinu sunca i samu sunčevu planetu. Onaj tko proučava samo
sunčevu svjetlost je student početnik. Onaj tko shvati površinu sunca je napredniji, ali onaj tko
može otići na sunčevu planetu je najviši. Obični studenti koji su zadovoljni samo sa
razumijevanjem sunčeve svjetlosti
- njenog kozmičkog prožimanja i blještavog sjaja njene
bezlične prirode - mogu se usporediti sa onima koji spoznaju samo Brahman, neosobni aspekt
Apsolutne Istine. Student koji je dalje napredovao može spoznati sunčev disk, koji se usporeñuje
sa znanjem o Paramatmi, lokaliziranom aspektu Apsolutne Istine. A student koji može ući u srce
sunčeve planete se usporeñuje sa onima koji spoznaju osobni aspekt Vrhovne Apsolutne Istine.
Prema tome, bhakte, ili transcendentalisti koji su spoznali Bhagavana - osobni aspekt Apsolutne
Istine
- su vrhunski transcendentalisti, iako svi studenti koji proučavaju Apsolutnu Istinu
proučavaju isti predmet. Sunčeva svjetlost, sunčev disk i unutarnja zbivanja na sunčevoj planeti
se ne mogu odvojiti jedan od drugoga, a ipak studenti koji proučavaju različite aspekte ne
pripadaju istoj kategoriji.
Sanskritsku riječ Bhagavan je objasnio veliki autoritet Paracara Muni, otac Vyasadeve. Svevišnja
Osoba koja posjeduje svo bogatstvo, svu snagu, svu slavu, svu ljepotu, svo znanje i svu
odvojenost se naziva Bhagavan. Postoji mnogo osoba koje su vrlo bogate, vrlo moćne, vrlo
lijepe, vrlo slavne, vrlo učene i vrlo odvojene, ali nitko ne može tvrditi da u cijelosti posjeduje
svo bogatstvo, svu snagu itd. Samo Krsna to može tvrditi zato što je Svevišnja Božanska Osoba.
Niti jedno živo biće, pa čak ni Brahma, Civa ili Narayana, ne može posjedovati svo obilje u
potpunosti kao Krsna. Stoga je sam Brahma u Brahma-samhiti zaključio da je Gospodin Krsna
Svevišnja Božanska Osoba. Nitko Mu nije ravan niti viši od Njega. On je prvobitni Gospodin, ili
Bhagavan, poznat kao Govinda i vrhovni je uzrok svih uzroka:
icvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah
anadir adir govindah
sarva-karana-karanam
"Postoji mnogo osoba koje posjeduju odlike Bhagavana, ali Krsna je vrhovni jer Ga nitko ne
može nadmašiti. On je Vrhovna Osoba, a Njegovo tijelo je vječno, puno znanja i blaženstva. On
je prvobitni Gospodin Govinda i uzrok svih uzroka."
(Brahma-samhita 5.1)
U Bhagavatamu postoji spisak mnogobrojnih inkarnacija Svevišnje Božanske Osobe, ali Krsna je
opisan kao izvorna Božanska Osoba, koja se ekspandira u brojne inkarnacije i Božanske Osobe:
ete camca-kalah pumsah krsnas tu bhagavan svayam
indrari-vyakulam lokam mrdayanti yuge yuge
"Sve inkarnacije koje su ovdje navedene su ili potpune ekspanzije ili dijelovi potpunih
ekspanzija Vrhovnog Boga, ali Krsna je sama Svevišnja Božanska Osoba."
(Bhag. 1.3.28)
Prema tome, Krsna je izvorna Svevišnja Božanska Osoba, Apsolutna Istina, izvor Nad-duše i
neosobnog Brahmana.
U prisustvu Svevišnje Božanske Osobe, Arjunino jadikovanje nad roñacima je svakako
neumjesno i zato je Krsna izrazio Svoje iznenañenje riječju kutah, "otkuda". Takve nečistoće se
nikada nisu očekivale od osobe koja pripada civiliziranim ljudima poznatim kao Arijci. Riječ Arijac
se odnosi na osobe koje poznaju vrijednost života i čija se civilizacija zasniva na duhovnoj
spoznaji. Osobe voñene materijalnom koncepcijom života ne znaju da je cilj života spoznaja
Apsolutne Istine, Visnua, ili Bhagavana. Opčinjeni su vanjskim obilježjima materijalnog svijeta i
stoga ne znaju što je osloboñenje. Osobe koje nemaju znanje o osloboñenju od materijalnog
ropstva se nazivaju nearijci. Iako je Arjuna bio ksatriya, odstupio je od svojih propisanih dužnosti
odbijajući se boriti. Opisano je da takvo kukavičko djelo dolikuje nearijcima. Takvo odstupanje od
dužnosti ne pomaže osobi da napreduje u duhovnom životu, niti joj pruža priliku da postane
slavna u ovom svijetu. Gospodin Krsna nije odobrio Arjuninu takozvanu samilost prema njegovim
roñacima.
STIH 3
klaibyam ma sma gamah partha naitat tvayy upapadyate
ksudram hrdaya-daurbalyam
tyaktvottistha parantapa
klaibyam - nemoći;
ma sma - ne;
gamah - prepuštaj se;
partha - o Prthin sine;
na - nikada;
etat - to;
tvayi - tebi;
upapadyate - dolikuje;
ksudram - bijednu;
hrdaya - srca;
daurbalyam - slabost;
tyaktva - ostavljajući;
uttistha - ustani;
param-tapa - o pokoritelju neprijatelja;
O Prithin sine, ne prepuštaj se toj degradirajućoj nemoći. Ne priliči ti. Ostavi takvu
bijednu slabost srca i ustani, o pokoritelju neprijatelja.
SMISAO: Arjuna je oslovljen kao sin Prthe, koja je bila sestra Krsninog oca Vasudeve. Prema
tome, Arjuna je bio u krvnom srodstvu sa Krsnom. Ako se sin ksatriye odbije boriti, ksatriya je
samo po imenu, a ako sin brahmane djeluje bezbožno, brahmana je samo po imenu. Takvi
ksatriye i brahmane su nedostojni sinovi svojih očeva; Krsna stoga nije htio da Arjuna postane
nedostojan sin ksatriye. Arjuna je bio Krsnin najbliskiji prijatelj i Krsna je osobno vozio njegova
bojna kola, ali kada bi Arjuna, usprkos svemu tome, napustio bitku, počinio bi nečasno djelo.
Krsna je zato rekao Arjuni da takav stav ne dolikuje njegovoj osobi. Arjuna je mogao obrazložiti
da bi napustio bitku zbog svog velikodušnog stava prema najpoštovanijem Bhismi i njegovim
roñacima, ali Krsna je smatrao takvu velikodušnost samo slabošću srca. Takvu lažnu
velikodušnost nije odobrio niti jedan autoritet. Stoga osobe poput Arjune koje su pod
neposrednim vodstvom Krsne trebaju ostaviti takvu velikodušnost ili tobožnje nenasilje.
STIH 4
arjuna uvaca
katham bhismam aham sagkhye dronam ca madhusudana
isubhih pratiyotsyami
pujarhav ari-sudana
arjunah uvaca - Arñuna reče;
katham - kako;
bhismam - Bhišmi;
aham - ja;
sagkhye - u bitci;
dronam - Droni;
ca - takoñer;
madhu-sudana - o ubojico Madhua;
isubhih - sa strijelama;
pratiyotsyami - suprotstavit ću se;
puja-arhau - onima koji su vrijedni obožavanja;
ari-sudana - o ubojico neprijatelja;
Arñuna reče: O ubojico neprijatelja, o ubojico Madhua, kako se u bitci mogu strijelama
suprotstaviti ljudima kao što su Bhišma i Drona, koji su vrijedni mog obožavanja?
SMISAO: Ugledne starije osobe poput djeda Bhisme i učitelja Dronacarye su uvijek vrijedne
obožavanja. Čak i ako napadnu, ne treba im se suprotstaviti. Uobičajeno je pravilo da se
starijima ne treba suprotstaviti čak niti riječima. Čak i ako se ponekad ponašaju grubo, ne treba
se prema njima ophoditi s grubošću. Kako im se onda Arjuna mogao suprotstaviti? Da li bi Krsna
ikad napao Svog djeda Ugrasenu, ili Svog učitelja Sandipani Munija? To su bili neki od
argumenata koje je Arjuna iznio Krsni.
STIH 5
gurun ahatva hi mahanubhavan
creyo bhoktum bhaiksyam apiha loke
hatvartha-kamams tu gurun ihaiva
bhuwjiya bhogan rudhira-pradigdhan
gurun - starije;
ahatva - ne ubiti;
hi - svakako;
maha-anubhavan - velike duše;
creyah - bolje je;
bhoktum - uživati u životu;
bhaiksyam - proseći;
api - čak;
iha - u ovom životu;
loke - u ovom svijetu;
hatva - ubijajući;
artha - dobiti;
kaman - želeći;
tu - ali;
gurun - starije;
iha - u ovom svijetu;
eva - svakako;
bhuwjiya - mora uživati;
bhogan - stvari u kojima se može uživati;
rudhira - krvlju;
pradigdhan - okaljane;
Bilo bi bolje živjeti u ovom svijetu proseći, nego živjeti po cijenu života velikih duša
koje su moji učitelji. Čak i ako žele svjetovne dobrobiti, oni su pretpostavljeni. Ako oni
budu ubijeni, sve što uživamo biti će okaljano krvlju.
SMISAO: Prema pravilima svetih spisa, učitelj koji čini odvratna djela i koji je izgubio moć
razlikovanja zaslužuje biti ostavljen. Bhisma i Drona su morali stati na stranu Duryodhane zbog
njegove financijske pomoći, iako nisu trebali prihvatiti takav položaj samo zbog financijskih
razloga. Pod tim okolnostima, izgubili su ugled učitelja. Ali Arjuna misli da oni usprkos tome
ostaju njegovi pretpostavljeni i da bi zato uživali u materijalnoj dobiti nakon njihovog ubijanja,
značilo uživati u plijenu okaljanom krvlju.
STIH 6
na caitad vidmah kataran no gariyo
yad va jayema yadi va no jayeyuh
yan eva hatva na jijivisamas
te 'vasthitah pramukhe dhartarastrah
na - niti;
ca - takoñer;
etat - ovo;
vidmah - mi znamo;
katarat - što;
nah - za nas;
gariyah - bolje;
yat va - da li;
jayema - možemo pobijediti;
yadi - ako;
va - ili;
nah - nas;
jayeyuh - oni pobijede;
yan - oni koje;
eva - svakako;
hatva - ubijajući;
na - nikada;
jijivisamah - htjeli bismo živjeti;
te - svi oni;
avasthitah - nalaze se;
pramukhe - ispred;
dhartarastrah - Dhritaraštrini sinovi;
Ne znam što je bolje - pobijediti ih ili biti pobijeñen. Ako ubijemo Dhritaraštrine sinove,
ne bismo trebali mariti za svoj život. A ipak oni sada stoje pred nama na bojnom polju.
SMISAO: Arjuna nije znao da li se treba boriti i izložiti se opasnosti da počini nepotrebno nasilje,
iako je borba dužnost ksatriya, ili se treba povući i živjeti od prošenja. Ako ne bi pobijedio
neprijatelja, mogao bi se izdržavati samo prošenjem. Niti je postojala sigurnost u pobjedu, jer je
i jedna i druga strana mogla izaći kao pobjednik. Čak i ako ih je očekivala pobjeda (njihov cilj je
bio opravdan), kad bi Dhrtarastrini sinovi poginuli u bici, bilo bi vrlo teško živjeti u njihovom
odsustvu. Pod tim okolnostima, to bi za njih bila još jedna vrsta poraza. Ove Arjunine misli
nepobitno dokazuju da je Arjuna bio ne samo Gospodinov veliki bhakta, već i vrlo napredna
osoba koja je potpuno vladala umom i čulima. Njegova želja da živi od prošenja, iako se rodio u
kraljevskoj obitelji, predstavlja još jedan znak odvojenosti. Bio je pun vrlina, kao što ukazuju ove
odlike i njegova vjera u uputstva Šri Krsne (njegovog duhovnog učitelja). Možemo zaključiti da je
Arjuna bio dostojan osloboñenja. Ako čula nisu ovladana, osoba se ne može uzdići na nivo
znanja, a bez znanja i devocije ne može dostići osloboñenje. Arjuna je posjedovao sve te odlike,
pored njegovih brojnih odlika u materijalnim odnosima.
STIH 7
karpanya-dosopahata-svabhavah
prcchami tvam dharma-sammudha-cetah
yac chreyah syan niccitam bruhi tan me
cisyas te 'ham cadhi mam tvam prapannam
karpanya - bijednom;
dosa - slabošću;
upahata - pogoñen;
sva-bhavah - osobine;
prcchami - pitam;
tvam - tebe;
dharma - religije;
sammudha - zbunjen;
cetah - u srcu;
yat - što;
creyah - sve dobro;
syat - može biti;
niccitam - povjerljivo;
bruhi - reci;
tat - to;
me - meni;
cisyah - učenik;
te - Tvoj;
aham - ja sam;
cadhi - samo pouči;
mam - mene;
tvam - Tebi;
prapannam - predan;
Sada sam zbunjen jer ne znam što je moja dužnost i izgubio sam svu pribranost zbog
bijedne slabosti. U tom stanju Te molim da mi kažeš što je najbolje za mene. Sada sam
Tvoj učenik i duša predana Tebi. Molim Te pouči me.
SMISAO: Po ureñenju prirode, čitav sistem materijalnih aktivnosti predstavlja izvor problema za
svakoga. Na svakom koraku postoje problemi i zato trebamo prići vjerodostojnom duhovnom
učitelju koji nas može pravilno poučiti kako ćemo ostvariti cilj života. Svi vedski spisi nam
savjetuju da priñemo vjerodostojnom duhovnom učitelju da bismo se oslobodili životnih
problema, koji se pojavljuju bez naše želje. Oni se usporeñuju sa šumskim požarom koji izbija,
iako ga nitko nije podmetnuo. Situacija u svijetu je takva da se životne nedaće same pojavljuju,
iako ih ne želimo. Nitko ne želi požar, ali on ipak izbija, a mi postajemo uznemireni. Vedska
mudrost nam stoga savjetuje da zbog rješavanja životnih problema i razumijevanja nauke o
rješenju, priñemo duhovnom učitelju koji pripada učeničkom nasljeñu. Smatra se da osoba koja
ima vjerodostojnog duhovnog učitelja zna sve. Zato ne bismo trebali ostati uznemireni
materijalnim nedaćama, već trebamo prići duhovnom učitelju. To je smisao ovog stiha.
Tko je čovjek uznemiren materijalnim nedaćama? To je onaj tko ne shvaća probleme života.
Takav čovjek je opisan u Brhad-aranyaka Upanisadi (3.8.10) na sljedeći način:
yo va etad aksaram gargy aviditvasmal lokat praiti sa krpanah.
"Bijedan je onaj čovjek koji ne riješi probleme života kao ljudsko biće i koji tako napusti ovaj
svijet poput mačaka i pasa, bez razumijevanja nauke o samospoznaji." Ovaj ljudski oblik života
predstavlja najdragocjeniju pogodnost za živo biće koje ga može iskoristiti za rješavanje
problema života. Stoga je onaj tko ne iskoristi pravilno ovu priliku škrtica. S druge strane,
brahmana je onaj tko je dovoljno inteligentan da iskoristi ovo tijelo za rješavanje svih problema
života. Ya etad aksaram gargi viditvasmal lokat praiti sa brahmanah.
Krpane, ili škrte osobe, pretjerano vezane za obitelj, društvo, zemlju, itd., trate svoje vrijeme
pod utjecajem materijalnog shvaćanja života. Čovjek je često vezan za obiteljski život, za ženu,
djecu i druge članove obitelji, zbog "kožne bolesti". Krpana misli da može zaštititi članove svoje
obitelji od smrti, ili misli da ga njegova obitelj ili društvo mogu spasiti od smrti. Takvu obiteljsku
vezanost nalazimo čak i kod nižih životinja, koje se takoñer brinu o djeci. Kako je bio
inteligentan, Arjuna je mogao shvatiti da su njegova privrženost članovima obitelji i želja da ih
zaštiti od smrti bili uzroci njegove zbunjenosti. Iako je mogao shvatiti da ga očekuje dužnost
borenja, zbog bijedne slabosti nije mogao izvršiti svoju dužnost. Zato moli Gospodina Krsnu,
vrhovnog duhovnog učitelja, da donese konačnu odluku. Predaje se Krsni kao učenik. Želi
prestati sa prijateljskim razgovorom. Razgovori izmeñu učitelja i učenika su ozbiljni i Arjuna sada
želi ozbiljno razgovarati sa priznatim duhovnim učiteljem. Prema tome, Krsna je prvobitni
duhovni učitelj nauke o Bhagavad-giti, a Arjuna je prvi učenik koji je imao priliku shvatiti Gitu.
Kako je Arjuna shvatio Bhagavad-gitu, bit će opisano u samoj Giti. Usprkos tome, budalasti
svjetovni učenjaci objašnjavaju da se ne trebamo predati Krsni kao osobi, već "neroñenom u
Krsni". Nema razlike izmeñu Krsne iznutra i izvana. Onaj tko pokušava shvatiti Bhagavad-gitu
bez takvog razumijevanja je najveća budala.
STIH 8
na hi prapacyami mamapanudyad
yac chokam ucchosanam indriyanam
avapya bhumav asapatnam rddham
rajyam suranam api cadhipatyam
na - ne;
hi - svakako;
prapacyami - vidim;
mama - moju;
apanudyat - može otjerati;
yat - to što;
cokam - žalost;
ucchosanam - suše;
indriyanam - osjetila;
avapya - dostići;
bhumau - na Zemlji;
asapatnam - bez premca;
rddham - bogato;
rajyam - kraljevstvo;
suranam - polubogova;
api - čak;
ca- takoñer;
adhipatyam - vlast;
Ne nalazim načina kako bih otjerao ovu žalost zbog koje mi se guše osjetila. Neću je
moći otjerati čak ni ako osvojim bogato kraljevstvo bez premca na Zemlji sa vlašću
poput polubogova u raju.
SMISAO: Iako je Arjuna iznio toliko mnogo argumenata zasnovanih na znanju o principima
religije i moralnim pravilima, izgleda da nije mogao riješiti svoj pravi problem bez pomoći
duhovnog učitelja, Gospodina Šri Krsne. Shvaćao je da njegovo takozvano znanje nije moglo
riješiti njegove probleme, koji su mu oduzimali volju za život, ali nije mogao riješiti takve
probleme bez pomoći duhovnog učitelja poput Gospodina Krsne. Akademsko znanje, učenost,
visoki položaj, itd., su beskorisni za rješavanje problema života; pomoć može pružiti samo
duhovni učitelj poput Krsne. Zato možemo zaključiti da je duhovni učitelj koji je potpuno
svjestan Krsne vjerodostojan duhovni učitelj, jer može riješiti probleme života. Gospodin
Caitanya je rekao da je pravi duhovni učitelj onaj tko savršeno dobro poznaje nauku o svjesnosti
Krsne, bez obzira na njegov društveni položaj.
kiba vipra, kiba nyasi, cudra kene naya
yei krsna-tattva-vetta, sei 'guru' haya
"Nije važno da li je osoba vipra [učeni poznavalac vedske mudrosti] ili se rodila u niskoj obitelji
ili je prihvatila odvojeni red života - ako savršeno dobro poznaje nauku o Krsni, savršeni je
vjerodostojni duhovni učitelj." (Caitanya-caritamrta, Madhya 8.128) Bez savršenog poznavanja
nauke o svjesnosti Krsne nitko ne može biti vjerodostojan duhovni učitelj.To je potvrñeno u
vedskoj literaturi:
sat-karma-nipuno vipro mantra-tantra-vicaradah
avaisnavo gurur na syad vaisnavah cva-paco guruh
"Učeni brahmana, koji odlično poznaje sva područja vedskog znanja, nije dostojan postati
duhovni učitelj ako nije vaisnava, ili poznavalac nauke o svjesnosti Krsne, ali osoba roñena u
obitelji niže kaste može postati duhovni učitelj ako je vaisnava ili svjesna Krsne."
(Padma
Purana)
Problemi materijalnog postojanja - roñenje, starost, bolest i smrt - se ne mogu riješiti stjecanjem
bogatstva i ekonomskim razvitkom. U mnogim dijelovima svijeta postoje bogate, ekonomski
razvijene države, koje su pune svih pogodnosti za život, ali problemi materijalnog postojanja su
ipak prisutni. One na različite načine traže mir, ali pravu sreću mogu steći samo ako potraže
savjet od Krsne ili Bhagavad-gite i Šrimad-Bhagavatama - koji predstavljaju nauku o Krsni -
preko Krsninog vjerodostojnog predstavnika, čovjeka svjesnog Krsne.
Kad bi ekonomski razvitak i materijalne udobnosti mogle osloboditi osobu od jadikovanja zbog
porodičnih, društvenih, nacionalnih i meñunarodnih problema, Arjuna ne bi rekao da čak ni
kraljevstvo bez premca na Zemlji ili vlast jednaka vlasti polubogova na rajskim planetama ne
mogu otjerati njegovu žalost. Zato je potražio utočište u svjesnosti Krsne. To je pravi put
ostvarivanja mira i sklada. Kataklizme materijalne prirode mogu u svakom trenutku okončati
ekonomski razvitak i vlast nad svijetom. Čak i uzdizanje na više planete, za kojim ljudi danas
teže kada pokušavaju otići na Mjesec, može biti okončana jednim udarcem. Bhagavad-gita to
potvrñuje - ksine punye martya-lokam vicanti. "Kada se rezultati pobožnih djela okončaju, osoba
sa vrhunca sreće ponovo pada na najniži položaj života." Mnogi političari svijeta su pali na taj
način. Takvi padovi predstavljaju samo nove uzroke jadikovanja.
Stoga, ako se želimo zauvijek riješiti jadikovanja, moramo uzeti utočište Krsne, kao što je Arjuna
pokušao učiniti. Arjuna je zamolio Krsnu da konačno riješi njegov problem i to je put svjesnosti
Krsne.
STIH 9
sawjaya uvaca
evam uktva hrsikecam
gudakecah parantapah
na yotsya iti govindam
uktva tusnim babhuva ha
sawjayah uvaca - Sanñaja reče;
evam - to;
uktva - rekavši;
hrsikecam - Krišni, gospodaru osjetila;
gudakecah - Arñuna, koji je nadvladao neznanje;
parantapah - pokoritelj neprijatelja;
na yotsye - neću se boriti;
iti - tako;
govindam - Krišni, koji pruža zadovoljstvo osjetilima;
uktva - rekavši;
tusnim - šutljiv;
babhuva - postao;
ha - svakako;
Sanñaja reče: Nakon ovih riječi, Arñuna, pokoritelj neprijatelja, je rekao Krišni
"Govinda, neću se boriti", i zašutio.
SMISAO: Dhrtarastra se sigurno obradovao kada je saznao da se Arjuna neće boriti i da umjesto
toga napušta bojno polje kako bi prihvatio život prosjaka. Ali Sawjaya ga je ponovo razočarao
rekavši da je Arjuna sposoban ubiti svoje neprijatelje (parantapah). Iako je Arjuna za izvjesno
vrijeme bio obuzet lažnom žalošću zbog obiteljske privrženosti, predao se Krsni, vrhovnom
duhovnom učitelju, kao učenik. To je ukazivalo da će uskoro biti osloboñen lažnog jadikovanja
uzrokovanog obiteljskom privrženošću i prosvijetljen savršenim znanjem o samospoznaji, ili
svjesnosti Krsne, i tada će se sigurno boriti. Tako će Dhrtarastrina radost biti kratkog vijeka, jer
će se Arjuna, stekavši znanje od Krsne, boriti do kraja.
STIH 10
tam uvaca hrsikecah
prahasann iva bharata
senayor ubhayor madhye
visidantam idam vacah
tam - njemu;
uvaca - reče;
hrsikecah - gospodar osjetila, Krišna;
prahasan - smješeći se;
iva - tako;
bharata - o Dhritaraštra, potomče Bharate;
senayoh - vojsci;
ubhayoh - obje strane;
madhye - izmeñu;
visidantam - ožalošćenom;
idam - slijedeće;
vacah - riječi;
O potomče Bharate, tada je Krišna, stojeći izmeñu dvije vojske, smješeći se rekao
slijedeće riječi ožalošćenom Arñuni.
SMISAO: Razgovor se odvijao izmeñu bliskih prijatelja, Hrsikece i Gudakece. Kao prijatelji,
obojica su bili na istom nivou, ali jedan od njih je dobrovoljno postao učenik drugoga. Krsna se
smiješio zato što je prijatelj odlučio postati učenik. Kao gospodar i učitelj svih živih bića, Krsna
uvijek ima viši položaj, ali ipak pristaje biti prijatelj, sin ili ljubavnik bhakte koji Ga želi u takvoj
ulozi. Ali kada je bio prihvaćen kao učitelj, odmah je prihvatio tu ulogu i razgovarao sa učenikom
kao učitelj - s ozbiljnošću, kao što treba. Izgleda da se razgovor izmeñu učitelja i učenika
otvoreno vodio u prisustvu obje vojske tako da su svi stekli dobrobit. Razgovori u Bhagavad-giti
nisu namijenjeni niti jednoj odreñenoj osobi, društvu ili zajednici, već svima. I prijatelji i
neprijatelji imaju jednako pravo čuti ih.
STIH 11
Šri-bhagavan uvaca
acocyan anvacocas tvam prajwa-vadamc ca bhasase
gatasun agatasumc ca
nanucocanti panditah
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
acocyan - nije vrijedno jadikovanja;
anvacocah - ti jadikuješ;
tvam - ti;
prajwa-vadan - učene riječi;
ca - takoñer;
bhasase - govoriš;
gata - izgubljenim;
asun - za životom;
agata - niti za prošlim;
asun - životom;
ca - takoñer;
na - nikada;
anucocanti - jadikuju;
panditah - učeni;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Dok govoriš učene riječi, jadikuješ za onim što nije
vrijedno žaljenja. Mudri ljudi ne žale ni za živim ni za mrtvim.
SMISAO: Gospodin je odmah preuzeo položaj učitelja i izgrdio učenika, posredno ga nazivajući
budalom. Gospodin je rekao: "Govoriš kao učen čovjek, ali ne znaš da učena osoba - koja zna što
je tijelo, a što duša - ne jadikuje ni zbog jednog stanja tijela, ni živog ni mrtvog". Kao što će biti
objašnjeno u sljedećim poglavljima, posjedovati znanje znači poznavati materiju i duh i njihovog
upravitelja. Arjuna je iznio argument da se religioznim principima treba pridati veća važnost nego
politici i sociologiji, ali nije znao da je znanje o materiji, duši i Svevišnjem još važnije od
religioznih pravila. Pošto mu je nedostajalo to znanje, nije se trebao predstaviti kao vrlo učen
čovjek. Pošto nije bio vrlo učen, jadikovao je za nečim što nije bilo vrijedno žaljenja. Tijelo se
raña i predodreñeno je da danas ili sutra bude uništeno; stoga nije tako važno kao duša. Onaj
tko to zna je zaista učen. On ne vidi razlog za jadikovanje, bez obzira na stanje materijalnog
tijela.
STIH 12
na tv evaham jatu nasam na tvam neme janadhipah
na caiva na bhavisyamah sarve vayam atah param
na - nikada;
tu - ali;
eva - svakako;
aham - Ja;
jatu - u bilo koje vrijeme;
na - nisam;
asam - postojao;
na - ni;
tvam - ti;
na - ni;
ime - svi ovi;
jana-adhipah - kraljevi;
na - nikada;
ca - takoñer;
eva - svakako;
na - ne;
bhavisyamah - postojat ćemo;
sarve vayam - svi mi;
atah param - u budućnosti;
Nikada nije bilo vremena da Ja nisam postojao, ni ti, ni svi ovi kraljevi, niti će u
budućnosti itko od nas prestati postojati.
SMISAO: U Vedama - u Katha Upanisadi i Cvetacvatara Upanisadi - je rečeno da Svevišnja
Božanska Osoba održava bezbrojna živa bića, u skladu sa različitim položajima u koja bivaju
stavljena ovisno o svom djelovanju i posljedici tog djelovanja. Ta Svevišnja Božanska Osoba, u
obliku Svojih potpunih ekspanzija, živi u srcu svakog živog bića. Samo svete osobe koje u sebi i
izvan sebe vide istog Svevišnjeg Gospodina mogu dostići savršeni, vječni mir.
nityo nityanam cetanac cetananam
eko bahunam yo vidadhati kaman
tam atma-stham ye 'nupacyanti dhiras
tesam cantih cacvati netaresam
(Katha Upanisada 2.2.13)
Ista vedska istina koja je izložena Arjuni je izložena svim osobama u svijetu koje se predstavljaju
kao vrlo učene, ali u stvari imaju samo siromašno znanje. Gospodin jasno kaže da su On sam,
Arjuna i svi kraljevi prisutni na bojnom polju vječno osobena bića i da Gospodin vječno održava
osobena živa bića, u njihovom uslovljenom i osloboñenom stanju. Svevišnja Božanska Osoba je
vrhovno osobeno biće, a Arjuna, Gospodinov vječni pratilac, i svi prisutni kraljevi su osobena
vječna bića. Postojali su kao osobe u prošlosti i ostaće vječne osobe. Njihova osobenost je
postojala u prošlosti i nastavit će postojati u budućnosti, bez prekida. Stoga nema razloga žaliti
za bilo kim.
Gospodin Krsna, vrhovni autoritet, ovdje ne podržava mayavadi teoriju da se duhovna duša,
odvojena prekrivačem maye, ili iluzije, nakon osloboñenja stapa s neosobnim Brahmanom i gubi
osobno postojanje. Niti podržava teoriju da o osobnosti mislimo samo u uslovljenom stanju.
Krsna u ovom stihu jasno kaže da će Gospodin i drugi u budućnosti vječno zadržati svoju
osobnost. To je potvrñeno u Upanisadama. Ova Krsnina izjava je autoritativna, jer Krsna ne
može biti podložan iluziji. Kad osobnost ne bi bila činjenica, Krsna je ne bi toliko naglašavao - čak
i za budućnost. Mayavadi može iznijeti argument da osobenost o kojoj govori Krsna nije
duhovna, već materijalna. Ali ako prihvatimo argument da je osobnost materijalna, kako onda
možemo praviti razliku izmeñu Krsnine osobnosti i osobnosti drugih živih bića? Krsna svjedoči da
je bio osoba u prošlosti i da će biti osoba u budućnosti. On je potvrdio Svoju osobnost na mnogo
načina, a neosobni Brahman je, prema riječima vedskih spisa, podreñen Njemu. Krsna sve
vrijeme zadržava duhovnu osobnost. Ako se prihvati kao obična uslovljena duša sa osobnom
svjesnošću, onda Njegova Bhagavad-gita nema vrijednost autoritativnog spisa. Običan čovjek sa
sva četiri nedostatka ljudske nesavršene prirode ne može poučavati druge onome što je vrijedno
slušanja. Gita je iznad takve literature. Ni jedna svjetovna knjiga se ne može usporediti s
Bhagavad-gitom. Kada se Krsna prihvati kao običan čovjek, Gita gubi sav značaj. Mayavadiji
iznose argument da je plural u ovom stihu konvencionalan i da se odnosi na tijelo. Ali Krsna u
prethodnom stihu osuñuje takvo tjelesno shvaćanje. Nakon što je osudio tjelesno shvaćanje živih
bića, kako može ponovo dati konvencionalnu izjavu koja se odnosi na tijelo? Osobnost se stoga
zadržava na duhovnoj osnovi, kao što potvrñuju veliki acarye poput Šri Ramanuje i drugih. U Giti
se na mnogo mjesta jasno spominje da duhovnu osobnost shvaćaju Gospodinovi bhakte. Oni koji
zavide Krsni kao Svevišnjoj Božanskoj Osobi ne pristupaju velikom spisu na vjerodostojan način.
Abhakte pristupaju učenjima Gite poput pčele koja liže teglu s medom. Med ne možemo okusiti
ako ne otvorimo teglu. Slično tome, misticizam Bhagavad-gite mogu shvatiti samo bhakte; nitko
drugi ga ne može kušati, kao što će biti rečeno u četvrtom poglavlju ove knjige. Gitu ne mogu
dodirnuti osobe koje zavide samom postojanju Gospodina. Stoga je mayavadi objašnjenje Gite
najvarljivija prezentacija cijele istine. Gospodin Caitanya nam je zabranio čitanje komentara
mayavadija i upozorava da onaj tko prihvati takvo objašnjenje mayavadi filozofije gubi svu moć
shvaćanja prave misterije Gite. Ako se osobnost odnosi na iskustveni univerzum, onda nema
potrebe za slušanjem Gospodinovih učenja. Kao što smo već spomenuli, dvojnost osobene duše i
Gospodina je vječna činjenica potvrñena u Vedama.
STIH 13
dehino 'smin yatha dehe
kaumaram yauvanam jara
tatha dehantara-praptir
dhiras tatra na muhyati
dehinah - utjelovljenog;
asmin - u ovom;
yatha - kao;
dehe - u tijelu;
kaumaram - djetinjstvo;
yauvanam - mladost;
jara - starost;
tatha - slično tome;
deha-antara - promijene tijela;
praptih - dostizanje;
dhirah - trezven;
tatra - time;
na - nikada;
muhyati - obmanut;
Kao što utjelovljena duša u ovom tijelu prolazi kroz dječaštvo, mladost i starost, tako u
trenutku smrti duša prelazi u drugo tijelo. Razborita osoba nije zbunjena takvom
promjenom.
SMISAO: Pošto je svako živo biće osobena duša, mijenja svoje tijelo u svakom trenutku,
manifestirajući se ponekad kao dijete, ponekad kao mladić, a ponekad kao starac. A ipak, u tijelu
je prisutna ista duhovna duša, koja ne podliježe nikakvoj promjeni. Ta osobena duša na kraju
mijenja tijelo u trenutku smrti i prelazi u drugo tijelo. Pošto će u sljedećem životu sigurno dobiti
drugo tijelo, materijalno ili duhovno, Arjuna nije imao razloga žaliti zbog smrti Bhisme ili Drone,
za koje se toliko brinuo. Naprotiv, trebao se radovati što će promijeniti svoje tijelo i umjesto
starog dobiti novo tijelo i tako obnoviti svoju energiju. Takve promjene tijela su uzrok raznih
užitaka i patnji, ovisno o djelu koje je osoba počinila u životu. Pošto su Bhisma i Drona bili
plemenite duše, u sljedećem životu bi sigurno dobili duhovna tijela, ili u najmanju ruku rajska
tijela namijenjena uživanju u višem standardu materijalnog postojanja. Tako ni u kom slučaju
nije bilo razloga za jadikovanje.
Svaki čovjek koji ima savršeno znanje o prirodi osobene duše, Nad-duše i prirode - materijalne i
duhovne - naziva se dhirom, ili najrazboritijim čovjekom. Takav čovjek nikada nije obmanut
promjenom tijela.
Mayavadi teorija jedinstva duhovne duše se ne može prihvatiti, pošto se duhovna duša ne može
sasjeći na odvojene djeliće. Kada bi se Gospodin mogao sasjeći na različite osobne duše, to bi
značilo da nije nepodvojiv ili nepromjenjiv, što se protivi principu nepromjenjivosti Vrhovne
Duše. Kao što je potvrñeno u Giti, sićušni djelići Svevišnjeg postoje vječno (sanatana) i zovu se
ksara, što znači da su skloni tome da padnu u materijalnu prirodu. Ti sićušni djelići su vječno
sićušni djelići; čak i nakon osloboñenja osobna duša ostaje ista - sićušna. Ali kada se jednom
oslobodi, živi vječno u blaženstvu i znanju sa Svevišnjom Božanskom Osobom. Teorija odraza se
može primijeniti na Nad-dušu, koja je prisutna u svakom osobenom tijelu i koja je poznata kao
Paramatma. Nad-duša se razlikuje od osobenog živog bića. Kada se nebo odražava u vodi, odrazi
pokazuju i sunce i mjesec i zvijezde. Zvijezde se mogu usporediti sa živim bićima, a sunce i
mjesec sa Svevišnjim Gospodinom. Sićušnu osobenu dušu predstavlja Arjuna, a Vrhovna Duša je
Božanska Osoba Šri Krsna. Oni nisu na istom nivou, kao što ćemo jasno vidjeti na početku
četvrtog poglavlja. Kad bi Arjuna bio na istom nivou kao Krsna i Krsna ne bi bio viši od Arjune,
onda bi njihov odnos učitelja i učenika postao besmislen. Kad bi obojica bili obmanuti iluzornom
energijom (mayom), ne bi bilo potrebno da jedan bude učitelj, a drugi učenik. Takvo poučavanje
bi bilo beskorisno, jer u okovima maye nitko ne može biti autoritativni učitelj. Pod tim
okolnostima, potvrñeno je da je Gospodin Krsna Svevišnji Gospodin i da je Njegov položaj viši od
položaja živog bića, Arjune, koji je zaboravna duša obmanuta mayom.
STIH 14
matra-sparcas tu kaunteya citosna-sukha-duhkha-dah
agamapayino 'nityas
tams titiksasva bharata
matra-sparcah - osjetilno opažanje;
tu - samo;
kaunteya - o Kuntin sine;
cita - zima;
usna - ljeto;
sukha - sreću;
duhkha - i patnju;
dah - daje;
agama - dolazak;
apayinah - odlazak;
anityah - nepostojani;
tan - svi oni;
titiksasva - samo pokušaj podnijeti;
bharata - o potomče Bharatine dinastije;
O Kuntin sine, nestalno pojavljivanje sreće i nesreće i njihovo iščezavanje tijekom
vremena su kao dolazak i odlazak ljeta i zime. Oni potječu od osjetilnog opažanja, o
potomče Bharate, i osoba mora naučiti podnositi ih bez uznemirenosti.
SMISAO: Prilikom pravilnog izvršavanja dužnosti moramo naučiti podnositi nestalno pojavljivanje
i iščezavanje sreće i nesreće. Prema nalogu vedskih spisa, čovjek se mora okupati rano ujutro
čak i u mjesecu Maghi (siječanj-veljača). Tada je vrlo hladno, ali usprkos tome čovjek koji slijedi
religiozne principe ne oklijeva okupati se. Slično tome, žena ne oklijeva kuhati u kuhinji u svibnju
i lipnju, najtoplijem dijelu ljeta. Dužnost se mora izvršavati usprkos klimatskim nepogodnostima.
Slično tome, borba je religiozni princip ksatriye. Čak i ako se ksatriya mora boriti protiv svog
prijatelja ili roñaka, ne bi trebao ostaviti svoju propisanu dužnost. Mora slijediti propisana pravila
i propise religioznih principa da bi se uzdigao na nivo znanja, jer se samo zahvaljujući znanju i
devociji može osloboditi okova maye (iluzije).
Dva različita imena kojima je oslovljen Arjuna su takoñer značajna. Ime Kaunteya ukazuje na
njegovo slavno krvno srodstvo s majčine strane, a ime Bharata na njegovu slavu sa očeve
strane. Smatra se da sa obje strane ima veliko naslijeñe. Veliko naslijeñe povlači za sobom
odgovornost za pravilno izvršavanje dužnosti; stoga ne može izbjeći borbu.
STIH 15
yam hi na vyathayanty ete
purusam purusarsabha
sama-duhkha-sukham dhiram
so 'mrtatvaya kalpate
yam - onaj tko;
hi - svakako;
na - nikada;
vyathayanti - nije nesretan;
ete - sve to;
purusam - osoba;
purusa-rsabha - o najbolji meñu ljudima;
sama - jednak;
duhkha - u nesreći;
sukham - i sreći;
dhiram - postojan;
sah - on;
amrtatvaya - za osloboñenje;
kalpate - smatra se dostojnim;
O najbolji meñu ljudima [Arñuna], osoba koja nije uznemirena srećom i nesrećom i
koja je postojana i u sreći i u nesreći dostojna je osloboñenja.
SMISAO: Svatko tko je postojan u svojoj odlučnosti da dostigne napredni nivo duhovne spoznaje
i tko može jednako podnositi nalete nesreće i sreće, nesumnjivo je dostojan osloboñenja. U
varnacrama instituciji, četvrti stadij života - odvojeni red života (sannyasa) - je pun poteškoća.
Ali onaj tko ozbiljno želi dostići savršenstvo života prihvaća sannyasu usprkos svim poteškoćama.
Poteškoće se obično pojavljuju kada treba presjeći obiteljske veze, prekinuti odnos sa ženom i
djecom, ali ako može podnositi takve poteškoće, njegov put duhovne samospoznaje je potpun.
Slično tome, Arjuni se savjetuje da ustraje u izvršavanju svojih dužnosti ksatriye, čak i ako mu je
teško boriti se protiv članova svoje obitelji ili sličnih voljenih osoba. Gospodin Caitanya je uzeo
sannyasu u dvadeset četvrtoj godini i Njegovi štićenici, mlada žena i stara majka, nisu imali
nikoga da se o njima brine. Usprkos tome, uzeo je sannyasu radi višeg cilja i postojano izvršavao
više dužnosti. Tako se dostiže osloboñenje od materijalnog ropstva.
STIH 16
nasato vidyate bhavo
nabhavo vidyate satah
ubhayor api drsto 'ntas
tv anayos tattva-darcibhih
na - nikada;
asatah - ono što ne postoji;
vidyate - da;
bhavah - traje;
na - nikada;
abhavah - mijenja odliku;
vidyate - da;
satah - vječno;
ubhayoh - ta dva;
api - pažljivo;
drstah - promatrali;
antah - zaključili;
tu - zaista;
anayoh - oni;
tattva - istinu;
darcibhih - koji vide;
Oni koji su vidjeli istinu su zaključili da nema trajanja za nepostojeće [materijalno
tijelo] niti promjene za vječno postojeće [dušu]. To su zaključili proučavajući prirodu i
jednog i drugog.
SMISAO: Promjenjivo tijelo nije trajno. Suvremena medicinska znanost priznaje da se tijelo
mijenja svakog trenutka interakcijom različitih ćelija; tako tijelo raste i stari. Ali duhovna duša
uvijek postoji i ostaje ista usprkos svim promjenama tijela i uma. To je razlika izmeñu materije i
duha. Po prirodi, tijelo se uvijek mijenja, ali duša je vječna. Taj zaključak su potvrdili svi oni koji
su vidjeli istinu, i impersonalisti i personalisti. U Visnu Purani (2.12.38) je rečeno da Visnu i sva
Njegova prebivališta imaju samoobasjano duhovno postojanje
(jyotimsi visnur bhuvanani
visnuh). Riječi postojeće i nepostojeće se odnose samo na duh i materiju. To je mišljenje svih
osoba koje su vidjele istinu.
Ovo je početak učenja koje Gospodin prenosi živim bićima zbunjenim pod utjecajem neznanja.
Otklanjanje neznanja podrazumijeva ponovo uspostavljanje vječnog odnosa izmeñu obožavaoca i
obožavanog i razumijevanje razlike izmeñu svih živih bića, koja su Gospodinovi djelići i čestice, i
Svevišnje Božanske Osobe. Prirodu Svevišnjeg možemo shvatiti pažljivim proučavanjem sebe i
razumijevanjem razlike izmeñu sebe i Svevišnjeg kao dijela i cjeline. U Vedanta-sutrama, kao i u
Šrimad-Bhagavatamu, Svevišnji se prihvaća kao izvor svih emanacija. Takve emanacije se
doživljavaju kao viša i niža priroda. Živa bića pripadaju višoj prirodi, kao što će biti otkriveno u
sedmom poglavlju. Iako nema razlike izmeñu energije i energetika, smatra se da je energetik
Svevišnji, a energija ili priroda podreñena. Živa bića su stoga uvijek podreñena Svevišnjem
Gospodinu, kao što je sluga podreñen gospodaru ili učenik učitelju. Takvo jasno znanje se ne
može shvatiti pod opsjenom neznanja i da bi raspršio takvo neznanje Gospodin izlaže učenje
Bhagavad-gite da bi prosvijetlio sva živa bića za sva vremena.
STIH 17
avinaci tu tad viddhi
yena sarvam idam tatam
vinacam avyayasyasya
na kaccit kartum arhati
avinaci - neuništivo;
tu - ali;
tat - to;
viddhi - znaj;
yena - koje;
sarvam - cijelo tijelo;
idam - ovo;
tatam - prožima;
vinacam - uništiti;
avyayasya - neuništivo;
asya - njega;
na kaccit - nitko;
kartum - učiniti to;
arhati - sposoban je;
Trebaš znati da je ono što prožima čitavo tijelo neuništivo. Nitko ne može uništiti tu
neuništivu dušu.
SMISAO: Ovaj stih još jasnije objašnjava pravu prirodu duše, koja prožima čitavo tijelo. Svatko
može shvatiti što prožima tijelo: to je svjesnost. Svatko je svjestan patnji i užitaka dijela tijela ili
cijelog tijela. To širenje svjesnosti živog bića je ograničeno na njegovo tijelo. Patnje i
zadovoljstva jednog tijela su nepoznati drugom tijelu. Prema tome, svako tijelo je utjelovljenje
osobene duše, a simptom prisustva duše se opaža kao osobena svjesnost. Opisano je da je duša
deset tisuća puta manja od presjeka vlasi kose. To je potvrñeno u Cvetacvatara Upanisadi (5.9):
balagra-cata-bhagasya catadha kalpitasya ca
bhago jivah vijweyah
sa canantyaya kalpate
"Kada se vrh vlasi kose podijeli na stotinu dijelova i zatim svaki od tih dijelova ponovo podijeli na
stotinu dijelova, svaki takav dio ima dimenzije duhovne duše." Na drugom mjestu se izlaže isto
mišljenje:
kecagra-cata-bhagasya
catamcah sadrcatmakah
jivah suksma-svarupo 'yam
sagkhyatito hi cit-kanah
"Postoji bezbroj čestica duhovnih atoma, koji su deset tisuća puta manji od vrha vlasi kose."
Osobena duhovna duša je stoga duhovni atom manji od materijalnih atoma. Takvi atomi su
bezbrojni. Veoma mala duhovna iskra je osnovni princip materijalnog tijela i njen utjecaj se širi
čitavim tijelom kao što se aktivan princip lijeka širi čitavim tijelom. Ta struja duhovne duše se
osjeća po čitavom tijelu kao svjesnost i predstavlja dokaz prisustva duše. Svaki laik može
shvatiti da je materijalno tijelo bez svjesnosti mrtvo tijelo. Ta svjesnost se ne može oživjeti u
tijelu nikakvim materijalnim sredstvima. Svjesnost stoga ne potječe od materijalnih spojeva, već
od duhovne duše. U Mundaka Upanisadi (3.1.9) je još podrobnije opisan položaj atomske
duhovne duše:
eso 'nur atma cetasa veditavyo
yasmin pranah pawcadha samviveca
pranaic cittam sarvam otam prajanam
yasmin vicuddhe vibhavaty esa atma
"Duša je atomske veličine i može se opaziti savršenom inteligencijom. Atomska duša lebdi u pet
vrsta zrakova (prana, apana, vyana, samana i udana). Nalazi se u srcu i širi svoj utjecaj po
čitavom tijelu utjelovljenog živog bića. Kada se duša pročisti od zagañenosti materijalnim
zrakovima, izražava svoj duhovni utjecaj."
Svrha sistema hatha-yoge je putem različitih položaja sjedenja ovladati zrakovima koji okružuju
čistu dušu
- ne radi stjecanja materijalne dobrobiti, već radi oslobañanja sićušne duše od
zapletenosti u materijalnu atmosferu.
Atomsku prirodu duše potvrñuju svi vedski spisi i svaki razuman čovjek je može osjetiti u svom
praktičnom iskustvu. Samo lud čovjek može misliti da je atomska duša sveprožimajuća visnu-
tattva.
Utjecaj duhovne duše se može širiti svuda po tijelu. Prema Mundaka Upanisadi, ta atomska duša
se nalazi u srcu svakog živog bića, a pošto su dimenzije duhovne duše iznad dosega opažanja
materijalnih znanstvenika, neki od njih budalasto tvrde da duša ne postoji. Osobena atomska
duša se nesumnjivo nalazi u srcu, zajedno s Nad-dušom, i tako sve energije koje pokreću tijelo
emaniraju iz tog dijela tijela. Krvna zrnca koja iz pluća prenose kisik dobivaju energiju od duše.
Kada duša napusti taj položaj, prestaje aktivnost krvi - spajanje crvenih krvnih zrnaca s kisikom.
Medicinska znanost prihvaća značaj crvenih krvnih zrnaca, ali ne može utvrditi da je izvor
energije duša. Meñutim, priznaje da je srce centar svih energija tijela.
Takve atomske čestice duhovne cjeline se usporeñuju s molekulama sunčeve svjetlosti. U
sunčevoj svjetlosti postoji bezbroj sjajnih molekula. Slično tome, odvojeni djelići Svevišnjeg
Gospodina su atomske iskre zraka Svevišnjeg Gospodina i nazivaju se prabha, viša energija.
Tako bez obzira da li slijedi vedsko znanje ili suvremenu znanost, osoba ne može poreći
postojanje duhovne duše u tijelu. U Bhagavad-giti sama Božanska Osoba jasno opisuje znanost o
duši.
STIH 18
antavanta ime deha
nityasyoktah caririnah
anacino 'prameyasya
tasmad yudhyasva bharata
anta-vantah - uništiva;
ime - sva ta;
dehah - materijalna tijela;
nityasya - vječno postojeća;
uktah - kaže se;
caririnah - utjelovljena duša;
anacinah - nikada ne biva uništena;
aprameyasya - neizmjeriva;
tasmat - stoga;
yudhyasva - bori se;
bharata - o potomče Bharate;
Materijalno tijelo neuništivog i neizjmerivog vječnog živog bića će sigurno biti
uništeno. Stoga se bori, o potomče Bharate.
SMISAO: Materijalno tijelo je po prirodi uništivo. Može biti uništeno odmah ili nakon sto godina.
To je samo pitanje vremena. Ali duhovna duša je toliko sićušna da je neprijatelj ne može čak ni
vidjeti, a kamoli ubiti. Kao što je rečeno u prethodnom stihu, toliko je mala da nitko ne zna kako
je može izmjeriti. Stoga, s obje točke gledišta, nema razloga za žaljenje, jer živo biće, takvo
kakvo jest, ne može biti ubijeno, niti materijalno tijelo može biti trajno zaštićeno ili spašeno, a
njegovo trajanje produženo za bilo koje vremensko razdoblje. Sićušni djelić duhovne cjeline
dobiva materijalno tijelo prema svojim aktivnostima i zato treba iskoristiti religiozne principe
slijedeći ih. U Vedanta-sutri, živo biće je opisano kao svjetlost, jer je djelić i čestica vrhovne
svjetlosti. Kao što sunčeva svjetlost održava cijeli univerzum, svjetlost duše održava ovo
materijalno tijelo. Čim duhovna duša napusti materijalno tijelo, ono se počinje raspadati; stoga
duhovna duša održava tijelo. Samo tijelo je nevažno. Krsna je savjetovao Arjuni da se bori i ne
žrtvuje cilj religije zbog materijalnih, tjelesnih obzira.
STIH 19
ya enam vetti hantaram
yac cainam manyate hatam
ubhau tau na vijanito
nayam hanti na hanyate
yah - svatko tko;
enam - to;
vetti - zna;
hantaram - ubojica;
yah - svatko tko;
ca - takoñer;
enam - to;
manyate - misli;
hatam - ubijeno;
ubhau - oba;
tau - oni;
na - nikada;
vijanitah - imaju znanje;
na - nikada;
ayam - ono;
hanti - ubija;
na - niti;
hanyate - ubijeno;
Ni onaj tko misli da je živo biće ubojica ni onaj tko misli da je ubijeno ne posjeduje
znanje, jer osobeno biće ne ubija niti biva ubijeno.
SMISAO: Kada utjelovljeno živo biće pogodi smrtonosno oružje, trebamo znati da živo biće, koje
se nalazi u tijelu, nije ubijeno. Duhovna duša je toliko mala da je nikakvo materijalno oružje ne
može ubiti. To ćemo jasno vidjeti iz narednih stihova. Zbog svoje duhovne prirode živo biće ne
može biti ubijeno. Samo tijelo biva ubijeno ili se smatra da je ubijeno. To, meñutim, ne znači da
se odobrava ubijanje tijela. Vedski nalog je - ma himsyat sarva bhutani: nikada ne vrši nasilje ni
nad kim. Shvaćanje da živo biće ne biva ubijeno ne odobrava klanje životinja. Ubijanje bilo čijeg
tijela bez ovlaštenja je odvratno i kažnjivo, kako po zakonu države tako i po zakonu Gospodina.
Arjuna, meñutim, treba ubijati radi principa religije, a ne iz vlastitog hira.
STIH 20
na jayate mriyate va kadacin
nayam bhutva bhavita va na bhuyah
ajo nityah cacvato 'yam purano
na hanyate hanyamane carire
na - nikada;
jayate - raña se;
mriyate - umire;
va - ili;
kadacit - ikada (u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti);
na - nikada;
ayam - ona;
bhutva - nastala;
bhavita - nastat će;
va - ili;
na - ne;
bhuyah - ili će ponovo nastati;
ajah - neroñena;
nityah - vječna;
cacvatah - uvijek postojeća;
ayam - ona;
puranah - najstarija;
na - nikada;
hanyate - ubijena;
hanyamane - sa ubijanjem;
carire - tijela;
Duša se nikada ne raña niti umire. Nije nastala, ne nastaje i neće nastati. Neroñena je,
vječna, uvijek postojeća i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno.
SMISAO: Mali atomski dio Vrhovnog Duha je kvalitativno jednak Vrhovnom i ne podliježe
promjenama kao tijelo. Ponekad se duša naziva postojanom, ili kuta-sthom. Postoji šest vrsta
preobražaja kojima podliježe tijelo. Tijelo se raña iz maternice majčinog tijela, ostaje neko
vrijeme, raste, stvara potomstvo, postupno se raspada i na kraju nestaje u zaborav. Duša,
meñutim, ne podliježe takvim promjenama. Duša se ne raña, ali pošto prihvaća materijalno
tijelo, tijelo se raña. Duša se ne raña, niti umire. Sve što se raña takoñer i umire. Duša se ne
raña i zato nema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Vječna je, uvijek postojeća i prvobitna - to
znači da u povijesti nema traga o njenom nastanku. Pod utiskom tijela, mi istražujemo povijest
roñenja duše. Duša nikada ne stari, kao tijelo. Zato takozvani starac osjeća isti duh kao u
djetinjstvu ili mladosti. Promijene tijela ne utječu na dušu. Duša se ne raspada kao drvo i ostale
materijalne stvari. Isto tako, duša ne stvara popratne proizvode. Popratni proizvodi tijela - djeca
- su različite osobene duše i zbog tijela izgledaju kao djeca nekog čovjeka. Tijelo se razvija
zahvaljujući prisustvu duše, ali duša se ne mijenja niti stvara potomke. Prema tome, duša ne
podliježe šesterostrukim tjelesnim promjenama.
U Katha Upanisadi (1.2.18) se nalazi sličan stih koji glasi:
na jayate mriyate va vipaccin
nayam kutaccin na babhuva kaccit
ajo nityah cacvato 'yam purano
na hanyate hanyamane carire
Značenje i smisao ovog stiha i stiha u Bhagavad-giti su isti, ali u ovom stihu postoji jedna
posebna riječ, vipaccit, koja znači učen ili onaj tko posjeduje znanje.
Duša je puna znanja, ili uvijek puna svjesnosti. Prema tome, svjesnost je simptom duše. Čak i
ako ne nañemo dušu u srcu, u kome se nalazi, možemo shvatiti njeno prisustvo jednostavno po
prisustvu svjesnosti. Ponekad ne možemo vidjeti sunce na nebu zbog oblaka ili nekog drugog
razloga, ali sunčeva svjetlost je uvijek prisutna i zato smo uvjereni da je dan. Čim se rano ujutro
pojavi malo svjetlosti na nebu, znamo da se sunce nalazi na nebu. Slično tome, pošto u svim
ljudskim ili životinjskim tijelima postoji svjesnost, možemo shvatiti da je prisutna duša. Meñutim,
svjesnost duše se razlikuje od svjesnosti Svevišnjeg, jer je vrhovna svjesnost sveznanje - znanje
o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Svjesnost osobene duše je sklona zaboravnosti. Kada duša
zaboravi svoju pravu prirodu, stječe znanje i biva prosvijetljena Krsninim višim poukama. Ali
Krsna nije kao zaboravna duša. Kad bi tako bilo, Krsnina učenja u Bhagavad-giti bi bila
beskorisna.
Postoje dvije vrste duše - sićušna duša (anu-atma) i Nad-duša (vibhu-atma). To je potvrñeno u
Katha Upanisadi (1.2.20) na sljedeći način:
anor aniyan mahato mahiyan
atmasya jantor nihito guhayam
tam akratuh pacyati vita-coko
dhatuh prasadan mahimanam atmanah
"Nad-duša (Paramatma) i atomska duša (jivatma) se nalaze na istom drvetu tijela, u istom srcu
živog bića. Samo onaj tko se oslobodio svih materijalnih želja i jadikovki može milošću
Svevišnjeg shvatiti slave duše." U narednim poglavljima će biti otkriveno da je Krsna izvor Nad-
duše, a Arjuna atomska duša koja je zaboravila svoju pravu prirodu; zato je treba znanjem
prosvijetliti Krsna, ili Njegov vjerodostojni predstavnik (duhovni učitelj).
STIH 21
vedavinacinam nityam
ya enam ajam avyayam
katham sa purusah partha
kam ghatayati hanti kam
veda - zna;
avinacinam - neuništiva;
nityam - uvijek postojeća;
yah - onaj tko;
enam - ova (duša);
ajam - neroñena;
avyayam - nepromjenjiva;
katham - kako;
sah - ta;
purusah - osoba;
partha - o Partha (Arñuna);
kam - nekoga;
ghatayati - navesti da povrijedi;
hanti - ubiti;
kam - koga;
O Partha, kako osoba koja zna da je duša neuništiva, vječna, neroñena i nepromjenjiva
može ikoga ubiti ili ikoga navesti na ubijanje?
SMISAO: Sve se može pravilno iskoristiti. Čovjek koji je utemeljen u potpunom znanju zna kako i
gdje će pravilno iskoristi odreñenu stvar. Nasilje se takoñer može iskoristiti, a na osobi koja
posjeduje znanje je da odluči o njegovoj primjeni. Iako sudac dodjeljuje smrtnu kaznu osobi
okrivljenoj za ubojstvo, ne može se kriviti, jer nareñuje da se izvrši nasilje nad drugom osobom
prema odredbama zakona. U Manu-samhiti, zakoniku čovječanstva, nalaže se da ubojicu treba
osuditi na smrt tako da u sljedećem životu ne mora ispaštati za veliki grijeh koji je počinio. Tako
ubojica, koga kralj kazni vješanjem, u stvari stječe dobrobit. Slično tome, kada Krsna nekome
naredi da se bori, moramo zaključiti da je takvo nasilje namijenjeno ostvarivanju najviše pravde.
Arjuna bi stoga trebao izvršiti naredbu, znajući dobro da takvo nasilje počinjeno u borbi za Krsnu
uopće nije nasilje, jer čovjek, ili duša, nikada ne može biti ubijen. Zbog toga je takozvano nasilje
kojim se štiti pravda dozvoljeno. Kirurg ne vrši operaciju da bi ubio pacijenta, već da bi ga
izliječio. Borba koju je Arjuna trebao prihvatiti po uputstvu Krsne je bila borba sa punim
znanjem; stoga nije mogla uzrokovati grešnu posljedicu.
STIH 22
vasamsi jirnani yatha vihaya
navani grhnati naro 'parani
tatha carirani vihaya jirnany
anyani samyati navani dehi
vasamsi - odjeću;
jirnani - staru i iznošenu;
yatha - baš kao što;
vihaya - ostavlja;
navani - novu odjeću;
grhnati - prihvaća;
narah - čovjek;
aparani - drugi;
tatha - na isti način;
carirani - tijela;
vihaya - napuštajući;
jirnani - stara i beskorisna;
anyani - različita;
samyati - zaista prihvaća;
navani - nova;
dehi - utjelovljen;
Kao što osoba oblači novu odjeću, ostavljajući staru, duša prihvaća nova materijalna
tijela, napuštajući stara i beskorisna.
SMISAO: Prihvaćena je činjenica da atomska osobna duša mijenja tijelo. Čak i suvremeni
znanstvenici koji ne vjeruju u postojanje duše, ali koji u isto vrijeme ne mogu objasniti izvor
energije u srcu, moraju prihvatiti neprestane promijene kroz koje tijelo prolazi od djetinjstva do
dječaštva, od dječaštva do mladosti i od mladosti do starosti. Nakon starosti, proces promijene
se prenosi na drugo tijelo. To je bilo objašnjeno u trinaestom stihu ovog poglavlja.
Atomska osobena duša biva prenijeta u drugo tijelo milošću Nad-duše. Nad-duša ispunjava želju
atomske duše kao što jedan prijatelj ispunjava želju drugog. Vede, poput Mundaka Upanisade i
Cvetacvatara Upanisade, usporeñuju dušu i Nad-dušu sa dvije prijateljske ptice koje sjede na
istom drvetu. Jedna ptica (osobna atomska duša) jede plod drveta, a druga ptica (Krsna)
jednostavno promatra Svog prijatelja. Iako su ove dvije ptice kvalitativno jednake, jedna je
opčinjena plodovima materijalnog drveta, dok druga jednostavno promatra aktivnosti Svog
prijatelja. Krsna je ptica koja promatra, a Arjuna je ptica koja jede. Iako su prijatelji, jedan je
gospodar, a drugi sluga. Pošto je atomska duša zaboravila taj odnos, prelazi s jednog drveta na
drugo, ili iz jednog tijela u drugo. Podreñena ptica, jiva ili duša, veoma se teško bori na drvetu
materijalnog tijela, ali čim pristane prihvatiti drugu pticu kao vrhovnog duhovnog učitelja - kao
što je Arjuna učinio dobrovoljno se predavši Krsni da bi ga Krsna poučio - odmah se oslobaña
sveg jadikovanja. To je potvrñeno u Mundaka Upanisadi (3.1.2) i Cvetacvatara Upanisadi (4.7):
samane vrkse puruso nimagno
'nicaya cocati muhyamanah
justam yada pacyaty anyam icam
asya mahimanam iti vita-cokah
"Iako se dvije ptice nalaze na istom drvetu, ptica koja jede je potpuno obuzeta tjeskobom i
mrzovoljom kao uživatelj plodova drveta. Ali ako na neki način okrene lice prema svom
prijatelju, Gospodinu, i spozna Njegove slave - ptica koja pati se odmah oslobaña sve tjeskobe."
Arjuna se sada okrenuo prema svom vječnom prijatelju, Krsni, i od Njega sluša Bhagavad-gitu.
Slušajući tako Krsnu može shvatiti Gospodinove slave i osloboditi se jadikovanja.
Gospodin ovdje savjetuje Arjuni da ne jadikuje zbog tjelesne promijene svog starog djeda i
učitelja. Treba biti sretan da će ubiti njihova tijela u pravednoj borbi tako da se odmah mogu
pročistiti od svih posljedica raznih tjelesnih aktivnosti. Onaj tko položi svoj život na žrtveni oltar
ili na bojnom polju u pravednoj borbi odmah biva pročišćen od tjelesnih posljedica i uzdignut na
viši položaj života. Tako Arjuna nije imao razloga jadikovati.
STIH 23
nainam chindanti castrani nainam dahati pavakah
na cainam kledayanty apo na cosayati marutah
na - nikada;
enam - tu dušu;
chindanti - može sasjeći na komade;
castrani - oružje;
na - nikada;
enam - tu dušu;
dahati - spaliti;
pavakah - vatra;
na - nikada;
ca - takoñer;
enam - tu dušu;
kledayanti - vlaži;
apah - voda;
na - nikada;
cosayati - suši;
marutah - vjetar;
Nikakvo oružje ne može dušu sasjeći. Vatra je ne može spaliti, voda navlažiti, a vjetar
isušiti.
SMISAO: Ni jedna vrsta oružja - mačevi, vatreno oružje, kišno oružje, tornado oružje, itd. - ne
može ubiti duhovnu dušu. Izgleda da je pored suvremenog vatrenog oružja postojalo mnogo
vrsta oružja napravljenog od zemlje, vode, zraka, etera, itd. Čak se i atomsko oružje
suvremenog doba ubraja u vatreno oružje, ali ranije je postojalo oružje napravljeno od raznih
vrsta materijalnih elemenata. Protiv vatrenog oružja se koristilo vodeno oružje, koje je danas
nepoznato suvremenoj znanosti. Tornado oružje je takoñer nepoznato suvremenoj znanosti.
Usprkos tome, duša se nikada ne može sasjeći na komadiće ili uništiti bilo kojom količinom
oružja, bez obzira na znanstvene pronalaske.
Mayavadiji ne mogu objasniti kako je osobena duša nastala jednostavno uslijed neznanja i stoga
postala prekrivena iluzornom energijom. Niti je ikada bilo moguće odsjeći osobene duše od
izvorne Vrhovne Duše. Osobne duše su vječno odvojeni djelići Vrhovne Duše. Pošto su vječno
(sanatana) atomske osobne duše, sklone su tome da budu prekrivene iluzornom energijom i tako
ostave društvo Svevišnjeg Gospodina, kao što su iskre vatre, iako su kvalitativno jednake vatri,
sklone tome da se ugase kada izañu iz vatre. Živa bića su opisana u Varaha Purani kao odvojeni
djelići i čestice Svevišnjeg. Prema Bhagavad-giti, ona su to vječno. Živo biće ostaje odvojena
osoba, čak i nakon što se oslobodi iluzije, kao što možemo jasno vidjeti iz učenja koja je
Gospodin prenio Arjuni. Arjuna je postao osloboñen zahvaljujući znanju koje je primio od Krsne,
ali nikada nije postao istovjetan sa Krsnom.
STIH 24
acchedyo 'yam adahyo 'yam
akledyo 'cosya eva ca
nityah sarva-gatah sthanur
acalo 'yam sanatanah
acchedyah - nesalomiva;
ayam - ta duša;
adahyah - ne može se spaliti;
ayam - ta duša;
akledyah - nerastopiva;
acosyah - ne može se isušiti;
eva - svakako;
ca - i;
nityah - vječna;
sarva-gatah - sveprožimajuća;
sthanuh - nepromjenjiva;
acalah - nepokretna;
ayam - ta duša;
sanatanah - vječno ista;
Ta osobna duša se ne može slomiti, rastopiti, spaliti ili isušiti. Vječna je, svuda
prisutna, nepromjenjiva, nepokretna i vječno ista.
SMISAO: Sve ove osobine atomske duše nepobitno dokazuju da je osobna duša vječno atomski
djelić duhovne cjeline i da vječno ostaje isti atom, bez promijene. Teorija monizma se u ovom
slučaju ne može primijeniti, jer se od individualnih duša nikada ne očekuje da postanu homogeno
jedinstvene. Nakon osloboñenja od materijalne zagañenosti, atomska duša može zaželjeti da
ostane iskra u sjajnim zracima Svevišnje Božanske Osobe, ali inteligentne duše odlaze na
duhovne planete da bi se družile s Božanskom Osobom.
Riječ sarva-gata ("sveprožimajuća") je značajna, jer je čitava Božja kreacija bez sumnje puna
živih bića. Ona žive na zemlji, u vodi, u zraku, u zemlji, pa čak i u vatri. Vjerovanje da su
sterilizirana u vatri nije prihvatljivo, jer je ovdje jasno rečeno da vatra ne može spaliti dušu.
Stoga nema sumnje da i na Suncu ima živih bića koja imaju tijela prikladna za život na njemu.
Ako je sunčev planet nenastanjen, onda riječ sarva-gata - "koja svuda žive" - nema nikakvo
značenje.
STIH 25
avyakto 'yam acintyo 'yam avikaryo 'yam ucyate
tasmad evam viditvainam nanucocitum arhasi
avyaktah - nevidljiva;
ayam - ta duša;
acintyah - nepojmljiva;
ayam - ta duša;
avikaryah - nepromjenjiva;
ayam - ta duša;
ucyate - rečeno je;
tasmat - stoga;
evam - da je takva;
viditva - znajući dobro;
enam - ta duša;
na - ne;
anucocitum - da jadikuješ;
arhasi - dolikuje ti;
Rečeno je da je duša nevidljiva, nepojmljiva i nepromjenjiva. Znajući to, ne trebaš
žaliti za tijelom.
Kao što smo već opisali, duša je tako mala za našu materijalnu moć opažanja da je ne možemo
vidjeti čak i uz pomoć najboljeg mikroskopa; zato je nevidljiva. Što se tiče postojanja duše, nitko
ne može eksperimentalno ustanoviti njeno postojanje neovisno od svjedočanstva srutija, ili
vedske mudrosti. Moramo prihvatiti tu istinu, jer ne postoji drugi izvor za razumijevanje
postojanja duše, iako je njeno postojanje činjenica koja se može opaziti. Ima mnogo stvari koje
moramo prihvatiti jednostavno na osnovu izjave višeg autoriteta. Nitko ne može poreći
postojanje svog oca zasnovano na autoritetu svoje majke. Bez majke ne možemo shvatiti tko je
naš otac. Slično tome, proučavanje Veda je jedini izvor razumijevanja duše. Drugim riječima,
duša se ne može shvatiti ljudskim eksperimentalnim znanjem. Duša je svjesnost i svjesna je - to
je takoñer izjava Veda, koju moramo prihvatiti. Za razliku od tijela, duša se ne mijenja. Duša je
vječno nepromjenjiva i atomske je veličine u usporedbi sa beskrajno velikom Vrhovnom Dušom.
Vrhovna Duša je beskrajno velika, a atomska duša je beskrajno mala. Pošto je beskrajno mala
duša nepromjenjiva, nikada ne može postati jednaka beskrajno velikoj duši, Svevišnjoj
Božanskoj Osobi. Ta koncepcija se ponavlja u Vedama na razne načine samo da bi se potvrdila
neosporivost koncepcije o duši. Ponavljanje je ponekad neophodno da bismo shvatili materiju
temeljito, bez greške.
STIH 26
atha cainam nitya-jatam
nityam va manyase mrtam
tathapi tvam maha-baho
nainam cocitum arhasi
atha - ako, meñutim;
ca - takoñer;
enam - ta duša;
nitya-jatam - uvijek se raña;
nityam - zauvijek;
va - ili;
manyase - ti tako misliš;
mrtam - mrtva;
tatha api - ipak;
tvam - ti;
maha-baho - snažnih ruku;
na - nikada;
enam - za dušom;
cocitum - da žališ;
arhasi - dolikuje ti;
Meñutim, ako misliš da se duša [ili simptom života] uvijek raña i zauvijek umire, o
Arñuna snažnih ruku, ipak nemaš razloga za žaljenje.
SMISAO: Oduvijek je postojala vrsta filozofa srodna budistima koja ne vjeruje da duša postoji
odvojeno od tijela. Izgleda da su takvi filozofi postojali i u vrijeme kada je Krsna izgovorio
Bhagavad-gitu i da su bili poznati kao lokayatike i vaibhasike. Takvi filozofi smatraju da se životni
simptomi pojavljuju u odreñenim zrelim uslovima kombinacije materije. Suvremeni materijalni
znanstvenici i materijalistički filozofi zastupaju slično mišljenje. Prema njima, tijelo je spoj fizičkih
elemenata i u odreñenom stadiju interakcije fizičkih i kemijskih elemenata razvijaju se životni
simptomi. Antropologija se zasniva na toj filozofiji. U današnje vrijeme mnoge pseudo religije,
koje postaju popularne u Americi, slijede tu filozofiju, kao i filozofiju nihilističkih nedevocijskih
budističkih sekti.
Čak i da Arjuna nije vjerovao u postojanje duše - kao sljedbenici vaibhasika filozofije - ipak nije
bilo razloga za žaljenje. Nitko ne žali za gomilom kemikalija i prestaje izvršavati svoju propisanu
dužnost. S druge strane, u suvremenoj znanosti i ratnoj tehnologiji se tone i tone kemikalija
troše radi osvajanja pobjede nad neprijateljem. Prema vaibhasika filozofiji, takozvana duša ili
atma nestaje s uništenjem tijela. Tako Arjuna ni u kom slučaju nije imao razloga za žaljenje, bilo
da prihvati vedski zaključak da postoji atomska duša, bilo da ne vjeruje u postojanje duše.
Prema toj teoriji, pošto svakog trenutka tako mnogo živih bića nastaje iz materije i mnogo živih
bića biva uništeno, ne treba zbog toga žaliti. Ako se duša ponovo ne raña, Arjuna nije imao
razloga plašiti se grešnih posljedica ubijanja svog djeda i učitelja. Ali Krsna je sarkastično oslovio
Arjunu riječima maha-bahu, o junače snažnih ruku, jer ako ništa drugo, barem nije prihvatio
teoriju vaibhasika, koji zanemaruju vedsku mudrost. Kao ksatriya, Arjuna je pripadao vedskoj
kulturi i dolikovalo mu je da nastavi slijediti njene principe.
STIH 27
jatasya hi dhruvo mrtyur dhruvam janma mrtasya ca
tasmad apariharye 'rthe
na tvam cocitum arhasi
jatasya - za onoga tko se rodio;
hi - sigurna;
dhruvah - činjenica;
mrtyuh - smrt;
dhruvam - takoñer je činjenica;
janma - roñenje;
mrtasya - za mrtvog;
ca - takoñer;
tasmat - stoga;
apariharye - onoga što je neizbježno;
arthe - što se tiče;
na - ne;
tvam - tebi;
cocitum - da želiš;
arhasi - dolikuje;
Onaj tko se rodio će sigurno umrijeti, a nakon smrti će se sigurno ponovo roditi. Stoga,
prilikom neizbježnog izvršavanja svoje dužnosti, ne trebaš žaliti.
SMISAO: Živo biće se mora roditi u skladu sa aktivnostima koje vrši u životu. Nakon što završi sa
jednim razdobljem aktivnosti, mora umrijeti i roditi se da bi započelo sa drugim razdobljem
aktivnosti. Tako prolazi kroz ciklus roñenja i smrti, jedan za drugim, i ne dostiže osloboñenje. Taj
ciklus roñenja i smrti ne podržava nepotrebno ubijanje, klanje i ratovanje. U isto vrijeme, nasilje
i rat su neizbježni činitelji za održavanje zakona i reda u ljudskom društvu.
Pošto je Gospodin želio doći do bitke, bitka na Kuruksetri je bila neizbježna, a dužnost ksatriye je
da se bori za pravi cilj. Zašto bi se plašio ili žalio zbog smrti svojih roñaka, ako izvršava svoju
dužnost? Nije mu dolikovalo da krši zakon i uslijed toga postane podložan posljedicama grešnih
djela, kojih se toliko plašio. Izbjegavanjem svoje dužnosti ne bi mogao spriječiti smrt svojih
roñaka i degradirao bi se jer je izabrao put pogrešnog djelovanja.
STIH 28
avyaktadini bhutani
vyakta-madhyani bharata
avyakta-nidhanany eva
tatra ka paridevana
avyakta-adini - u početku neispoljeno;
bhutani - sve što je stvoreno;
vyakta - ispoljeno;
madhyani - u sredini;
bharata - o potomče Bharate;
avyakta - neispoljeno;
nidhanani - kada se uništi;
eva - sve je tako;
tatra - stoga;
ka - zašto;
paridevana - jadikovati;
Sva stvorena bića su u početku neispoljena, zatim ispoljena, a nakon uništenja ponovo
neispoljena. Zašto onda žaliti?
SMISAO: Ako prihvatimo da postoje dvije vrste filozofa, jedni koji vjeruju u postojanje duše i
drugi koji ne vjeruju u postojanje duše, ni u kom slučaju nema razloga za žaljenje. One koji ne
vjeruju u postojanje duše sljedbenici vedske mudrosti nazivaju ateistima. Ali čak i ako rasprave
radi prihvatimo ateističku teoriju, nema razloga za žaljenje. Nezavisno od postojanja duše,
materijalni elementi su prije stvaranja neispoljeni. Iz tog suptilnog neispoljenog stanja nastaje
manifestacija, kao što iz etera nastaje zrak, iz zraka vatra, iz vatre voda, a iz vode zemlja. Iz
zemlje nastaje mnogo različitih manifestacija. Uzmimo na primjer veliki neboder, koji se
manifestira iz zemlje. Kada se sruši, manifestacija ponovo postaje neispoljena i na kraju ostaje u
obliku atoma. Zakon o održanju energije vrijedi, ali stvari se tijekom vremena ispoljavaju i
postaju neispoljene - to je razlika. Zašto onda žaliti, u ispoljenom ili neispoljenom stadiju? Na
neki način, stvari nisu izgubljene čak ni u neispoljenom stadiju. I na početku i na kraju, svi
elementi su neispoljeni; ispoljeni su samo u sredini. To ne predstavlja nikakvu pravu materijalnu
razliku.
Ako prihvatimo vedski zaključak izložen u Bhagavad-giti da ova materijalna tijela s vremenom
bivaju uništena (antavanta ime dehah), ali da je duša vječna (nityasyoktah caririnah), uvijek
moramo imati na umu da je tijelo kao odjeća. Zašto onda žaliti za promjenom odjeće? U odnosu
na vječnu dušu, materijalno tijelo nema stvarnog postojanja. Ono je poput sna. U snu možemo
misliti da letimo nebom, ili sjedimo na kočiji kao kralj, ali kada se probudimo možemo vidjeti da
nismo niti na nebu niti na kočiji. Vedska mudrost podstiće samospoznaju na osnovi nepostojanja
materijalnog tijela. Stoga, bez obzira da li vjerujemo u postojanje duše ili ne, nemamo razloga
žaliti nad gubitkom tijela.
STIH 29
accarya-vat pacyati kaccid enam
accarya-vad vadati tathaiva canyah
accarya-vac cainam anyah crnoti
crutvapy enam veda na caiva kaccit
accarya-vat - kao zadivljujuću;
pacyati - vidi;
kaccit - netko;
enam - ovu dušu;
accarya-vat - kao zadivljujućoj;
vadati - govori o;
tatha - tako;
eva - svakako;
ca - takoñer;
anyah - drugi;
accarya-vat - zadivljujuća;
ca - takoñer;
enam - ova duša;
anyah - drugi;
crnoti - sluša o;
crutva - čuvši;
api - čak;
enam - ovu dušu;
veda - zna;
na - nikada;
ca - i;
eva - svakako;
kaccit - netko;
Neki gledaju na dušu kao na nešto zadivljujuće, neki je opisuju kao nešto zadivljujuće,
a neki slušaju o njoj kao o nečemu zadivljujućem, dok neki čak ni nakon što su čuli o
njoj, uopće je ne mogu shvatiti.
SMISAO: Pošto se Gitopanisada u velikoj mjeri zasniva na principima Upanisada, nije
iznenañujuće da ovaj stih nalazimo i u Katha Upanisadi (1.2.7):
cravanayapi bahubhir yo na labhyah
crnvanto 'pi bahavo yam na vldyuh
accaryo vakta kucalo 'sya labdha
accaryo 'sya jwata kucalanucistah
Činjenica da se atomska duša nalazi u tijelu gigantske životinje, u tijelu gigantskog banjanovog
drveta i u mikrobima koji su toliko mali da se milijuni i milijarde mikroba nalaze u samo jednom
kubnom centimetru prostora, svakako je zadivljujuća. Ljudi siromašnog znanja i ljudi koji ne vrše
strogosti ne mogu shvatiti čuda osobene atomske iskre duha, iako ih objašnjava najveći autoritet
na polju znanja, koji je poučio čak i Brahmu, prvo živo biće u univerzumu. Zbog grubog
materijalnog shvaćanja stvari, u ovom dobu većina ljudi ne može zamisliti kako tako mala čestica
može postati i velika i mala. Tako su zadivljeni kada upoznaju prirodu duše ili kada slušaju o
njoj. Obmanuti materijalnom energijom, ljudi su toliko obuzeti zadovoljavanjem čula da imaju
vrlo malo vremena za razumijevanje samospoznaje, iako je činjenica da bez ove samospoznaje
sve aktivnosti dovode do konačnog poraza u borbi za opstanak. Možda uopće ne znaju da moraju
misliti na dušu i tako riješiti problem materijalnih bijeda.
Neki ljudi koji su skloni slušanju o duši mogu u dobrom društvu pohañati predavanja, ali ponekad
zbog neznanja bivaju zavedeni, smatrajući da su Nad-duša i atomska duša istovjetne i da se ne
razlikuju po veličini. Veoma je teško naći čovjeka koji savršeno shvaća položaj Nad-duše,
atomske duše, njihove uloge i odnose i sve druge veće i manje detalje. Još je teže naći čovjeka
koji je stekao punu dobrobit od znanja o duši i koji može opisati položaj duše u različitim
aspektima. Ali ako čovjek na neki način može shvatiti znanje o duši, njegov život je uspješan.
Jastvo možemo najlakše shvatiti prihvaćajući izjave Bhagavad-gite, koju je izgovorio najveći
autoritet, Gospodin Krsna, ne dopuštajući da nas zavedu druge teorije. Ali prihvaćanje Krsne kao
Svevišnje Božanske Osobe zahtjeva velike pokore i žrtvovanja, izvršene u ovom ili prošlim
životima. Jedino bezuzročnom milošću čistog bhakte možemo spoznati Krsnu kao Svevišnju
Božansku Osobu.
STIH 30
dehi nityam avadhyo 'yam dehe sarvasya bharata
tasmat sarvani bhutani
na tvam cocitum arhasi
dehi - vlasnik materijalnog tijela;
nityam - vječno;
avadhyah - ne može biti ubijen;
ayam - ova duša;
dehe - u tijelu;
sarvasya - svakoga;
bharata - o potomče Bharate;
tasmat - stoga;
sarvani - za svim;
bhutani - živim bićima (koja su roñena);
na - nikada;
tvam - tebi;
cocitum - da žališ;
arhasi - dolikuje;
O potomče Bharate, onaj tko prebiva u tijelu nikada ne može biti ubijen. Stoga ne
trebaš žaliti ni za jednim živim bićem.
SMISAO: Gospodin sada zaključuje niz pouka o nepromijenjivoj duhovnoj duši. Opisujući
besmrtnu dušu na različite načine, Gospodin Krsna potvrñuje da je duša besmrtna i da je tijelo
privremeno. Stoga Arjuna, kao ksatriya, ne bi trebao ostaviti svoju dužnost iz straha da će
njegov djed i učitelj - Bhisma i Drona - umrijeti u bici. Na osnovu autoriteta Šri Krsne, moramo
vjerovati da postoji duša, koja se razlikuje od materijalnog tijela. Ne bismo trebali misliti da duša
ne postoji ili da se simptomi života razvijaju u odreñenom stadiju povoljnih materijalnih uslova
koji nastaju interakcijom kemikalija. Iako je duša besmrtna, nasilje se ne odobrava, ali u vrijeme
rata se ne obeshrabruje kada za njim postoji istinska potreba. Ta potreba mora biti opravdana,
temeljeći se na Gospodinovom odobrenju, a ne na nečijem hiru.
STIH 31
sva-dharmam api caveksya
na vikampitum arhasi
dharmyad dhi yuddhac chreyo 'nyat
ksatriyasya na vidyate
sva-dharmam - vlastite religiozne principe;
api - takoñer;
ca - zaista;
aveksya - uzimajući u obzir;
na - nikada;
vikampitum - oklijevati;
arhasi - dolikuje ti;
dharmyat - za religiozne principe;
hi - zaista;
yuddhat - od borbe;
creyah - bolja aktivnost;
anyat - bilo koja druga;
ksatriyasya - za kšatriju;
na - ne;
vidyate - postoji;
Uzimajući u obzir dužnost koju imaš kao kšatrija, trebao bi znati da za tebe nema bolje
aktivnosti od borbe zasnovane na religioznim principima. Stoga ne trebaš oklijevati.
SMISAO: Od četiri staleža društvenog poretka, drugi stalež, čija je dužnost da dobro vlada
društvom, naziva se ksatriya. Ksat znači povrijediti. Onaj tko štiti od povrjeda se naziva ksatriya
(trayate - pružiti zaštitu). Ksatriye u šumi uče ubijati. Ksatriya bi otišao u šumu i izazvao tigra
licem u lice i s mačem se borio protiv njega. Kada bi tigar bio ubijen, bio bi kremiran u
kraljevskoj ceremoniji. Taj sistem čak i danas slijede kraljevi države Jaipur koji su ksatriye.
Ksatriye posebno uče izazivati i ubijati, jer je religiozno nasilje ponekad neophodno. Ksatriye
stoga nikada ne bi trebali neposredno prihvatiti sannyasu, ili odvojeni red života. Nenasilje u
politici može biti stvar diplomacije, ali nikada nije činilac ili princip. U religioznim zakonicima je
rečeno:
ahavesu mitho 'nyonyam
jighamsanto mahi-ksitah
yuddhamanah param caktya
svargam yanty aparan-mukhah
yajwesu pacavo brahman
hanyante satatam dvijaih
samskrtah kila mantraic ca
te 'pi svargam avapnuvan
"Kralj ili ksatriya koji se na bojnom polju bori protiv drugog kralja koji mu zavidi je dostojan da
nakon smrti dostigne rajske planete, kao što brahmana dostiže rajske planete žrtvujući životinje
u žrtvenoj vatri." Tako se ubijanje na bojnom polju na osnovu religioznih principa i ubijanje
životinja u žrtvenoj vatri ne smatraju djelima nasilja, jer svatko ima dobrobit od religioznih
principa na osnovu kojih se vrše takva djela. Žrtvovana životinja odmah dobiva ljudski oblik
života i ne mora se podvrći postupnom evolucijskom procesu prelazeći iz jednog oblika u drugi, a
ksatriye ubijeni na bojnom polju dostižu rajske planete, kao i brahmane koji dostižu rajske
planete vršenjem žrtvovanja.
Postoje dvije vrste sva-dharme, posebno propisanih dužnosti. Sve dok osoba nije osloboñena, da
bi dostigla osloboñenje mora izvršavati dužnosti svog tijela u skladu sa religioznim principima.
Kada dostigne osloboñenje, njena sva-dharma - posebno propisana dužnost - postaje duhovna i
nije temeljena na materijalnom tjelesnom shvaćanju. U tjelesnom shvaćanju života postoje
posebne dužnosti za brahmane i ksatriye, i takve dužnosti su neizbježne. Sva-dharmu je odredio
Gospodin i to će biti objašnjeno u četvrtom poglavlju. Na tjelesnom nivou sva-dharma se naziva
varnacrama-dharma, ili odskočna daska za dostizanje duhovnog razumijevanja. Ljudska
civilizacija počinje sa stadijem varnacrama-dharme, ili posebno propisanih dužnosti koje
odgovaraju posebnim gunama prirode pod čijim se utjecajem nalazi dobiveno tijelo. Izvršavanje
takvih dužnosti na bilo kojem polju djelovanja u skladu sa naredbama viših autoriteta uzdiže
osobu do višeg položaja života.
STIH 32
yadrcchaya copapannam svarga-dvaram apavrtam
sukhinah ksatriyah partha labhante yuddham idrcam
yadrcchaya - sam od sebe;
ca - takoñer;
upapannam - dolazi;
svarga - rajskih planeta;
dvaram - vrata;
apavrtam - široko otvara;
sukhinah - veoma sretni;
ksatriyah - članovi kraljevskog reda;
partha - o Prithin sine;
labhante - stječu;
yuddham - rat;
idrcam - tako;
O Partha, sretni su kšatrije kojima se takva prilika za borbu ukaže netražena,
otvarajući im vrata rajskih planeta.
SMISAO: Kao vrhovni učitelj svijeta, Gospodin Krsna osuñuje stav Arjune, koji je rekao: "Ne
vidim ništa dobro u ovoj borbi. Ona će uzrokovati trajni život u paklu." Arjuna je tako govorio
samo zbog neznanja. Želio je postati nenasilan u izvršavanju svoje propisane dužnosti. Biti
nenasilan na bojnom polju je za ksatriyu filozofija budala. U Paracara-smrtiju, zbirci religioznih
pravila koju je sastavio Paracara, veliki mudrac i otac Vyasadeve, rečeno je:
ksatriyo hi praja raksan castra-panih pradandayan
nirjitya para-sainyadi
ksitim dharmena palayet
"Dužnost je ksatriye štititi grañane od svih vrsta neprilika i zbog toga mora u odgovarajućim
slučajevima primijeniti nasilje kako bi održao zakon i poredak. Tako mora pobijediti vojnike
neprijateljskih kraljeva i na osnovu religioznih principa vladati svijetom."
Uzimajući sve to u obzir, Arjuna nije imao razloga ostavljati borbu. Ako pobijedi neprijatelje
uživat će u kraljevstvu, a ako pogine u bici, biće uzdignut na rajske planete, čija su mu vrata bila
širom otvorena. U svakom slučaju bi imao dobrobit od borbe.
STIH 33
atha cet tvam imam dharmayam saggramam na karisyasi
tatah sva-dharmam kirtim ca
hitva papam avapsyasi
atha - stoga;
cet - ako;
tvam - ti;
imam - ovo;
dharmyam - kao religioznu dužnost;
saggramam - borbu;
na - ne;
karisyasi - izvršiš;
tatah - onda;
sva-dharmam - tvoju religioznu dužnost;
kirtim - ugled;
ca - takoñer;
hitva - izgubivši;
papam - grešnu posljedicu;
avapsyasi - dobit ćeš;
Meñutim, ako ne izvršiš svoju religioznu dužnost boreći se, sigurno ćeš navući na sebe
grijehe zbog zanemarivanja svoje dužnosti i tako izgubiti ugled borca.
SMISAO: Arjuna je bio čuveni borac. Svoju slavu je stekao u borbi s mnogim velikim
polubogovima, meñu kojima je bio čak i Civa. Nakon što je u borbi porazio Civu obučenog u
odjeću lovca, Arjuna ga je zadovoljio i dobio kao nagradu oružje zvano pacupata-astra. Svi su
znali da je veliki borac. Čak mu je i Dronacarya podario blagoslove i dao mu posebno oružje
kojim je mogao ubiti čak i svog učitelja. Bio je počašćen sa toliko mnogo vojnih priznanja koja su
mu dodijelili mnogi autoriteti, meñu kojima je bio i njegov poočim Indra, kralj rajskih planeta. Ali
kad bi ostavio bitku, ne bi samo zanemario svoju dužnost koja mu je kao ksatriyi bila posebno
propisana, već i izgubio svu svoju slavu i dobro ime i tako sebi pripremio kraljevski put za pakao.
Drugim riječima, otišao bi u pakao ne zbog borbe, već zbog napuštanja borbe.
STIH 34
akirtim capi bhutani
kathayisyanti te 'vyayam
sambhavitasya cakirtir
maranad atiricyate
akirtim - sramota;
ca - takoñer;
api - iznad;
bhutani - svi ljudi;
kathayisyanti - govorit će;
te - o tebi;
avyayam - vječno;
sambhavitasya - za uglednog čovjeka;
ca - takoñer;
akirtih - loš glas;
maranat - od smrti;
atiricyate - postaje gori;
Ljudi će uvijek govoriti o tvojoj sramoti, a za uglednu osobu nečast je gora od smrti.
SMISAO: Kao filozof i Arjunin prijatelj, Gospodin Krsna sada daje Svoj konačni sud o Arjuninom
odbijanju da se bori. Gospodin kaže: "Arjuna, ako napustiš bojno polje prije nego što bitka
počne, ljudi će te nazvati kukavicom. Ako misliš da te ljudi mogu nazivati ružnim imenima, ali da
ćeš bježeći s bojnog polja spasiti svoj život, onda ti savjetujem da umreš u bici. Za uglednog
čovjeka poput tebe, loš glas je gori od smrti. Stoga ne bi trebao pobjeći iz straha za svoj život;
bolje je da umreš u bici. To će te spasiti od gubitka ugleda u društvu i lošeg glasa da si
zloupotrijebio Moje prijateljstvo."
Tako je Gospodinov konačni sud bio da Arjuna umre u bici i ne napusti borbu.
STIH 35
bhayad ranad uparatam
mamsyante tvam maha-rathah
yesam ca tvam bahu-mato bhutva yasyasi laghavam
bhayat - iz straha;
ranat - sa bojnog polja;
uparatam - pobjegao;
mamsyante - mislit će;
tvam - ti;
maha-rathah - veliki generali;
yesam - koji;
ca - takoñer;
tvam - tebe;
bahu-matah - jako cijenili;
bhutva - budeš;
yasyasi - ti ćeš;
laghavam - postati beznačajan;
Veliki generali koji jako cijene tvoje ime i slavu mislit će da si napustio bojno polje
samo iz straha i zato će te smatrati beznačajnim.
SMISAO: Gospodin Krsna je nastavio iznositi Arjuni Svoje mišljenje: "Nemoj misliti da će veliki
generali kao što su Duryodhana, Karna i drugi suvremenici misliti da si napustio bojno polje iz
samilosti prema svojoj braći i djedu. Mislit će da si pobjegao iz straha za život. Tako će njihovo
visoko mišljenje o tebi otići do vraga."
STIH 36
avacya-vadamc ca bahun vadisyanti tavahitah
nindantas tava samarthyam tato duhkhataram nu kim
avacya - neljubazne;
vadan - izmišljene riječi;
ca - takoñer;
bahun - mnoge;
vadisyanti - govorit će;
tava - tvoji;
ahitah - neprijatelji;
nindantah - omalovažavajući;
tava - tvoju;
samarthyam - sposobnost;
tatah - od toga;
duhkha-taram - bolnije;
nu - naravno;
kim - što ima;
Tvoji neprijatelji će te opisivati neprijatnim riječima i s porugom govoriti o tvojoj
sposobnosti. Što za tebe može biti bolnije od toga?
SMISAO: Gospodin Krsna je u početku bio zapanjen Arjuninom neumjesnom molbom za
samilošću i rekao da njegova samilost ne dolikuje Arijcu. Sada je, s toliko mnogo riječi, potvrdio
Svoju osudu Arjunine takozvane samilosti.
STIH 37
hato va prapsyasi svargam jitva va bhoksyase mahim
tasmad uttistha kaunteya yuddhaya krta-niccayah
hatah - biti ubijen;
va - ili;
prapsyasi - dobit ćeš;
svargam - rajsko kraljevstvo;
jitva - pobijedivši;
va - ili;
bhoksyase - uživat ćeš;
mahim - svijet;
tasmat - stoga;
uttistha - ustani;
kaunteya - o Kuntin sine;
yuddhaya - da se boriš;
krta - odlučan;
niccayah - sigurno;
O Kuntin sine, ili ćeš biti ubijen na bojnom polju i dostići rajske planete ili ćeš
pobijediti i uživati u kraljevstvu na Zemlji. Stoga odlučno ustani i bori se.
SMISAO: Iako nije bilo sigurno da će Arjunina strana pobijediti, Arjuna se ipak morao boriti, jer
se čak i kada bi bio ubijen mogao uzdići na rajske planete.
STIH 38
sukha-duhkhe same krtva labhalabhau jayajayau
tato yuddhaya yujyasva
naivam papam avapsyasi
sukha - sreći;
duhkhe - i nesreći;
same - ravnodušan;
krtva - tako djelujući;
labha-alabhau - u dobitku i gubitku;
jaya-ajayau - u pobijedi i porazu;
tatah - tako;
yuddhaya - radi borbe;
yujyasva - bori se;
na - nikada;
evam - na taj način;
papam - grešnu posljedicu;
avapsyasi - steći ćeš;
Bori se borbe radi, ne obazirući se na sreću i nesreću, gubitak ili dobitak, pobjedu ili
poraz - takvim djelovanjem nikada nećeš počiniti grijeh.
SMISAO: Gospodin Krsna sada otvoreno kaže Arjuni da se treba boriti borbe radi, zato što On želi
bitku. Osoba svjesna Krsne se u svojim aktivnostima ne obazire na sreću ili nesreću, dobitak ili
gubitak, pobjedu ili poraz. Svjesnost da sve treba napraviti za Krsnu je transcendentalna; zato
nema posljedica materijalnih aktivnosti. Onaj tko djeluje za vlastito čulno zadovoljstvo, u vrlini ili
strasti, podliježe dobrim i lošim posljedicama. Ali onaj tko se potpuno posvetio aktivnostima
svjesnosti Krsne nikome nije obavezan ili dužan, za razliku od osobe koja vrši uobičajene
aktivnosti.
Rečeno je:
devarsi-bhutapta-nrnam pitpnam
na kinkaro nayam rni ca rajan
sarvatmana yah caranam caranyam
gato mukundam parihrtya kartam
"Svatko tko se potpuno predao Krsni, Mukundi, ostavivši sve druge dužnosti, nema više dužnosti
ili obaveza prema polubogovima, mudracima, ljudima, roñacima, čovječanstvu, precima ili
ostalim živim bićima." (Bhag. 11.5.41) U ovom stihu Krsna posredno ukazuje na to Arjuni, kao
što će biti jasno objašnjeno u narednim stihovima.
STIH 39
esa te bhihita sagkhye
buddhir yoge tv imam crnu
buddhya yukto yaya partha karma-bandham prahasyasi
esa - sve to;
te - tebi;
abhihita - objasnio;
sagkhye - u analitičkoj studiji;
buddhih - inteligenciju;
yoge - u djelovanju bez plodonosnih rezultata;
tu - ali;
imam - ovo;
crnu - samo počuj;
buddhya - inteligencijom;
yuktah - dosljedno;
yaya - kojom;
partha - o Prithin sine;
karmabandham - vezanosti posljedicama;
prahasyasi - možeš se osloboditi od;
Do sada sam ti objasnio ovo znanje u vidu analitičke studije. Sada ću ga objasniti s
aspekta djelovanja bez plodonosnih rezultata. O Prithin sine, kada djeluješ s takvim
znanjem možeš se osloboditi od ropstva uzrokovanog djelovanjem.
SMISAO: Prema Niruktiju, vedskom rječniku, sagkhya se odnosi na detaljan opis stvari, a
sagkhya na filozofiju koja opisuje pravu prirodu duše. Yoga podrazumijeva vladanje osjetilima.
Arjunin prijedlog da se ne bori je bio temeljen na osjetilnom uživanju. Pošto je zaboravio svoju
glavnu dužnost, htio je ostaviti borbu, misleći da će, ako ne ubije svoje roñake, biti sretniji nego
ako uživa u kraljevstvu nakon što pobijedi svoje roñake i braću, Dhrtarastrine sinove. U oba
slučaja, osnovni princip je bilo čulno uživanje. I sreća koju će steći ako ih pobijedi i sreća koju će
steći ako ih vidi žive bile su temeljene na želji za osobnim osjetilnim uživanjem, čak i po cijenu
mudrosti i dužnosti. Krsna je zato htio objasniti Arjuni da ubijanjem tijela svog djeda neće ubiti
njegovu dušu. Objasnio je da su sve osobe, kao i sam Gospodin, vječne osobe; bile su osobe u
prošlosti, sada su osobe i biće osobe u budućnosti, jer smo svi mi vječno osobene duše.
Jednostavno mijenjamo našu tjelesnu odjeću na razne načine, ali zadržavamo svoju osobenost
čak i nakon osloboñenja od zatočeništva u materijalnoj odjeći. Gospodin Krsna je kroz analitičku
studiju veoma slikovito objasnio dušu i tijelo. Prema Niruktiju, to znanje koje opisuje dušu i tijelo
iz različitih kutova promatranja je ovdje opisano kao sagkhya. Ta sagkhya nema nikakve veze sa
sagkhya filozofijom ateiste Kapile. Davno prije nastanka sagkhya filozofije varalice Kapile, pravi
Gospodin Kapila, inkarnacija Gospodina Krsne, objasnio je sagkhya filozofiju u Šrimad-
Bhagavatamu Svojoj majci Devahuti. On je jasno objasnio da je purusa, Svevišnji Gospodin,
aktivan i da stvara prelazeći pogledom po prakrti. To je prihvaćeno u Vedama i Giti. Opisi u
Vedama ukazuju da je Gospodin preletio pogledom po prakrti, prirodi, i obremenio je atomskim
osobnim dušama. Sve te osobe djeluju u materijalnom svijetu radi osjetilnog zadovoljstva i pod
opsjenom materijalne energije misle da su uživaoci. Živo biće zadržava takav mentalitet sve do
posljednje točke - osloboñenja - kada se želi sjediniti s Gospodinom. To je posljednja zamka
maye, ili iluzije osjetilnog zadovoljstva. Samo nakon mnogo, mnogo života takvog
zadovoljavanja osjetila velika duša se predaje Vasudevi, Gospodinu Krsni, time završavajući
potragu za krajnjom istinom.
Arjuna je već prihvatio Krsnu za svog duhovnog učitelja predajući Mu se: cisyas te ' ham cadhi
mam tvam prapannam. Zato će mu Krsna sada opisati proces djelovanja u buddhi-yogi, ili
karma-yogi ili, drugim riječima, predano služenje posvećeno samo zadovoljavanju Gospodinovih
osjetila. Ta buddhi-yoga je jasno objašnjena u desetom stihu desetog poglavlja kao neposredno
druženje s Gospodinom, Paramatmom, koja se nalazi u svačijem srcu. Ali takvo druženje se ne
može dostići bez predanog služenja. Onaj tko je utemeljen u transcendentalnom predanom
služenju Gospodina s ljubavlju, ili, drugim riječima, u svjesnosti Krsne, dostiže taj stadij buddhi-
yoge Gospodinovom posebnom milošću. Gospodin stoga kaže da samo onima koji uvijek predano
služe s transcendentalnom ljubavlju podaruje čisto znanje o devociji u ljubavi. Na taj način
bhakta Mu može lako prići u vječno blaženom Božjem carstvu.
Buddhi-yoga spomenuta u ovom stihu je predano služenje Gospodina, a riječ sagkhya koja je
ovdje spomenuta nema nikakve veze sa ateističkom sagkhya-yogom koju je predstavio varalica
Kapila. Stoga ne bismo trebali pogrešno misliti da sagkhya-yoga koja je ovdje spomenuta ima
bilo kakve veze sa ateističkom sagkhyom. Ta filozofija nije imala nikakvog utjecaja u to vrijeme,
niti bi Gospodin Krsna želio spomenuti takve bezbožne filozofske špekulacije. Pravu sagkhya
filozofiju je opisao Gospodin Kapila u Šrimad-Bhagavatamu, ali čak ni ta sagkhya nema nikakve
veze s ovom temom. Ovdje sagkhya znači analitički opis tijela i duše. Gospodin Krsna je analitički
opisao dušu samo da bi Arjunu doveo do buddhi-yoge, ili bhakti-yoge. Stoga su sankhya
Gospodina Krsne i sagkhya Gospodina Kapile, opisana u Bhagavatamu, potpuno istovjetne. Obje
su bhakti-yoga. Gospodin Krsna je zato rekao da samo manje inteligentni ljudi prave razliku
izmeñu sagkhya-yoge i bhakti-yoge (sagkhya-yogau prthag balah pravadanti na panditah).
Naravno, ateistička sagkhya-yoga nema nikakve veze s bhakti-yogom. Usprkos tome,
neinteligentni ljudi tvrde da se ateistička sagkhya-yoga spominje u Bhagavad-giti.
Trebamo shvatiti da buddhi-yoga znači djelovanje u svjesnosti Krsne, u punom blaženstvu i
znanju o predanom služenju. Onaj tko djeluje samo za zadovoljstvo Gospodina, koliko god takav
rad bio težak, djeluje u skladu sa principima buddhi-yoge i uvijek osjeća transcendentalno
blaženstvo. Gospodinovom milošću, samim takvim transcendentalnim djelovanjem stječe svo
transcendentalno razumijevanje. Tako dostiže potpuno osloboñenje, bez potrebe ulaganja
posebnog napora da bi stekao znanje. Postoji velika razlika izmeñu djelovanja u svjesnosti Krsne
i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata, posebno kada se radi o zadovoljavanju osjetila
radi stjecanja obiteljske ili materijalne sreće. Prema tome, buddhi-yoga je transcendentalna
odlika aktivnosti koje vršimo.
STIH 40
nehabhikrama-naco 'sti
pratyavayo na vidyate
sv-alpam apy asya dharmasya
trayate mahato bhayat
na - nema;
iha - u ovoj yogi;
abhikrama - u nastojanju;
nacah - gubitka;
asti - ima;
pratyavayah - opadanja;
na - nikad;
vidyate - ima;
su-alpam - malo;
api - iako;
asya - ovog;
dharmasya - zanimanja;
trayate - oslobaña;
mahatah - od velike;
bhayat - opasnosti;
U takvom nastojanju nema gubitka ili opadanja. Čak i mali napredak na ovom putu
može zaštititi osobu od najveće opasnosti.
SMISAO: Djelovati u svjesnosti Krsne, ili djelovati za Krsninu dobrobit bez očekivanja osjetilnog
zadovoljstva je najviša transcendentalna odlika djelovanja. Čak ni mali napor na tom putu neće
biti osujećen, niti će ikada biti izgubljen. Svaki rad započet na materijalnom nivou se mora
dovršiti, inače čitav pokušaj predstavlja neuspjeh, ali svaki rad započet u svjesnosti Krsne ima
vječni učinak, čak i kada nije dovršen. Onaj tko tako djeluje ništa ne gubi čak i ako ne dovrši
svoj rad u svjesnosti Krsne. Jedan posto napretka u svjesnosti Krsne donosi vječne rezultate,
tako da osoba sljedeći put počinje od dva posto, dok materijalna aktivnost, ako nije sto posto
uspješna, ne donosi nikakvu korist. Ajamila je izvršio svoju dužnost s odreñenim postotkom
svjesnosti Krsne, ali je na kraju Gospodinovom milošću uživao u sto postotnom rezultatu. U vezi
s tim, u Šrimad-Bhagavatamu (1.5.17) postoji lijepi stih:
tyaktva sva-dharmam caranambujam harer
bhajann apakvo 'tha patet tato yadi
yatra kva vabhadram abhud amusya kim
ko vartha apto ' bhajatam sva-dharmatah
"Ako netko ostavi svoje zanimanje i djeluje u svjesnosti Krsne, a zatim padne zbog nezrelosti,
što time gubi? A što može dobiti ako savršeno izvršava svoje materijalne aktivnosti?" Ili, kao što
kršćani kažu:"Što čovjek dobiva ako stekne čitav svijet, a izgubi svoju vječnu dušu?"
Materijalne aktivnosti i njihovi rezultati se okončavaju s tijelom. Ali djelovanje u svjesnosti Krsne
ponovo dovodi osobu do svjesnosti Krsne, čak i nakon gubitka tijela. U najmanju ruku, dobit će
priliku da se u sljedećem životu rodi kao ljudsko biće, u obitelji velikih kulturnih brahmana ili u
bogatoj aristokratskoj obitelji. To će joj pružiti novu priliku za napredovanje. To je jedinstvena
odlika aktivnosti izvršenih u svjesnosti Krsne.
STIH 41
vyavasayatmika buddhir
ekeha kuru-nandana
bahu-cakha hy anantac ca
buddhayo 'vyavasayinam
vyavasaya-atmika - odlučni u svjesnosti Krišne;
buddhih - inteligencija;
eka - samo jedna;
iha - u ovom svijetu;
kuru-nandana - o voljeni sine Kurua;
bahu-cakhah - na razne grane;
hi - zaista;
anantah - bezbroj;
ca - takoñer;
buddhayah - inteligencija;
avyavasayinam - onih koji nisu svjesni Krišne;
Oni koji slijede ovaj put su odlučni u svojoj namjeri i imaju samo jedan cilj. O voljeni
sine Kurua, inteligencija neodlučnih se grana na mnogo grana.
SMISAO: Čvrsta vjera u to da se svjesnošću Krsne osoba može uzdići do najvišeg savršenstva
života naziva se vyavasayatmika inteligencija. Caitanya-caritamrta (Madhya 22.62) izjavljuje:
'craddha'-cabde - vicvasa kahe sudrdha niccaya
krsne bhakti kaile sarva-karma krta haya
Vjera je nepokolebljivo pouzdanje u nešto uzvišeno. Kada netko izvršava dužnosti u svjesnosti
Krsne, ne mora u materijalnom svijetu izvršavati obaveze prema obiteljskim tradicijama,
čovječanstvu, ili naciji. Plodonosne aktivnosti su posljedice dobrih ili loših djela počinjenih u
prošlosti. Kada je osoba budna u svjesnosti Krsne, ne treba više nastojati steći dobre rezultate
svojim aktivnostima. Kada je utemeljena u svjesnosti Krsne, sve aktivnosti su na apsolutnom
nivou, jer više ne podliježu dvostranostima kao što su dobro i loše. Najviše savršenstvo
svjesnosti Krsne je odricanje od materijalnog shvaćanja života. Taj stadij se automatski dostiže
napredovanjem u svjesnosti Krsne.
Odlučna namjera osobe koja je svjesna Krsne zasniva se na znanju. Vasudevah sarvam iti sa
mahatma su-durlahhah: osoba svjesna Krsne je rijetka dobra duša koja savršeno dobro zna da
je Vasudeva, Krsna, korijen svih manifestiranih uzroka. Kao što zalijevanjem korijena drveta
automatski dajemo vodu lišću i granama, tako djelujući u svjesnosti Krsne možemo učiniti
najveću službu za svakoga - za sebe, obitelj, društvo, zemlju, čovječanstvo, itd. Ako je Krsna
zadovoljan sa našim aktivnostima, onda će svi biti zadovoljni.
Meñutim, u svjesnosti Krsne možemo najbolje služiti pod sposobnim vodstvom duhovnog učitelja
koji je Krsnin vjerodostojni predstavnik, koji poznaje prirodu učenika i koji ga može uputiti kako
će djelovati u svjesnosti Krsne. Stoga, da bismo postali napredni u svjesnosti Krsne moramo
djelovati odlučno i slušati Krsninog predstavnika, prihvaćajući uputstva vjerodostojnog duhovnog
učitelja kao misiju svog života. U svojim čuvenim molitvama posvećenim duhovnom učitelju,
Šrila Vicvanatha Cakravarti Thakura nas poučava na sljedeći način:
yasya prasadad bhagavat-prasado
yasyaprasadan na gatih kuto 'pi
dhyayan stuvams tasya yacas tri-sandhyam
vande guroh Šri-caranaravindam
"Zadovoljavanjem duhovnog učitelja osoba zadovoljava Svevišnju Božansku Osobu. Ako ne
zadovolji duhovnog učitelja ne može biti uzdignuta na nivo svjesnosti Krsne. Zato trebam
meditirati i moliti se za njegovu milost tri puta dnevno i odavati svoje ponizno poštovanje njemu,
mom duhovnom učitelju."
Meñutim, čitav proces ovisi o savršenom znanju o duši iznad koncepcije o tijelu - ne teoretskog
već praktičnog, kada više nema mogućnosti za zadovoljavanje čula koje se ispoljava u
plodonosnim aktivnostima. Onaj čiji um nije čvrsto usredotočen biva zaveden raznim vrstama
plodonosnih aktivnosti.
STIH 42-43
yam imam puspitam vacam pravadanty avipaccitah
veda-vada-ratah partha
nanyad astiti vadinah
kamatmanah svarga-para janma-karma-phala-pradam
kriya-vicesa-bahulam
bhogaicvarya-gatim prati
yam imam - sve te;
puspitam - kitnjaste;
vacam - riječi;
pravadanti - kažu;
avipaccitah - ljudi siromašnog znanja;
veda-vada-ratah - tobožnji sljedbenici Veda;
partha - o Prithin sine;
na - nikada;
anyat - ništa drugo;
asti - postoji;
iti - tako;
vadinah - zagovornici;
kama-atmanah - željni osjetilnog zadovoljstva;
svarga parah - nastoje dostići rajske planete;
janma-karma-phala-pradam - koji donose dobro roñenje i druge plodonosne posljedice;
kriya-vicesa - pobožne ceremonije;
bahulam - razne;
bhoga - u osjetilnom uživanju;
aicvarya - i obilju;
gatim - napreduju;
prati - prema;
Ljudi siromašnog znanja su jako vezani za kitnjaste riječi Veda, koje preporučuju razne
plodonosne aktivnosti namijenjene uzdizanju na rajske planete, stjecanju dobrog
roñenja, moći, itd. Željni čulnog zadovoljstva i života u obilju, kažu da ne postoji ništa
više od toga.
SMISAO: Ljudi većinom nisu jako inteligentni i zbog neznanja su najviše vezani za plodonosne
aktivnosti preporučene u karma-kanda dijelu Veda. Oni ne žele ništa više od ponuda za osjetilnim
uživanjem u raju, u kome su vino i žene dostupni, a materijalno obilje uobičajeno. U Vedama su
preporučena razna žrtvovanja za uzdizanje na rajske planete, posebno žrtvovanja po imenu
jyotistoma. U stvari, rečeno je da svatko tko se želi uzdići na rajske planete mora vršiti ta
žrtvovanja. Ljudi siromašnog znanja misle da je to jedina svrha vedske mudrosti. Takvim
neiskusnim osobama je veoma teško odlučno djelovati u svjesnosti Krsne. Kao što su budale
privučene cvijećem otrovnog drveća ne znajući posljedice takve privlačnosti, neprosvijećeni ljudi
su privučeni rajskim obiljem i osjetilnim uživanjem koje im ono pruža.
U karma-kanda dijelu Veda je rečeno:
apama somam amrta abhuma
i
aksayyam ha vai caturmasya-yajinah sukrtam bhavati.
Drugim riječima, oni koji vrše četveromjesečne pokore postaju dostojni piti soma-rasa napitke da
bi postali besmrtni i zauvijek sretni. Čak i na planeti Zemlji neki ljudi jako žele piti soma-rasu da
bi postali snažni i sposobni uživati u zadovoljavanju osjetila. Takve osobe ne vjeruju u
osloboñenje od materijalnog ropstva i jako su vezane za pompozne ceremonije vedskih
žrtvovanja. Uglavnom su požudne i ne žele ništa drugo osim rajskih zadovoljstava života.
Poznato je da postoje vrtovi zvani Nandana-kanana, u kojima se osoba može družiti s anñeoski
lijepim ženama i piti velike količine vina zvanog soma-rasa. Takva tjelesna sreća je nesumnjivo
osjetilna; stoga, tamo žive oni koji su isključivo vezani za takvu materijalnu, privremenu sreću,
kao gospodari materijalnog svijeta.
STIH 44
bhogaicvarya-prasaktanam tayapahrta-cetasam
vyavasayatmika buddhih samadhau na vidhiyate
bhoga - za materijalno uživanje;
aicvarya - i obilje;
prasaktanam - onih koji su vezani;
taya - za takve stvari;
apahrta-cetasam - zbunjeni u umu;
vyavasaya-atmika - čvrsta odlučnost;
buddhih - za predano služenje Gospodina;
samadhau - u ovladanom umu;
na - nikada;
vidhiyate - pojavljuje se;
U umovima onih koji su previše vezani za čulno uživanje i materijalno obilje i koji su
zbunjeni takvim stvarima ne raña se čvrsta odlučnost za predano služenje Svevišnjeg
Gospodina.
SMISAO: Samadhi znači "usredotočen um". U vedskom rječniku, Niruktiju, rečeno je - samyag
adhiyate 'sminn atma-tattva-yathatmyam: "Kada je um usredotočen na razumijevanje jastva,
kaže se da je u samadhiju". Samadhi nikada ne mogu dostići osobe koje se zanimaju za
materijalno osjetilno uživanje ili su zbunjene takvim privremenim stvarima. One, manje ili više,
bivaju osuñene procesom materijalne energije.
STIH 45
trai-gunya-visaya veda
nistrai-gunyo bhavarjuna
nirdvandvo nitya-sattva-stho
niryoga-ksema atmavan
trai-gunya - koji se odnosi na tri gune materijalne prirode;
visayah - o temama;
vedah - vedska literatura;
nistrai-gunyah - transcendentalan prema tri gune materijalne prirode;
bhava - budi;
arjuna - o Arñuna;
nirdvandvah - bez dvostranosti;
nitya-sattva-sthah - u čistom stanju duhovnog postojanja;
niryoga-ksemah - osloboñen ideja o dobitku i zaštiti;
atma-van - utemeljen u jastvu;
Vede se uglavnom bave temama koje se odnose na tri gune materijalne prirode. O
Arñuna, postani transcendentalan prema te tri gune. Oslobodi se svih dvostranosti i
briga za dobitkom i sigurnošću i utemelji se u jastvu.
SMISAO: Sve materijalne aktivnosti podrazumijevaju akcije i reakcije pod utjecajem triju odlika
materijalne prirode. Namijenjene su stjecanju plodonosnih rezultata, koji su uzrok ropstva u
materijalnom svijetu. Vede se uglavnom bave temama koje se odnose na plodonosne aktivnosti
da bi postupno uzdigle ljude sa nivoa zadovoljavanja osjetila na transcendentalni nivo. Gospodin
Krsna savjetuje Arjuni, kao Svom učeniku i prijatelju, da se uzdigne na transcendentalni nivo
filozofije Vedante, koji počinje s brahma-jijwasom, pitanjima o vrhovnoj transcendenciji. Sva živa
bića u materijalnom svijetu teško se bore za opstanak. Za njih je Gospodin, nakon stvaranja
materijalnog svijeta, dao vedsku mudrost savjetujući im kako će živjeti i osloboditi se materijalne
zapletenosti. Kada se poglavlje karma-kande, odnosno aktivnosti namijenjenih stjecanju
osjetilnog zadovoljstva, okonča, osobi se pruža prilika za duhovnu spoznaju u obliku Upanisada,
koje su dijelovi različitih Veda, kao što je Bhagavad-gita dio pete Vede, Mahabharate. Upanisade
označavaju početak transcendentalnog života.
Sve dok postoji materijalno tijelo, postoje akcije i reakcije u materijalnim gunama. Moramo
naučiti biti tolerantni kada se suočimo s dvostranostima poput sreće i nesreće, ili hladnoće i
vrućine i podnošenjem takvih dvostranosti oslobodimo briga zbog dobitka i gubitka. Taj
transcendentalni položaj dostiže osoba u potpunoj svjesnosti Krsne kada potpuno ovisi o Krsninoj
dobroj volji.
STIH 46
yavan artha udapane
sarvatah samplutodake
tavan sarvesu vedesu
brahmanasya vijanatah
yavan - sve to;
arthah - namijenjeno je;
uda-pane - bunaru s vodom;
sarvatah - u svakom pogledu;
sampluta-udake - u velikom rezervoaru vode;
tavan - slično tome;
sarvesu - svim;
vedesu - vedskim spisima;
brahmanasya - čovjek koji poznaje Vrhovni Brahman;
vijanatah - koji posjeduje potpuno znanje;
Sve svrhe kojima služi mali bunar mogu se ostvariti u velikom rezervoaru vode. Slično
tome, onaj tko zna krajnju svrhu Veda može ostvariti sve ostale svrhe opisane u
Vedama.
SMISAO: Svrha obreda i žrtvovanja spomenutih u karma-kanda dijelu vedske literature je
potaknuti postupni razvoj samospoznaje. Cilj samospoznaje je jasno opisan u petnaestom
poglavlju Bhagavad-gite (15.15): cilj proučavanja Veda je spoznati Gospodina Krsnu, koji je
prvobitni uzrok svega. Prema tome, samospoznaja znači shvatiti Krsnu i naš vječni odnos s Njim.
Odnos izmeñu živih bića i Krsne je takoñer spomenut u petnaestom poglavlju Bhagavad-gite
(15.7). Živa bića su dijelovi i čestice Krsne; zato je oživljavanje svjesnosti Krsne osobenog živog
bića najviši nivo savršenstva vedskog znanja. To je potvrñeno u Šrimad-Bhagavatamu (3.33.7)
na sljedeći način:
aho bata cva paco 'to gariyan
yaj-jihvagre vartate nama tubhyam
tepus tapas te juhuvuh sasnur arya
brahmanucur nama grnanti ye te
"O moj Gospodine, osoba koja pjeva Tvoje sveto ime se nalazi na najvišem nivou samospoznaje,
iako se rodila u niskoj porodici candala (onih koji jedu pseće meso). Takva osoba je morala
izvršiti sve vrste pokora i žrtvovanja u skladu s vedskim obredima i proučiti vedske spise mnogo,
mnogo puta nakon što se okupala na svim svetim mjestima hodočašća. Smatra se da je takva
osoba najbolji član obitelji Arijaca."
Čovjek stoga mora biti dovoljno inteligentan kako bi shvatio cilj Veda i ne bi bio vezan samo za
obrede. Ne bi trebao željeti uzdići se u rajsko kraljevstvo radi boljeg standarda osjetilnog
uživanja. U ovom dobu običan čovjek ne može slijediti sva pravila i propise vedskih obreda, niti
može podrobno proučiti čitavu Vedantu i sve Upanisade. Ostvarivanje različitih svrha Veda
zahtjeva mnogo vremena, energije, znanja i sredstava. To je teško moguće u ovom dobu.
Meñutim, najbolja svrha vedske kulture se ostvaruje pjevanjem Gospodinovog svetog imena, kao
što je preporučio Gospodin Caitanya, izbavitelj svih palih duša. Kada je veliki poznavalac Veda
Prakacananda Sarasvati zapitao Gospodina Caitanyu zašto On, Gospodin, pjeva Gospodinovo
sveto ime kao sentimentalist umjesto da proučava filozofiju Vedante, Gospodin je odgovorio da
Ga Njegov duhovni učitelj smatra velikom budalom i da Mu je zato rekao da pjeva sveto ime
Gospodina Krsne. On je to učinio i postao ekstatičan poput luñaka. U ovom dobu Kali,
stanovništvo je većinom budalasto i nije pravilno obrazovano da može shvatiti filozofiju Vedante.
Najbolja svrha filozofije Vedante se može ostvariti pjevanjem Gospodinovog svetog imena bez
uvreda. Vedanta je posljednja riječ vedske mudrosti, a pisac i poznavalac filzofije Vedante je
Gospodin Krsna. Najviši vedantist je velika duša koja nalazi zadovoljstvo u pjevanju
Gospodinovog svetog imena. To je krajnji cilj sveg vedskog misticizma.
STIH 47
karmany evadhikaras te
ma phalesu kadacana
ma karma-phala-hetur bhur ma te saggo 'stv akarmani
karmani - na propisanu dužnost;
eva - svakako;
adhikarah - pravo;
te - ti;
ma - nikada;
phalesu - na plodove;
kadacana - u bilo koje vrijeme;
ma - nikada;
karma-phala - na rezultate rada;
hetuh - uzrok;
bhuh - postaješ;
ma - nikada;
te - ti;
saggah - vezanost;
astu - trebaš imati;
akarmani - za neizvršavanje propisanih dužnosti;
Imaš pravo vršiti svoju propisanu dužnost, ali nemaš pravo na plodove djelovanja.
Nikada nemoj misliti da si uzrok rezultata svojih aktivnosti, i biti vezan za
neizvršavanje svoje dužnosti.
SMISAO: Ovdje se spominju tri stvari: propisane dužnosti, hirovito djelovanje i neaktivnost.
Propisane dužnosti su aktivnosti odreñene prema gunama materijalne prirode koje je osoba
stekla. Hirovito djelovati znači djelovati bez odobrenja autoriteta, a biti neaktivan znači ne
izvršavati svoje propisane dužnosti. Gospodin je savjetovao Arjuni da ne bude neaktivan, već da
izvrši svoju propisanu dužnost bez vezanosti za rezultat. Onaj tko je vezan za rezultat svog rada
je takoñer uzrok djelovanja. Zato uživa ili ispašta rezultat takvog djelovanja.
Što se tiče propisanih dužnosti, one se mogu svrstati u tri podgrupe: uobičajene aktivnosti,
nužne aktivnosti i željene aktivnosti. Uobičajene aktivnosti koje se vrše iz dužnosti u skladu sa
naredbama spisa, bez želje za rezultatima, predstavljaju djelovanje u guni vrline. Djelovanje sa
vezanošću za rezultate postaje uzrok ropstva; zato takvo djelovanje nije povoljno. Svatko ima
pravo vršiti propisane dužnosti, ali treba djelovati bez vezanosti za rezultat; takve nesebične
obavezne dužnosti nesumnjivo vode osobu ka putu osloboñenja.
Gospodin je zato savjetovao Arjuni da se bori iz dužnosti, bez vezanosti za rezultat. Njegovo
odbijanje učestvovanja u bici je bila druga strana vezanosti. Takva vezanost nikada ne vodi ka
putu spasenja. Svaka vezanost, pozitivna ili negativna, predstavlja uzrok ropstva. Neaktivnost je
grešna. Stoga je borba iz dužnosti bila jedini povoljan put spasenja za Arjunu.
STIH 48
yoga-sthah kuru karmani
saggam tyaktva dhanawjaya
siddhy-asiddhyoh samo bhutva
samatvam yoga ucyate
yoga-sthah - uravnotežen;
kuru - vrši;
karmani - svoje dužnosti;
saggam - vezanost;
tyaktva - odbacujući;
dhanawjaya - o Arñuna;
siddhi-asiddhyoh - u uspjehu i neuspjehu;
samah - jednak;
bhutva - postani;
samatvam - staložen;
yogah - yoga;
ucyate - naziva se;
Izvršavaj svoju dužnost uravnoteženo, o Arñuna, odbacujući svu vezanost za uspjeh ili
neuspjeh. Takva staloženost se naziva yoga.
SMISAO: Krsna kaže Arjuni da treba djelovati u yogi. Što je ta yoga? Yoga znači usredotočiti um
na Svevišnjeg ovladavajući osjetilima koja nas uvijek uznemiruju. A tko je Svevišnji? Svevišnji je
Gospodin. Pošto On sam kaže Arjuni da se bori, Arjuna nema nikakve veze s rezultatima borbe.
Dobitak ili pobjeda su Krsnina briga; Arjuni se jednostavno savjetuje djelovanje po Krsninoj
naredbi. Slijeñenje Krsnine naredbe je prava yoga, koja se primjenjuje u procesu zvanom
svjesnost Krsne. Samo se svjesnošću Krsne možemo osloboditi osjećaja vlasništva. Moramo
postati sluga Krsne, ili sluga Krsninog sluge. To je pravi način izvršavanja dužnosti u svjesnosti
Krsne, koja nam jedino može pomoći da djelujemo u yogi.
Arjuna je ksatriya i kao takav je član institucije varnacrama-dharme. U Visnu Purani je rečeno da
je glavni cilj varnacrama-dharme zadovoljiti Visnua. Nitko ne bi trebao zadovoljavati sebe, kao
što je pravilo u materijalnom svijetu, već Krsnu. Ako osoba ne zadovolji Krsnu, ne može pravilno
slijediti principe varnacrama-dharme. Krsna je posredno savjetovao Arjuni da djeluje po
Njegovim riječima.
STIH 49
durena hy avaram karma buddhi-yogad dhanawjaya
buddhau caranam anviccha krpanah phala-hetavah
durena - odbaci daleko;
hi - svakako;
avaram - odvratnu;
karma - aktivnost;
buddhi-yogat - na temelju svjesnosti Krišne;
dhanawjaya - o osvajaču bogatstva;
buddhau - s takvom svjesnošću;
caranam - potpuno se predaj;
anviccha - trudi se;
krpanah - škrtice;
phala-hetavah - oni koji žele plodonosne rezultate;
O Dhananñaja, drži se daleko od odvratnih aktivnosti predanim služenjem i s tom
svjesnošću predaj se Gospodinu. Oni koji žele uživati u plodovima svog rada su škrtice.
SMISAO: Onaj tko je zaista shvatio svoj prirodni položaj vječnog sluge Gospodina ostavlja sve
aktivnosti osim djelovanja u svjesnosti Krsne. Kao što je već bilo objašnjeno, buddhi-yoga je
transcendentalno služenje Gospodina s ljubavlju. Takvo predano služenje je pravi put djelovanja
za živo biće. Jedino krpane žele uživati u plodovima svog rada samo da bi se još više zapleli u
materijalno ropstvo. Osim djelovanja u svjesnosti Krsne, sve aktivnosti su odvratne, jer
neprestano vežu onoga tko ih vrši za krug roñenja i smrti. Stoga nikada ne bismo trebali željeti
biti uzrok djelovanja. Sve treba biti učinjeno u svjesnosti Krsne, za Krsnino zadovoljstvo. Krpane
ne znaju kako će iskoristiti bogatstvo koje stječu zahvaljujući sreći ili teškom radu. Svu svoju
energiju trebamo iskoristiti za djelovanje u svjesnosti Krsne. Tako ćemo dostići uspjeh u životu.
Nesretne osobe, poput krpana, ne koriste svoju ljudsku energiju za služenje Gospodina.
STIH 50
buddhi-yukto jahatiha
ubhe sukrta-duskrte
tasmad yogaya yujyasva yogah karmasu kaucalam
buddhi-yuktah - onaj tko predano služi;
jahati - može se osloboditi;
iha - u ovom životu;
ubhe - od oba;
sukrta-duskrte - dobrih i loših rezultata;
tasmat - stoga;
yogaya - radi predanog služenja;
yujyasva - djeluju tako;
yogah - svjesnost Krišne;
karmasu - u svim aktivnostima;
kaucalam - umjetnost;
Čovjek koji predano služi se oslobaña dobrih i loših posljedica već u ovom životu. Stoga
teži ka yogi, koja predstavlja umjetnost sveg djelovanja.
SMISAO: Svako živo biće od pamtivijeka nagomilava razne posljedice svojih dobrih i loših djela.
Zato uvijek ostaje u neznanju o svom pravom prirodnom položaju. Neznanje može biti raspršeno
uputstvima Bhagavad-gite, koja nas poučava kako ćemo se u svakom pogledu predati Gospodinu
Šri Krsni i osloboditi uzastopne potčinjenosti aktivnostima i posljedicama, život za životom. Arjuni
se stoga savjetuje djelovanje u svjesnosti Krsne, procesu koji pročišćuje posljedice djelovanja.
STIH 51
karma-jam buddhi-yukta hi phalam tyaktva manisinah
janma-bandha-vinirmuktah padam gacchanty anamayam
karma-jam - plodonosnih aktivnosti;
buddhi-yuktah - predano služeći;
hi - svakako;
phalam - rezultata;
tyaktva - odričući se;
manisinah - veliki mudraci ili bhakte;
janma-bandha - od ropstva roñenja i smrti;
vinirmuktah - osloboñeni;
padam - položaj;
gacchanti - dostižu;
anamayam - bez bijeda;
Predano služeći Gospodina, veliki mudraci ili bhakte se oslobañaju rezultata djelovanja
u materijalnom svijetu. Tako se oslobañaju kruga roñenja i smrti i dostižu položaj
iznad svih bijeda [vraćajući se Bogu].
SMISAO: Osloboñena živa bića pripadaju onom mjestu u kome nema materijalnih bijeda.
Bhagavatam (10.14.58) kaže:
samaŠrita ye pada-pallava-plavam
mahat-padam punya-yaco murareh
bhavambudhir vatsa-padam param padam
padam padam yad vipadam na tesam
"Za onoga tko je prihvatio čamac lotosovih stopala Gospodina, koji je utočište kozmičke
manifestacije i koji je poznat kao Mukunda, ili davalac muktija, ocean materijalnog svijeta
nalikuje vodi u otisku teletovog papka. Njegov cilj je param padam, ili Vaikuntha, mjesto u kome
nema materijalnih bijeda, a ne mjesto u kome na svakom koraku u životu vreba opasnost."
Zbog neznanja, čovjek ne zna da je ovaj materijalni svijet bijedno mjesto u kome na svakom
koraku vrebaju opasnosti. Samo zbog neznanja, manje inteligentne osobe pokušavaju
plodonosnim aktivnostima promijeniti situaciju misleći da će im rezultati takvih aktivnosti donijeti
sreću. Ne znaju da ni jedna vrsta materijalnog tijela bilo gdje u univerzumu ne može donijeti
život bez bijeda. Životne bijede roñenje, smrt, starost i bolest - postoje svuda u materijalnom
svijetu. Ali onaj tko shvati svoj pravi prirodni položaj Gospodinovog vječnog sluge i tako shvati
položaj Božanske Osobe, transcendentalno služi Gospodina s ljubavlju. Tako postaje dostojan
odlaska na Vaikuntha planete, na kojima nema materijalnog bijednog života i utjecaja vremena
ili smrti. Shvatiti svoj prirodni položaj znači shvatiti i uzvišeni položaj Gospodina. Onaj tko
pogrešno misli da su položaj živog bića i položaj Gospodina na istom nivou nalazi se u tami i zato
ne može predano služiti Gospodina. On sam postaje gospodar i tako sebi utire put uzastopnog
rañanja i umiranja. Ali onaj tko se posveti služenju Gospodina, shvaćajući da je njegov položaj
služenje, odmah postaje dostojan odlaska na Vaikunthaloku. Djelovanje za Gospodina se naziva
karma-yoga ili buddhi-yoga, ili drugim riječima, predano služenje Gospodina.
STIH 52
yada te moha kalilam
buddhir vyatitarisyati
tada gantasi nirvedam
crotavyasya crutasya ca
yada - kada;
te - tvoje;
moha - iluzije;
kalilam - gustu šumu;
buddhih - transcendentalno služenje s inteligencijom;
vyatitarisyati - nadiñe;
tada - tada;
ganta asi - postat ćeš;
nirvedam - ravnodušan;
crotavyasya - prema svemu što ćeš čuti;
crutasya - svemu što si već čuo;
ca - takoñer;
Kada tvoja inteligencija izañe iz guste šume iluzije, postat ćeš ravnodušan prema
svemu što si čuo i prema svemu što ćeš čuti.
SMISAO: Ima mnogo lijepih primjera Gospodinovih velikih bhakta koji su tijekom svog života
jednostavno zahvaljujući predanom služenju Gospodina postali ravnodušni prema vedskim
obredima. Kada osoba zaista shvati Krsnu i svoj odnos s Krsnom, prirodno postaje potpuno
ravnodušna prema obredima plodonosnih aktivnosti, čak i ako je iskusni brahmana. Šri
Madhavendra Puri, veliki bhakta i acarya u učeničkom naslijeñu, kaže:
sandhya-vandana bhadram astu bhavato bhoh snana tubhyam namo
bho devah pitarac ca tarpana-vidhau naham ksamah ksamyatam
yatra kvapi nisadya yadava-kulottamasya kamsa-dvisah
smaram smaram agham harami tad alam manye kim anyena me
"O moje molitve koje sam upućivao tri puta na dan, sva slava vama. O kupanje, odajem ti svoje
poštovanje. O polubogovi! O preci! Molim vas oprostite mi što vam ne mogu odati poštovanje.
Sada, gdje god sjednem, mogu se sjećati velikog potomka Yadu dinastije (Krsne), Kamsinog
neprijatelja, i tako se osloboditi sveg grešnog ropstva. Mislim da je to za mene dovoljno."
Vedski obredi, poput upućivanja svih vrsta molitvi tri puta na dan, kupanja rano ujutro, odavanja
poštovanja precima, obavezni su za početnike. Ali kada je osoba potpuno svjesna Krsne i
transcendentalno služi Krsnu s ljubavlju, postaje ravnodušna prema svim tim propisanim
principima jer je već dostigla savršenstvo. Ako služenjem Svevišnjeg Gospodina Krsne može
dostići nivo razumijevanja, ne mora više vršiti različite pokore i žrtvovanja preporučena u
razotkrivenim spisima. Ali ako nije shvatila da je cilj Veda dostići Krsnu i jednostavno vrši
obrede, beskorisno trati vrijeme na takve aktivnosti. Osobe svjesne Krsne transcendiraju granice
cabda-brahme, ili dosega Veda i Upanisada.
STIH 53
cruti-vipratipanna te
yada sthasyati niccala
samadhav acala buddhis
tada yogam avapsyasi
sruti - vedskog prosvjetljenja;
vipratipanna - ne bude pod utjecajem plodonosnih rezultata;
te - tvoja;
yada - kada;
sthasyati - bude stalno;
niccala - postojano;
samadhau - u transcendentalnoj svjesnosti ili svjesnosti Krišne;
acala - nepokolebljiva;
buddhih - inteligencija;
tada - tada;
yogam - samospoznaju;
avapsyasi - dostići ćeš;
Kada tvoj um više ne bude uznemiren kitnjastim jezikom Veda i kada bude neprestano
utemeljen u transu samospoznaje, tada ćeš dostići božansku svjesnost.
SMISAO: Reći da je netko u samadhiju znači reći da je potpuno spoznao svjesnost Krsne. Drugim
riječima, osoba u potpunom samadhiju je spoznala Brahman, Paramatmu i Bhagavana. Živo biće
dostiže najviše savršenstvo samospoznaje kada shvati da je vječni sluga Krsne i da je njegov
jedini posao izvršavanje svoje dužnosti u svjesnosti Krsne. Osoba svjesna Krsne, ili Gospodinov
nepokolebljivi bhakta, ne bi trebala biti uznemirena kitnjastim jezikom Veda ili vršiti plodonosne
aktivnosti da bi se uzdigla u rajsko kraljevstvo. U transcendentalnom stanju svjesnosti Krsne,
neposredno se druži s Krsnom i tako može shvatiti sva Krsnina uputstva. Takvim aktivnostima će
sigurno steći rezultate i dostići suštinsko znanje. Samo mora izvršavati naredbe Krsne ili
Njegovog predstavnika, duhovnog učitelja.
STIH 54
arjuna uvaca
sthita-prajwasya ka bhasa samadhi-sthasya kecava
sthita-dhih kim prabhaseta kim asita vrajeta kim
arjunah uvaca - Arñuna reče;
sthita-prajwasya - onoga tko je utemeljen u nepokolebljivoj svjesnosti Krišne;
ka - koji;
bhasa - jezik;
samadhisthasya - utemeljenog u transu;
kecava - o Krišna;
sthita-dhih - utemeljen u svjesnosti Krišne;
kim - što;
prabhaseta - govori;
kim - kako;
asita - miruje;
vrajeta - hoda;
kim - kako;
Arñuna reče: O Krišna, koji su simptomi onoga čija je svjesnost tako obuzeta
transcendencijom? O čemu govori i kojim jezikom? Kako sjedi i kako hoda?
SMISAO: Kao što se svaki čovjek, ovisno o svojoj situaciji, može prepoznati po odreñenim
simptomima, tako osoba svjesna Krsne ima svoju prirodu - kako govori, hoda, razmišlja, osjeća,
itd. Kao što postoje simptomi po kojima se mogu prepoznati bogataš, bolesnik ili učenjak, tako
postoje simptomi po kojima se može prepoznati čovjek utemeljen u transcendentalnoj svjesnosti
Krsne. Koji su simptomi takve osobe možemo saznati iz Bhagavad-gite. Najvažnije je kako osoba
svjesna Krsne govori, jer je to najvažnija odlika svakog čovjeka. Kaže se da budalu ne možemo
prepoznati sve dok ne progovori i sigurno dobro obučenu budalu ne možemo prepoznati sve dok
ne progovori, ali čim progovori odmah se otkriva. Prvi simptom čovjeka svjesnog Krsne je da
govori samo o Krsni i o onome što je povezano s Krsnom. Ostali simptomi automatski slijede,
kao što će biti objašnjeno u narednim stihovima.
STIH 55
Šri-bhagavan uvaca
prajahati yada kaman
sarvan partha mano-gatan
atmany evatmana tustah sthita-prajwas tadocyate
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
prajahati - odbaci;
yada - kada;
kaman - želja za čulnim uživanjem;
sarvan - sve vrste;
partha - o Prithin sine;
manah-gatan - od umne izmišljotine;
atmani - u čistom stanju duše;
eva - svakako;
atmana - pročišćenim umom;
tustah - zadovoljan;
sthita-prajwah - transcendentalno utemeljen;
tada - tada;
ucyate - kaže se;
Svevišnja Božanska Osoba reče: O Partha, kada čovjek odbaci sve vrste želja za čulnim
uživanjem, koje nastaju iz umne špekulacije i kada njegov um, tako pročišćen, nalazi
zadovoljstvo samo u jastvu, kaže se da ima čistu transcendentalnu svjesnost.
SMISAO: Bhagavatam potvrñuje da svatko tko je potpuno svjestan Krsne, ili potpuno zaokupljen
služenjem Gospodina, ima sve dobre osobine velikih mudraca, dok osoba koja nije utemeljena na
takvom transcendentalnom položaju nema dobrih odlika, jer sigurno uzima utočište vlastitih
umnih špekulacija. Stoga je ovdje s pravom rečeno da osoba mora odbaciti sve vrste osjetilnih
želja koje nastaju iz umne špekulacije. Takve osjetilne želje se ne mogu obuzdati na umjetan
način, ali ako netko djeluje u svjesnosti Krsne, takve želje automatski nestaju, bez ulaganja
posebnog napora. Stoga moramo bez oklijevanja djelovati u svjesnosti Krsne, jer će nam to
predano služenje odmah pomoći da se uzdignemo na nivo transcendentalne svjesnosti. Izuzetno
napredna duša uvijek ostaje zadovoljna u sebi spoznajući da je vječni sluga Svevišnjeg
Gospodina. Takva transcendentalno utemeljena osoba nema osjetilnih želja koje potječu od
bezvrijednog materijalizma, već uvijek ostaje sretna u svom prirodnom položaju vječnog služenja
Svevišnjeg Gospodina.
STIH 56
duhkhesv anudvigna-manah
sukhesu vigata-sprhah
vita-raga-bhaya-krodhah
sthita-dhir munir ucyate
duhkhesu - u trostrukim bijedama;
anudvigna-manah - neuznemirenog uma;
sukhesu - za sreću;
vigata-sprhah - ne zanima se;
vita - osloboñen;
raga - vezanosti;
bhaya - straha;
krodhah - i gnjeva;
sthita-dhih - čiji je um postojan;
munih - mudracem;
ucyate - naziva se;
Onaj tko nije uznemiren u umu čak ni usred trostrukih bijeda ili ponesen radošću u
sreći i tko je osloboñen vezanosti, straha i ljutnje, naziva se mudracom postojanog
uma.
SMISAO: Riječ muni znači onaj tko može navesti svoj um da špekulira na razne načine, a da ne
doñe do pravog zaključka. Rečeno je da svaki muni ima drugačiji kut gledanja i ako se muni ne
razlikuje od drugih munija, ne može se nazvati munijem u pravom smislu te riječi. Na casav rsir
yasya matam na bhinnam (Mahabharata, Vana-parva 313.117). Ali Gospodin ovdje spominje
sthita-dhir munija, koji se razlikuje od običnog munija. Sthita-dhir muni je uvijek svjestan Krsne,
jer je potpuno prestao sa kreativnom špekulacijom. On se naziva pracanta-nihcesa-mano-
rathantara (Stotra-ratna 43), ili onaj tko je nadišao nivo umne špekulacije i došao do zaključka
da je Gospodin Šri Krsna, Vasudeva, sve (vasudevah sarvam iti sa mahatma su-durlabhah). On
je muni postojanog uma. Takvu osobu potpuno svjesnu Krsne uopće ne uznemiravaju naleti
trostrukih bijeda, jer sve bijede prihvaća kao Gospodinovu milost, misleći da je zbog svojih
prošlih grešnih djela zaslužila još više nevolja; vidi da su Gospodinovom milošću sve njene
nevolje svedene na najmanju mjeru. Slično tome, kada je sretna, zaslugu za to pripisuje
Gospodinu, misleći da nije zaslužila tu sreću; spoznaje da je samo zahvaljujući Gospodinovoj
milosti u takvom lagodnom položaju u kome može bolje služiti Gospodina. Kada treba služiti
Gospodina, uvijek je smjela i aktivna i nije pod utjecajem vezanosti ili odbojnosti. Vezanost znači
prihvatiti stvari za vlastito osjetilno zadovoljstvo, a nevezanost je odsustvo takve osjetilne
vezanosti. Ali onaj tko je utemeljen u svjesnosti Krsne nije ni vezan ni nevezan, jer je posvetio
svoj život služenju Gospodina. Stoga se ne ljuti čak ni kada njegovi pokušaji nisu uspješni. Bez
obzira na uspjeh ili neuspjeh, osoba svjesna Krsne je uvijek postojana u svojoj odlučnosti.
STIH 57
yah sarvatranabhisnehas tat tat prapya cubhacubham
nabhinandati na dvesti
tasya prajwa pratisthita
yah - onaj tko;
sarvatra - svuda;
anabhisnehah - nije pod utjecajem;
tat - to;
tat - to;
prapya - stječe;
cubha - dobro;
acubham - zlo;
na - nikada;
abhinandati - hvali;
na - nikada;
dvesti - zavidi;
tasya - njegovom;
prajwa - savršenom znanju;
pratisthita - utemeljen;
U materijalnom svijetu, onaj na koga ne utječu dobro i zlo koji ga mogu snaći, koji niti
hvali niti prezire takvo dobro i zlo, čvrsto je utemeljen u savršenom znanju.
SMISAO: U materijalnom svijetu uvijek postoje preokreti, koji mogu biti dobri ili loši. Smatra se
da je onaj tko nije uznemiren takvim materijalnim preokretima, tko nije pod utjecajem dobra i
zla, utemeljen u svjesnosti Krsne. Sve dok se nalazimo u materijalnom svijetu uvijek nas mogu
snaći dobro i zlo, jer je ovaj svijet pun dvostranosti. Ali onaj tko je utemeljen u svjesnosti Krsne
nije pod utjecajem dobra i zla, jer ga zanima samo Krsna, koji je svedobar apsolut. Takva
svjesnost usredotočena na Krsnu dovodi osobu na savršeni transcendentalni položaj koji se
stručno naziva samadhi.
STIH 58
yada samharate cayam
kurmo 'nganiva sarvacah
indriyanindriyarthebhyas
tasya prajwa pratisthita
yada - kada;
samharate - povuče;
ca - takoñer;
ayam - on;
kurmah - kornjača;
angani - noge;
iva - kao;
sarvacah - sva;
indriyani - osjetila;
indriya-arthehhyah - od predmeta osjetila;
tasya - njegova;
prajwa - svjesnost;
pratisthita - utemeljena;
Onaj tko može povući svoja osjetila od predmeta osjetila, kao što kornjača uvlači svoje
noge u oklop, čvrsto je utemeljen u savršenoj svjesnosti.
SMISAO: Test yogija, bhakte, ili samospoznate duše je da može po svojoj volji vladati osjetilima.
Meñutim, ljudi su većinom sluge osjetila i tako djeluju po zapovijedima osjetila. To je odgovor na
pitanje o položaju yogija. Osjetila se usporeñuju s otrovnim zmijama. Ona žele djelovati veoma
neobuzdano i bez ograničenja. Yogi, ili bhakta, mora biti veoma snažan da bi mogao vladati
zmijama
- poput ukrotitelja zmija. On im nikada ne dozvoljava nezavisno djelovanje. U
razotkrivenim spisima postoji mnogo naredbi; neke od njih su zabrane, a neke uputstva. Onaj
tko ne može slijediti uputstva i zabrane, uzdržavajući se od osjetilnog uživanja, ne može biti
čvrsto utemeljen u svjesnosti Krsne. Ovdje je naveden najbolji primjer - kornjača. Kornjača
može u svakom trenutku uvući svoja osjetila i ponovo ih izvući da bi ostvarila odreñenu svrhu.
Slično tome, osoba svjesna Krsne koristi svoja osjetila samo u odreñenu svrhu, za služenje
Gospodina; inače ih povlači. Krsna ovdje poučava Arjunu da koristi svoja osjetila za služenje
Gospodina, a ne za vlastito zadovoljstvo. Primjer kornjače, koja drži svoja osjetila u oklopu,
naveden je da bi se ukazalo da osjetila uvijek trebamo koristiti za služenje Gospodina.
STIH 59
visaya vinivartante
niraharasya dehinah
rasa-varjam raso 'py asya
param drstva nivartate
visayah - predmet osjetilnog uživanja;
vinivartante - uzdržava se;
niraharasya - negativnim zabranama;
dehinah - utjelovljena;
rasa-varjam - odbacujući ukus;
rasah - osjećaj uživanja;
api - iako posjeduje;
asya - ona;
param - daleko više stvari;
drstva - kušajući;
nivartate - prestaje sa;
Utjelovljena duša se može uzdržavati od osjetilnog uživanja, iako i dalje osjeća ukus za
predmete osjetila, ali ako prestane s takvim aktivnostima zato što je okusila viši ukus,
postaje utemeljena u toj svjesnosti.
SMISAO: Onaj tko nije utemeljen na transcendentalnom položaju ne može prestati s osjetilnim
uživanjem. Proces uzdržavanja od osjetilnog uživanja po pravilima i propisima nalikuje
uzdržavanju bolesnika kome je zabranjeno jesti odreñenu vrst hrane. Meñutim, pacijent niti voli
takva ograničenja niti gubi ukus za hranu. Slično tome, uzdržavanje osjetila slijeñenjem nekog
duhovnog procesa poput astagga-yoge, koja se sastoji od yame, niyame, asane, pranayame,
pratyahare, dharane, dhyane, itd., preporučuje se manje inteligentnim osobama koje nemaju
više znanje. Ali onaj tko je tijekom svog napredovanja u svjesnosti Krsne doživio ljepotu
Svevišnjeg Gospodina Krsne, ne osjeća više ukus za mrtve, materijalne stvari. Ograničenja su
stoga namijenjena manje inteligentnim početnicima u duhovnom životu. Takva ograničenja su
korisna tako dugo dok osoba ne razvije ukus za svjesnost Krsne. Kada je netko zaista svjestan
Krsne, samim tim gubi ukus za blijede stvari.
STIH 60
yatato hy api kaunteya
purusasya vipaccitah
indriyani pramathini
haranti prasabham manah
yatatah - dok se trudi;
hi - svakako;
api - usprkos;
kaunteya - o Kuntin sine;
purusasya - čovjeka;
vipaccitah - koji je pun diskriminativnog znanja;
indriyani - osjetila;
pramathini - neobuzdana;
haranti - bacaju;
prasabham - silom;
manah - um;
Osjetila su tako snažna i neobuzdana, o Arñuna, da silom odvlače um čak i čovjeka koji
posjeduje moć diskriminacije, koji se trudi njima ovladati.
SMISAO: Mnogi učeni mudraci, filozofi i transcendentalisti pokušavaju ovladati osjetilima, ali
usprkos njihovim naporima, čak i najveći meñu njima zbog uznemirenog uma ponekad postaju
žrtve materijalnog osjetilnog uživanja. Čak je i Vicvamitru, velikog mudraca i savršenog yogija,
Menaka navela na seksualno uživanje, iako se yogi trudio ovladati osjetilima vršenjem oštrih
pokora i primjenom yoge. Naravno, ima mnogo sličnih primjera u povijesti svijeta. Prema tome,
veoma je teško vladati umom i osjetilima ako osoba nije potpuno svjesna Krsne. Ako ne zaokupi
svoj um Krsnom, ne može prestati s takvim materijalnim aktivnostima. Praktičan primjer je dao
veliki svetac i bhakta Šri Yamunacarya, koji je rekao:
yad-avadhi mama cetah krsna-padaravinde
nava-nava-rasa-dhamany udyatam rantum asit
tad-avadhi bata nari-sangame smaryamane
bhavati mukha-vikarah susthu nisthivanam ca
"Otkad je moj um zaokupljen služenjem lotosovih stopala Gospodina Krsne uživam u uvijek
novoj transcendentalnoj draži i kad god pomislim na seks sa ženom, odmah okrenem glavu i
pljunem na tu pomisao."
Svjesnost Krsne je tako transcendentalno divna da materijalno uživanje automatski postaje
bezukusno. To je kao kad gladan čovjek utoli svoju glad dovoljnom količinom hranjivih
namirnica. Maharaja Ambarisa je pokorio velikog yogija Durvasu Munija samo zato što je
zaokupio um svjesnošću Krsne
(sa vai manah krsna-padaravindayor vacamsi vaikuntha-
gunanuvarnane).
STIH 61
tani sarvani samyamya
yukta asita mat-parah
vace hi yasendriyani
tasya prajwa pratisthita
tani - ta osjetila;
sarvani - sva;
samyamya - držeći pod kontrolom;
yuktah - zaokupljena;
asita - treba biti utemeljen;
mat-parah - u odnosu sa Mnom;
vace - potpuno ovladana;
hi - svakako;
yasya - onaj čija;
indriyani - osjetila;
tasya - njegova;
prajwa - svjesnost;
pratisthita - usredotočena;
Onaj tko uzdržava svoja osjetila, potpuno ih držeći pod kontrolom, i usredotočuje svoju
svjesnost na Mene, poznat je kao čovjek postojane inteligencije.
SMISAO: U ovom stihu je jasno objašnjeno da je najviše savršenstvo yoge svjesnost Krsne. Ako
osoba nije svjesna Krsne uopće ne može vladati osjetilima. Kao što smo već spomenuli, veliki
mudrac Durvasa Muni je izazvao svañu s Maharajom Ambarisom i nepotrebno se zbog ponosa
razljutio. Tako nije mogao obuzdati svoja osjetila. S druge strane, iako kralj nije bio moćni yogi
kao mudrac već Gospodinov bhakta, šutke je podnio mudračeve nepravde i tako izišao kao
pobjednik. Kralj je mogao vladati svojim osjetilima jer je posjedovao sljedeće kvalifikacije,
opisane u Šrimad-Bhagavatamu (9.4.18-20):
sa vai manah krsna-padaravindayor
vacamsi vaikuntha-gunanuvarnane
karau harer mandira-marjanadisu
crutim cakaracyuta-sat-kathodaye
mukunda-lingalaya-darcane drcau
tad-bhrtya-gatra-sparce 'nga-saggamam
ghranam ca tat-pada-saroja-saurabhe
Šrimat-tulasya rasanam tad-arpite
padau hareh ksetra-padanusarpane
ciro hrsikeca-padabhivandane
kamam ca dasye na tu kama-kamyaya
yathottamacloka-janacraya ratih
"Kralj Ambarisa je usredotočio svoj um na lotosova stopala Gospodina Krsne. Svoje riječi je
upotrijebio za opisivanje Gospodinovog prebivališta, svoje ruke za čišćenje Gospodinovog hrama,
svoje uši za slušanje o Gospodinovim zabavama, svoje oči za gledanje Gospodinovog oblika,
svoje tijelo za dodirivanje tijela bhakta, svoje nosnice za mirisanje cvijeća ponuñenog
Gospodinovim lotosovim stopalima, svoj jezik za kušanje lišća biljke tulasi ponuñenog
Gospodinu, svoje noge za posjećivanje svetog mjesta na kome se nalazi Gospodinov hram, svoju
glavu za odavanje poštovanja Gospodinu, a svoje želje za ostvarivanje Gospodinovih želja...
zahvaljujući svim tim osobinama bio je dostojan postati Gospodinov mat-para bhakta."
U vezi s tim, riječ mat-para je veoma značajna. Iz opisa života Maharaje Ambarise saznajemo
kako možemo postati mat-para. Šrila Baladeva Vidyabhusana, veliki učenjak i acarya u nizu mat-
para, primjećuje: mad-hhakti-prabhavena sarvendriya-vijaya-purvika svatma-drstih sulabheti
bhavah. "Čula mogu biti potpuno ovladana samo snagom predanog služenja Krsne." Ponekad se
navodi primjer vatre: "Kao što plamteća vatra spaljuje sve što se nalazi u sobi, Gospodin Visnu,
koji se nalazi u srcu yogija, spaljuje sve vrste nečistoća". Yoga-sutra takoñer propisuje
meditaciju na Visnua, a ne meditaciju na prazninu. Takozvani yogiji koji meditiraju na nešto što
nije na nivou Visnua samo gube vrijeme u uzaludnoj potrazi za nekim priviñenjem. Moramo biti
svjesni Krsne - predani Božanskoj Osobi. To je cilj prave yoge.
STIH 62
dhyayato visayan pumsah saggas tesupajayate
saggat sawjayate kamah kamat krodho 'bhijayate
dhyayatah - dok razmišlja;
visayan - o predmetima osjetila;
pumsah - osoba;
saggah - vezanost;
tesu - za predmete osjetila;
upajayate - razvija se;
saggat - od vezanosti;
sawjayate - razvija se;
kamah - želja;
kamat - od želje;
krodhah - gnjev;
abhijayate - ispoljava se;
Dok razmišlja o predmetima osjetila, osoba razvija vezanost za njih. Iz takve vezanosti
se razvija požuda, a iz požude nastaje gnjev.
SMISAO: Onaj tko nije svjestan Krsne podliježe materijalnim željama dok razmišlja o
predmetima osjetila. Osjetila moraju biti zaokupljena nekom aktivnošću. Ako nisu zaokupljena
transcendentalnim služenjem Gospodina s ljubavlju, sigurno će biti zaokupljena služenjem
materijalnog. U materijalnom svijetu je svatko, pa čak i Civa i Brahma, a da ne govorimo o
drugim polubogovima na rajskim planetima, podložan utjecaju predmeta osjetila. Jedina metoda
kojim živo biće može izaći iz ove zbrke materijalnog postojanja je da postane svjesno Krsne. Civa
je bio u dubokoj meditaciji, ali kada ga je Parvati uznemirila radi čulnog uživanja on se složio i
tako se rodio Kartikeya. Kada je Haridasa Thakura bio Gospodinov mladi bhakta, inkarnacija
Maya-devi ga je pokušala na sličan način zavesti, ali Haridasa je lako položio taj test zahvaljujući
svojoj neokaljanoj devociji prema Gospodinu Krsni. Kao što možemo vidjeti iz prethodno
spomenutog stiha Šri Yamunacarye, Gospodinov iskreni bhakta izbjegava svo materijalno
osjetilno uživanje jer ima viši ukus za duhovno uživanje u društvu Gospodina. To je tajna
uspjeha. Stoga, onaj tko nije svjestan Krsne, koliko god moćan bio u vladanju osjetilima
sputavanjem na umjetan način, sigurno će na kraju pasti, jer će ga i najmanja pomisao na
osjetilno zadovoljstvo navesti na zadovoljavanje svoje želje.
STIH 63
krodhad bhavati sammohah
sammohat smrti-vibhramah
smrti-bhramcad buddhi-naco
buddhi-nacat pranacyati
krodhat - od gnjeva;
bhavati - nastaje;
sammohah - savršena iluzija;
sammohat - od iluzije;
smrti - pamćenja;
vibhramah - gubitak;
smrti-bhramcat - nakon gubitka pamćenja;
buddhi-nacah - gubi se inteligencija;
buddhi-nasat - a kada izgubi inteligenciju;
pranacyati - osoba pada;
Od gnjeva nastaje potpuna iluzija, a od iluzije gubitak pamćenja. Kada je pamćenje
izgubljeno, osoba gubi inteligenciju, a kada izgubi inteligenciju ponovo pada u
materijalni vrtlog.
SMISAO: Šrila Rupa Gosvami nam je dao ovo uputstvo:
prapawcikataya buddhya hari-sambandhi-vastunah
mumuksubhih parityago vairagyam phalgu kathyate
(Bhakti-rasamrta-sindhu 1.2.258)
Kada razvije svoju svjesnost Krsne osoba može vidjeti da se sve može upotrijebiti za služenje
Gospodina. Oni koji nemaju znanje o svjesnosti Krsne na umjetan način pokušavaju izbjeći
materijalne predmete i iako žele osloboñenje od materijalnog ropstva, ne dostižu savršeni stadij
odvojenosti. Njihova takozvana odvojenost se naziva phalgu, ili manje važna. S druge strane,
bhakta svjestan Krsne zna kako će sve upotrijebiti za služenje Gospodina; zato ne postaje žrtva
materijalne svjesnosti. Na primjer, impersonalist smatra da Gospodin, ili Apsolut, pošto je
neosoban, ne može jesti. Dok se impersonalist trudi izbjegavati ukusnu hranu, bhakta zna da je
Krsna vrhovni uživalac i da jede sve što Mu osoba ponudi s devocijom. Tako, nakon što
Gospodinu ponudi ukusnu hranu, bhakta uzima ostatke, koji se zovu prasadam. Tako sve postaje
produhovljeno i nema opasnosti od pada. Dok uzima prasadam, bhakta je svjestan Krsne, dok
abhakta odbacuje prasadam kao nešto materijalno. Impersonalist zato ne može uživati u životu
zbog svog odricanja na umjetan način; zbog toga ga i najmanja uznemirenost uma ponovo baca
u vrtlog materijalnog postojanja. Rečeno je da takva duša, čak i ako se uzdigne do nivoa
osloboñenja, ponovo pada jer nema oslonac u predanom služenju.
STIH 64
raga-dvesa-vimuktais tu
visayan indriyaic caran
atma-vacyair vidheyatma prasadam adhigacchati
raga - vezanosti;
dvesa - i nevezanosti;
vimuktaih - onaj tko se oslobodio od;
tu - ali;
visayan - predmeta osjetila;
indriyaih - na osjetila;
caran - djelovanje;
atma-vacyaih - pod njegovom kontrolom;
vidheya-atma - onaj tko slijedi propisane principe slobode;
prasadam - Gospodinovu milost;
adhigacchati - dostiže;
Ali osoba osloboñena sve vezanosti i odbojnosti, koja može vladati svojim osjetilima
slijedivši propisane principe slobode, može steći potpunu milost Gospodina.
SMISAO: Već je bilo objašnjeno da osoba može nekim procesom, na umjetan način, izvanjski
vladati osjetilima, ali ako osjetila nisu zaokupljena transcendentalnim služenjem Gospodina,
postoji svaka mogućnost da padne. Iako osoba koja je potpuno svjesna Krsne može naizgled biti
na osjetilnom nivou, nije vezana za aktivnosti osjetila jer je svjesna Krsne. Osobu svjesnu Krsne
zanima samo Krsnino zadovoljstvo i ništa drugo. Zato je transcendentalna prema svoj vezanosti i
odbojnosti. Ako Krsna to želi, bhakta može učiniti ono što se obično smatra nepoželjnim, a ako
Krsna to ne želi, neće učiniti ono što bi inače učinio za vlastito zadovoljstvo. Stoga može
slobodno odlučiti da li će djelovati ili ne, jer djeluje samo po Krsninoj zapovijedi. Ta svjesnost je
Gospodinova bezuzročna milost, koju bhakta može steći usprkos tome što je vezan za osjetilni
nivo.
STIH 65
prasade sarva-duhkhanam hanir asyopajayate
prasanna-cetaso hy acu
buddhih paryavatisthate
prasade - kada dostigne Gospodinovu bezuzročnu milost;
sarva - svih;
duhkhanam - materijalnih bijeda;
hanih - uništenja;
asya - njegovih;
upajayate - dolazi do;
prasanna-cetasah - sretnog;
hi - svakako;
acu - ubrzo;
buddhih - inteligencija;
pari - dovoljno;
avatisthate - postaje utemeljena;
Za onoga tko je tako zadovoljan [u svjesnosti Krišne], trostruke bijede materijalnog
postojanja više ne postoje; u takvoj zadovoljnoj svjesnosti njegova inteligencija ubrzo
postaje čvrsto utemeljena.
STIH 66
nasti buddhir ayuktasya
na cayuktasya bhavana
na cabhavayatah cantir
acantasya kutah sukham
na asti - ne može imati;
buddhih - transcendentalnu inteligenciju;
ayuktasya - onaj tko nije povezan (sa svjesnošću Krišne);
na - ne;
ca - i;
ayuktasya - onaj tko je lišen svjesnosti Krišne;
bhavana - utemeljeni um (u sreći);
na - ne;
ca - i;
abhavayatah - onaj tko nije utemeljen;
cantih - mir;
acantasya - nemirnog;
kutah - gdje;
sukham - sreća;
Onaj tko nije povezan sa Svevišnjim
[u svjesnosti Krišne] ne može imati ni
transcendentalnu inteligenciju ni postojan um, bez kojih ne može naći mir. A bez mira,
kako može biti sreće?
SMISAO: Mir nije moguć bez svjesnosti Krsne. U petom poglavlju (5.29) je potvrñeno da osoba
može naći pravi mir samo kada shvati da je Krsna jedini uživalac svih rezultata žrtvovanja i
pokora, vlasnik svih kozmičkih manifestacija i pravi prijatelj svih živih bića. Stoga, ako osoba nije
svjesna Krsne, ne može imati krajnji cilj za um. Uznemirenost nastaje zbog odsustva krajnjeg
cilja. Kada je osoba uvjerena da je Krsna uživalac, vlasnik i prijatelj svega i svakoga, može,
postojanog uma, naći mir. Stoga je onaj tko ne djeluje u odnosu s Krsnom sigurno uvijek
nesretan i nespokojan, koliko god radio predstavu od smirenosti i duhovnog napretka u životu.
Svjesnost Krsne je stanje mira koje se samo manifestira i koje se može dostići samo u odnosu s
Krsnom.
STIH 67
indriyanam hi caratam
yan mano 'nuvidhiyate
tad asya harati prajwam
vayur navam ivambhasi
indriyanam - od osjetila;
hi - svakako;
caratam - dok lutaju;
yat - za kojim;
manah - um;
anuvidhiyate - postaje neprestano zaokupljen;
tat - to;
asya - njegovu;
harati - odnosi;
prajwam - inteligenciju;
vayuh - vjetar;
navam - brod;
iva - kao;
ambhasi - na vodi;
Kao što snažan vjetar nosi brod na vodi, čak i jedno od nemirnih osjetila na koje se um
usredotoči može odnijeti čovjekovu inteligenciju.
SMISAO: Ako sva osjetila nisu zaokupljena služenjem Gospodina, čak i jedno osjetilo koje je
zaokupljeno osjetilnim uživanjem može odvratiti bhaktu od puta transcendentalnog napretka.
Kao što je spomenuto u opisu života Maharaje Ambarise, sva osjetila moraju biti zaokupljena
svjesnošću Krsne, jer je to prava tehnika vladanja umom.
STIH 68
tasmad yasya maha-baho nigrhitani sarvacah
indriyanindriyarthebhyas
tasya prajwa pratisthita
tasmat - stoga;
yasya - čija;
maha-baho - snažnih ruku;
nigrhitani - tako obuzdana;
sarvacah - svuda;
indriyani - osjetila;
indriya-arthebhyah - od predmeta osjetila;
tasya - njegova;
prajwa - inteligencija;
pratisthita - utemeljena;
O Arñuna snažnih ruku, onaj tko uzdržava svoja osjetila od uživanja u predmetima
osjetila bez sumnje ima postojanu inteligenciju.
SMISAO: Sile zadovoljavanja osjetila se mogu obuzdati samo svjesnošću Krsne, ili zaokupljanjem
svih osjetila transcendentalnim služenjem Gospodina s ljubavlju. Kao što se neprijatelj može
pokoriti nadmoćnijom silom, osjetila se mogu obuzdati, ne ljudskim naporom, već neprestanim
korištenjem za služenje Gospodina. Onaj tko je to shvatio - da se samo svjesnošću Krsne može
zaista utemeljiti u inteligenciji i da tu umjetnost treba naučiti pod vodstvom vjerodostojnog
duhovnog učitelja - naziva se sadhaka, ili pogodan kandidat za osloboñenje.
STIH 69
ya nisa sarva-bhutanam
tasyam jagarti samyami
yasyam jagrati bhutani
sa nica pacyato muneh
ya - što je;
nica - noć;
sarva - sva;
bhutanam - za živa bića;
tasyam - u tome;
jagarti - budan;
samyami - samoovladan;
yasyam - u čemu;
jagrati - budna;
bhutani - sva bića;
sa - to je;
nica - noć;
pacyatah - za introspektivnog;
muneh - mudraca;
Ono što je noć za sva bića je vrijeme buñenja za samoovladanu osobu, a ono što je
vrijeme buñenja za sva bića je noć za introspektivnog mudraca.
SMISAO: Postoje dvije vrste inteligentnih ljudi. Jedni su inteligentni u materijalnim aktivnostima
namijenjenim zadovoljavanju osjetila, a drugi su introspektivni i budno njeguju samospoznaju.
Aktivnosti introspektivnog mudraca, ili misaonog čovjeka su noć za osobe obuzete materijalnim
aktivnostima. Materijalističke osobe ostaju uspavane u takvoj noći jer nemaju znanje o
samospoznaji. Introspektivni mudrac ostaje budan u "noći" materijalističkih ljudi. Mudrac osjeća
transcendentalno zadovoljstvo u postupnom njegovanju duhovne kulture, dok čovjek obuzet
materijalističkim aktivnostima, uspavan za samospoznaju, sanja o različitim osjetilnim
zadovoljstvima, osjećajući ponekad sreću, a ponekad nesreću u svom uspavanom stanju.
Introspektivan čovjek je uvijek ravnodušan prema materijalističkoj sreći i nesreći. On nastavlja
sa svojim aktivnostima samospoznaje neuznemiren materijalnim posljedicama.
STIH 70
apuryamanam acala-pratistham
samudram apah pravicanti yadvat
tadvat kama yam pravicanti sarve
sa cantim apnoti na kama-kami
apuryamanam - uvijek pun;
acala- pratistham - postojan;
samudram - ocean;
apah - voda;
pravicanti - ulazi;
yadvat - kao što;
tadvat - tako;
kamah - želje;
yam - u koju;
pravicanti - ulaze;
sarve - sve;
sah - ta osoba;
cantim - mir;
apnoti - dostiže;
na - ne;
kama-kami - ona koja želi ispuniti želje;
Samo onaj tko nije uznemiren neprestanim tijekom želja - koje dolaze kao što se rijeke
ulijevaju u ocean, koji se uvijek puni vodom ali je uvijek miran - može dostići mir, a ne
onaj tko se trudi zadovoljiti takve želje.
SMISAO: Iako je nepregledni ocean uvijek pun vode, neprestano se puni vodom, posebno za
vrijeme kišnog razdoblja. Ali ocean ostaje isti - miran; nije uzburkan, niti se izlijeva izvan svojih
granica. To takoñer vrijedi za osobu utemeljenu u svjesnosti Krsne. Sve dok imamo materijalno
tijelo, prohtjevi tijela za zadovoljavanjem osjetila će postojati. Meñutim, bhakta nije uznemiren
takvim željama jer je pun u sebi. Čovjeku svjesnom Krsne ništa nije potrebno, jer Gospodin
zadovoljava sve njegove materijalne potrebe. Zato je kao ocean - uvijek pun u sebi. Želje se
mogu pojaviti poput voda rijeka koje se ulijevaju u ocean, ali on je postojan u svojim
aktivnostima i nije ni najmanje uznemiren željama za zadovoljavanjem osjetila. To je dokaz da je
svjestan Krsne - iako su želje prisutne, izgubio je svaku sklonost k materijalnom zadovoljavanju
osjetila. Pošto je uvijek zadovoljan u transcendentalnom služenju Gospodina s ljubavlju, može
ostati postojan poput oceana i tako uživati u potpunom miru. Meñutim, drugi koji žele ispuniti
svoje želje za osloboñenjem, a da ne govorimo o materijalnom uspjehu, nikada ne dostižu mir.
Plodonosni radnici, oni koji žele dostići spasenje i yogiji koji žele steći mistične moći su nesretni
zbog neispunjenih želja. Ali osoba svjesna Krsne je sretna u služenju Gospodina i nema želja
koje treba ispuniti. U stvari, ona ne želi čak ni osloboñenje od takozvanog materijalnog ropstva.
Krsnini bhakte nemaju materijalnih želja i zato su savršeno mirni.
STIH 71
vihaya kaman yah sarvan pumamc carati nihsprhah
nirmamo nirahagkarah
sa cantim adhigacchati
vihaya - odbacujući;
kaman - materijalne želje za osjetilnim zadovoljstvom;
yah - koja;
sarvan - sve;
puman - osoba;
carati - živi;
nihsprhah - bez želja;
nirmamah - bez osjećaja vlasništva;
nirahagkarah - bez lažnog ja;
sah - ona;
cantim - savršeni mir;
adhigacchati - dostiže;
Samo osoba koja je odbacila sve želje za zadovoljavanjem osjetila, koja je osloboñena
želja, koja je odbacila svaki osjećaj vlasništva i koja nema lažni ja može dostići pravi
mir.
SMISAO: Biti bez želja znači ne željeti ništa za osjetilno zadovoljstvo. Drugim riječima, želja da
se postane svjestan Krsne je pravo stanje bez želja. Na savršenom nivou svjesnosti Krsne osoba
shvaća da je po svom prirodnom položaju vječni sluga Krsne i ne poistovjećuje se s ovim
materijalnim tijelom, niti svojata pravo vlasništva nad bilo čim u svijetu. Onaj tko je utemeljen
na tom savršenom nivou zna da se sve mora upotrijebiti za Krsnino zadovoljstvo pošto je Krsna
vlasnik svega. Arjuna se nije htio boriti zbog vlastitog osjetilnog zadovoljstva, ali kada je postao
potpuno svjestan Krsne borio se zato što je to Krsna htio od njega. Nije se želio boriti zbog sebe,
ali za Krsnu se taj isti Arjuna borio najbolje što je mogao. Pravo stanje bez želja je želja za
zadovoljavanjem Krsne, a ne pokušaj da se unište želje na umjetan način. Živo biće ne može biti
bez želja ili bez osjećaja, ali mora promijeniti kvalitetu želja. Osoba koja nema materijalnih želja
sigurno zna da sve pripada Krsni (icavasyam idam sarvam) i stoga ne svojata pravo vlasništva
nad bilo čim. Ovo transcendentalno znanje se temelji na samospoznaji - na savršenom znanju da
je svako živo biće vječni dio i čestica Krsne s duhovnim identitetom i da stoga po svom vječnom
položaju nikada nije ravno Krsni ili veće od Njega. To razumijevanje svjesnosti Krsne je osnovni
princip pravog mira.
STIH 72
esa brahmi sthitih partha nainam prapya vimukhyati
sthitvasyam anta-kale 'pi brahma-nirvanam rcchati
esa - taj;
brahmi - duhovni;
sthitih - položaj;
partha - o Prithin sine;
na - nikada;
enam - taj;
prapya - dostižući;
vimuhyati - zbunjen;
sthitva - utemeljen;
asyam - tako;
anta-kale - na kraju života;
api - takoñer;
brahma-nirvanam - duhovno carstvo Boga;
rcchati - dostiže;
To je duhovni i božanski život. Kada ga čovjek dostigne, više nije zbunjen. Ako je čak i
u času smrti tako utemeljen, može ući u Božje carstvo.
SMISAO: Svjesnost Krsne ili božanski život se može dostići odmah, za sekundu - ili se ne može
dostići čak ni nakon mnogo milijuna života. Radi se samo o razumijevanju i prihvaćanju
činjenice. Khatvagga Maharaja je dostigao to stanje života samo nekoliko minuta prije svoje
smrti predajući se Krsni. Nirvana znači okončati proces materijalističkog života. Prema
budističkoj filozofiji, nakon završetka ovog materijalnog života postoji samo praznina, ali
Bhagavad-gita uči drugačije. Pravi život počinje nakon ovog materijalnog života. Za grubog
materijalistu je dovoljno da zna da ovaj materijalistički način života mora okončati, ali za
duhovno napredne osobe nakon ovog materijalističkog života postoji drugi život. Ako osoba
srećom postane svjesna Krsne prije kraja ovog života, odmah dostiže nivo brahma-nirvane.
Nema razlike izmeñu Božjeg carstva i predanog služenja Gospodina. Pošto su oba na apsolutnom
nivou, transcendentalno služiti Gospodina s ljubavlju znači dostići duhovno carstvo. U
materijalnom svijetu postoje aktivnosti zadovoljavanja osjetila, a u duhovnom svijetu postoje
aktivnosti svjesnosti Krsne. Dostići svjesnost Krsne čak i tijekom ovog života znači odmah dostići
Brahman. Onaj tko je utemeljen u svjesnosti Krsne je nesumnjivo već ušao u Božje carstvo.
Brahman je ono što je suprotno materiji. Stoga brahmi sthiti znači "ne na nivou materijalnih
aktivnosti". U Bhagavad-giti se predano služenje Gospodina prihvaća kao osloboñeni stadij (sa
gunan samatityaitan brahmabhuyaya kalpate). Stoga je brahmi sthiti osloboñenje od
materijalnog ropstva.
Šrila Bhaktivinoda Thakura je sažeto opisao ovo poglavlje Bhagavad-gite kao pregled sadržaja
čitavog teksta. Teme koje obrañuje Bhagavad-gita su karma-yoga, jwana-yoga i bhakti-yoga. U
drugom poglavlju su jasno objašnjeni karma-yoga i jwana-yoga i u kratkim crtama bhakti-yoga,
kao sadržaj čitavog teksta.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja drugog poglavlja Šrimad Bhagavad-gite pod
naslovom "Sažeti pregled sadržaja Gite".
Treće poglavlje
STIH 1
arjuna uvaca
jyayasi cet karmanas te
mata buddhir janardana
tat kim karmani ghore mam
niyojayasi kecava
arjunah uvaca - Arñuna reče;
jyayasi - boljom;
cet - ako;
karmanah - od plodonosnog djelovanja;
te - Ti;
mata - smatraš;
buddhih - inteligenciju;
janardana - o Krišna;
tat - to;
kim - zašto;
karmani - na djelo;
ghore - užasno;
mam - mene;
niyojayasi - navodiš;
kecava - o Krišna;
Arñuna reče: O ðanardana, o Kešava, ako misliš da je inteligencija bolja od
plodonosnog djelovanja, zašto onda želiš da se borim u ovom užasnom ratu?
SMISAO: Svevišnja Božanska Osoba Šri Krsna u prethodnom je poglavlju potanko opisao prirodu
duše, želeći Svog bliskog prijatelja Arjunu izbaviti iz oceana materijalne žalosti. Put spoznaje bio
je preporučen: buddhi-yoga ili svjesnost Krsne. Katkada ljudi u zabludi svjesnost Krsne smatraju
neaktivnošću. Onaj tko ima takvo pogrešno razumijevanje često se povlači na osamu kako bi
pjevajući sveto ime Gospodina Krsne, postao potpuno svjestan Krsne, ali ako nije pravilno
shvatio filozofiju svjesnosti Krsne, ne preporučuje mu se da pjeva Krsnino sveto ime na
osamljenu mjestu, na kojem može steći samo jeftino divljenje prostodušnih ljudi. Arjuna je mislio
da svjesnost Krsne, odnosno buddhi - yoga (inteligencija kojom osoba napreduje u duhovnom
znanju), predstavlja povlačenje iz aktivnog života, te vršenje pokora i strogosti na osami. Drugim
riječima, htio je vješto izbjeći borbu koristeći svjesnost Krsne kao izgovor, ali je kao iskreni
učenik to priznao svom učitelju Krsni i upitao Ga kako treba postupiti. U odgovoru na to
Gospodin Krsna u trećem poglavlju iscrpno objašnjava karma-yogu, ili djelovanje u svjesnosti
Krsne.
STIH 2
vyamicreneva vakyena
buddhim mahayasiva me
tad ekam vada niccitya
yena creyo 'ham apnuyam
vyamicrena - dvosmislenim;
iva - zacijelo;
vakyena - riječima;
buddhim - inteligenciju;
mohayasi - zbunjuješ;
iva - zacijelo;
me - moju;
tat - stoga;
ekam - samo jedno;
vada - molim Te, reci mi;
niccitya - odreñujući;
yena - čime;
creyah - pravu dobrobit;
aham - ja;
apnuyam - mogu steći;
Moja je inteligencija zbunjena Tvojim dvosmislenim uputama. Zato mi, molim Te, jasno
reci što je najbolje za mene.
SMISAO: U drugom, uvodnom poglavlju Bhagavad-gite, Krsna je objasnio različite putove:
sagkhya-yogu, buddhi-yogu, proces vladanja osjetilima inteligencijom i djelovanje bez
plodonosnih želja, te položaj početnika. Sve je to bilo objašnjeno nesustavno i zato je za
djelovanje i razumijevanje bilo potrebno sustavnije objašnjenje puta. Arjuna je želio da sve te
naizgled zbunjujuće stvari budu razjašnjene kako bi ih svaki običan čovjek mogao prihvatiti bez
pogrešna tumačenja. Premda Krsna nije namjeravao zbuniti Arjunu poigravanjem riječima,
Arjuna nije mogao slijediti proces svjesnosti Krsne - ni neaktivnošću niti aktivnim služenjem.
Drugim riječima, svojim pitanjima razjašnjava put svjesnosti Krsne za sve učenike koji ozbiljno
žele shvatiti tajnu Bhagavad-gite.
STIH 3
Šri-bhagavan uvaca
loke 'smin dvi-vidha nistha pura prokta mayanagha
jwana-yogena sagkhyanam karma-yogena yoginam
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
loke - na svijetu;
asmin - ovom;
dvi-vidha - dvije vrste;
nistha - vjere;
pura - ranije;
prokta - rekao sam;
maya - Ja;
anagha - o bezgrešni;
jwana-yogena - povezujućim procesom znanja;
sagkhjanam - empirijski filozofi;
karma-yogena - povezujućim procesom predanosti;
yoginam - bhakte;
Svevišnja Božanska Osoba reče: O bezgrešni Arñuna, već sam objasnio da postoje dvije
vrste ljudi koji pokušavaju spoznati jastvo. Neki ga pokušavaju shvatiti empirijskom,
filozofskom špekulacijom, a neki predanim služenjem.
SMISAO: U trideset devetom stihu drugoga poglavlja Gospodin je objasnio dvije vrste procesa -
sagkhya-yogu i karma-yogu, odnosno buddhi-yogu. U ovom stihu Gospodin ih potanje
objašnjava. Sagkhja-yogom, analitičkim proučavanjem prirode duha i materije, bave se osobe
sklone špekulaciji i razumijevanju stvari eksperimentalnim znanjem i filozofijom. Druga vrsta
ljudi djeluje u svjesnosti Krsne, kao što je bilo objašnjeno u šezdeset prvom stihu drugog
poglavlja. Gospodin je u trideset devetom stihu takoñer objasnio da se djelujući po načelima
buddhi-yoge, ili svjesnosti Krsne, osoba može osloboditi okova djelovanja. Osim toga, taj proces
nema nedostataka. Isto je načelo podrobnije objašnjeno u šezdeset prvom stihu - primjenjivati
buddhi-yogu znači potpuno ovisiti o Svevišnjem (ili, točnije, o Krsni). Tako se sva osjetila mogu
veoma lako dovesti pod nadzor. Prema tome obje yoge ovise jedna o drugoj, kao religija i
filozofija. Religija bez filozofije puka je osjećajnost ili ponekad fanatizam, a filozofija bez religije
umna je špekulacija. Krajnji je cilj Krsna, jer filozofi koji, takoñer, iskreno tragaju za Apsolutnom
Istinom na kraju dolaze do svjesnosti Krsne. To je potvrñeno u Bhagavad-giti. Čitav se proces
sastoji od razumijevanja pravog položaja jastva u odnosu na Vrhovno Jastvo. Filozofska je
špekulacija neizravan proces koji postupno može dovesti osobu do svjesnosti Krsne. Drugi je
proces izravno povezivanje sa svime u svjesnosti Krsne. Od tih dvaju procesa bolji je put
svjesnosti Krsne, jer ne ovisi o pročišćavanju osjetila filozofskim procesom. Svjesnost je Krsne
sama pročišćavajuća i zahvaljujući izravnom procesu predanog služenja istodobno i laka i
uzvišena.
STIH 4
na karmanam anarambhan naiskarmyam puruso 'cnute
na ca sannyasanad eva
siddhim samadhigacchati
na - niti;
karmanam - propisanih dužnosti;
anarambhat - neizvršavanjem;
naiskarmyam - osloboñenje od posljedica;
purusah - čovjek;
acnute - dostiže;
na - niti;
ca - takoñer;
sannyasanat - odricanjem;
eva - jednostavno;
siddhim - uspjeh;
samadhigacchati - dostiže;
Čovjek se ne može osloboditi posljedica samim uzdržavanjem od djelovanja, niti samim
odricanjem može dostići savršenstvo.
SMISAO: Čovjek može prihvatiti odvojeni red života kada se pročisti izvršavanjem propisanih
dužnosti. Te dužnosti su propisane samo radi pročišćenja srca materijalističkih ljudi. Bez
pročišćenja, čovjek ne može dostići uspjeh naglim prihvaćanjem četvrtog reda života (sannyase).
Prema empirijskim filozofima, osoba postaje jednaka Narayani čim prihvati sannyasu ili prestane
s plodonosnim aktivnostima. Ali Gospodin Krsna ne odobrava taj princip. Bez pročišćenja srca,
sannyasa predstavlja samo uznemirenje u društvenom poretku. S druge strane, ako se netko
posveti transcendentalnom služenju Gospodina, čak i ako ne izvršava svoje propisane dužnosti,
Gospodin prihvaća sav njegov napredak (buddhi-yoga). Sv-alpam apy asya dharmasya trayate
mahato bhayat. Čak i najmanje slijeñenje takvog principa omogućuje osobi nadilaženje velike
poteškoće.
STIH 5
na hi kaccit ksanam api
jatu tisthaty akarma-krt
karyate hy avacah karma
sarvah prakrti-jair gunaih
na - ne;
hi - svakako;
kaccit - bilo tko;
ksanam - trenutak;
api - takoñer;
jatu - bilo kada;
tisthati - ostaje;
akarma-krt - neaktivan;
karyate - primoran djelovati;
hi - svakako;
avacah - bespomoćno;
karma - radi;
sarvah - svatko;
prakrti-jaih - koje potječu od guna materijalne prirode;
gunaih - odlika;
Svatko je primoran bespomoćno djelovati u skladu s odlikama koje je dobio od guna
materijalne prirode; stoga nitko ne može biti neaktivan, čak ni za trenutak.
SMISAO: Aktivnost nije pitanje utjelovljenog života, već prirode same duše. Bez prisustva
duhovne duše materijalno tijelo se ne može kretati. Tijelo je samo mrtvo vozilo koje pokreće
duhovna duša, koja je uvijek aktivna i koja ne može biti neaktivna čak ni za trenutak. Kao takva,
duhovna duša mora biti zaokupljena dobrim aktivnostima svjesnosti Krsne, inače će djelovati po
zapovijedima iluzorne energije. U dodiru s materijalnom energijom, duhovna duša stječe
materijalne gune i da bi se pročistila od takvih sklonosti neophodno mora izvršavati dužnosti
propisane u castrama. Ali ako djeluje u svom prirodnom položaju svjesnosti Krsne, sve što
napravi je dobro za nju. Šrimad-Bhagavatam (1.5.17) to potvrñuje:
tyaktva sva-dharmam caranambujam harer
bhajann apakvo 'tha patet tato yadi
yatra kva vabhadram abhud amusya kim
ko vartha apto 'bhajatam sva-dharmatah
"Ako se netko posveti svjesnosti Krsne, ništa ne gubi, čak ni ako ne izvršava dužnosti propisane
u castrama ili ne izvršava svoju službu pravilno ili padne sa tog nivoa. Ali kakvu dobrobit stječe
slijeñenjem svih naredbi sastra namijenjenih pročišćenju, ako nije svjestan Krsne?" Proces
pročišćenja je potreban da bi se dostigla svjesnost Krsne. Stoga je odvojeni red života, ili bilo
koji proces pročišćenja, namijenjen dostizanju krajnjeg cilja - svjesnosti Krsne, bez koje se sve
smatra neuspjehom.
STIH 6
karmendriyani samyamya ya aste manasa smaran
indriyarthan vimudhatma mithyacarah sa ucyate
karma-indriyani - pet osjetilnih organa za djelovanje;
samyamya - vlada sa;
yah - svatko tko;
aste - nastavi;
manasa - sa umom;
smaran - da misli na;
indriya-arthan - predmete osjetila;
vimudha - budalasta;
atma - duša;
mithya-acarah - varalicom;
sah - ona;
ucyate - naziva se;
Onaj tko uzdržava aktivna osjetila, ali u umu misli na predmete osjetila zavarava
samog sebe. Takva osoba se naziva varalicom.
SMISAO: Postoji mnogo varalica koji odbijaju djelovati u svjesnosti Krsne, ali rade predstavu od
meditacije, dok u umu misle na osjetilno uživanje. Iako mogu govoriti o suhoparnoj filozofiji da bi
impresionirali svoje sofisticirane sljedbenike, takvi varalice su prema ovom stihu najveći
prevaranti. Čovjek može radi osjetilnog uživanja djelovati u bilo kojem društvenom staležu, ali
ako slijedi pravila i propise svog staleža može postupno pročistiti svoje postojanje. Meñutim, onaj
tko radi predstavu od yoge dok zapravo traga za predmetima osjetilnog uživanja mora se nazvati
najvećim prevarantom, čak i ako ponekad govori o filozofiji. Njegovo znanje nema nikakvu
vrijednost, jer plodove znanja takvog grešnog čovjeka odnosi Gospodinova iluzorna energija. Um
takvog varalice je uvijek nečist i stoga njegova predstava od yoge i meditacije nema nikakvu
vrijednost.
STIH 7
yas tv indriyani manasa
niyamyarabhate 'rjuna
karmendriyaih karma-yogam
asaktah sa vicisyate
yah - onaj tko;
tu - ali;
indriyani - osjetila;
manasa - umom;
niyamya - regulira;
arabhate - počinje;
arjuna - o Arñuna;
karma-indriyaih - aktivnim osjetilnim organima;
karma-yogam - devociju;
asaktah - bez vezanosti;
sah - on;
vicisyate - daleko je bolji;
S druge strane, iskrena osoba koja pokušava vladati umom vlada aktivnim osjetilima i
koja bez vezanosti počne primjenjivati karma-jogu [u svjesnosti Krišne] je daleko
bolja.
SMISAO: Umjesto da postanemo pseudo transcendentalist da bismo živjeli razvratno i osjetilno
uživali, daleko je bolje da nastavimo sa svojim dužnostima i ostvarimo svrhu života, a to je da se
oslobodimo materijalnog ropstva i uñemo u Božje carstvo. Najviši svartha-gati ili cilj
samointeresa je dostići Visnua. Čitav sistem varna i acrama je namijenjen tome da nam
pomogne kako bi dostigli taj cilj života. Obiteljski čovjek takoñer može dostići to odredište
reguliranim služenjem u svjesnosti Krsne. Da bi dostigao samospoznaju, može živjeti reguliranim
životom, kao što je propisano u castrama, i nastaviti sa svojim dužnostima bez vezanosti i na taj
način napredovati. Iskrena osoba koja slijedi tu metodu je u daleko boljem položaju od varalice
koji se bavi pseudo spiritualizmom da bi prevario neuke ljude. Iskreni čistač ulice je daleko bolji
od šarlatanskog meditanta koji meditira samo da bi zaradio za život.
STIH 8
niyatam kuru karma tvam karma jyayo hy akarmanah
carira-yatrapi ca te
na prasiddhyed akarmanah
niyatam - propisane;
kuru - izvršava;
karma - dužnosti;
tvam - i;
karma - rad;
jyayah - bolji;
hi - svakako;
akarmanah - od nerada;
carira - tjelesno;
yatra - održavanje;
api - čak;
ca - takoñer;
te - i;
na - nikada;
prasiddhyet - ne postiže;
akarmanah - bez rada;
Vrši svoju propisanu dužnost, jer je takva aktivnost bolja od neaktivnosti. Bez rada,
čovjek ne može čak ni održati svoje fizičko tijelo.
SMISAO: Postoje mnogi pseudo meditanti koji se predstavljaju kao osobe visokog podrijetla i
veliki profesionalci koji se pretvaraju da su sve žrtvovali radi napretka u duhovnom životu.
Gospodin Krsna nije htio da Arjuna postane varalica, već da izvrši svoje dužnosti propisane za
ksatriye. Arjuna je bio obiteljski čovjek i general vojske i zato je za njega bilo bolje da to i ostane
i vrši svoje religiozne dužnosti propisane za oženjenog ksatriyu. Takve aktivnosti postupno
pročišćuju srce svjetovnog čovjeka i oslobañaju ga od materijalne zagañenosti. Ni Gospodin, ni
bilo koji religiozni spis ne odobravaju prihvaćanje odvojenosti samo radi izdržavanja. Na kraju
krajeva, osoba mora nekim radom održavati dušu i tijelo zajedno. Ne bi trebala hirovito ostaviti,
ako nije pročistila materijalističke sklonosti. Svatko tko se nalazi u materijalnom svijetu sigurno
posjeduje nečistu sklonost k vladanju nad materijalnom prirodom, ili drugim riječima, ka
zadovoljavanju osjetila. Takve zagañene sklonosti se moraju pročistiti. Ako kroz propisane
dužnosti to ne učinimo, nikada ne bismo trebali pokušati postati pseudo transcendentalist
odričući se rada i živeći na račun drugih.
STIH 9
yajwarthat karmano 'nyatra loko 'yam karma-bandhanah
tad-artham karma kaunteya mukta-saggah samacara
yajwa-arthat - koji se čini samo za Jagju ili Višnua;
karmanah - nego rad;
anyatra - inače;
lokah - svijetu;
ayam - ovo;
karma-bandhanah - ropstvo zbog rada;
tat - Njega;
artham - radi;
karma - rad;
kaunteya - o Kuntin sine;
mukta-saggah - osloboñen od druženja;
samacara - čini savršeno;
Aktivnosti se moraju vršiti kao žrtva za Višnua, inače uzrokuju ropstvo u ovom
materijalnom svijetu. Stoga, o Kuntin sine, vrši svoju propisanu dužnost za Njegovo
zadovoljstvo. Tako ćeš uvijek biti osloboñen ropstva.
SMISAO: Pošto čovjek mora raditi čak i da bi jednostavno održao svoje tijelo, dužnosti
odreñenog društvenog položaja su tako propisane da se ta svrha može ostvariti. Yajwa znači
Gospodin Visnu, ili žrtvovanje. Svrha svih žrtvovanja je zadovoljiti Gospodina Visnua. Vede
nalažu: yajwo vai visnuh. Drugim riječima, ista svrha se ostvaruje vršenjem propisanih yajwi ili
neposrednim služenjem Gospodina Visnua. Prema tome, svjesnost Krsne je proces vršenja yajwe
na način propisan u ovom stihu. Varnacrama sistem takoñer stremi ka zadovoljavanju Gospodina
Visnua. Varnacramacaravata purusena parah puman / visnur aradhyate (Visnu Purana 3.8.8).
Stoga, moramo raditi za zadovoljstvo Visnua. Svaka druga aktivnost koju vršimo u ovom
materijalnom svijetu će uzrokovati ropstvo, jer i dobra i loša djela donose posljedice, a svaka
posljedica vezuje osobu koja ih je izvršila. Da bismo zadovoljili Krsnu
(ili Visnua) moramo
djelovati u svjesnosti Krsne; dok vršimo takve aktivnosti, nalazimo se na osloboñenom nivou. To
je velika umjetnost djelovanja i na početku tog procesa nam je potrebno stručno vodstvo. Zato
trebamo raditi veoma marljivo, pod stručnim vodstvom bhakte Gospodina Krsne, ili po
neposrednom uputstvu samog Gospodina Krsne (pod čijim je vodstvom Arjuna imao priliku
djelovati). Ništa ne bismo trebali činiti za vlastito osjetilno zadovoljstvo; sve trebamo činiti za
zadovoljstvo Krsne. Takvo djelovanje će nas ne samo spasiti od posljedica naših aktivnosti, već i
uzdići na nivo transcendentalnog služenja Gospodina s ljubavlju, koje nas jedino može uzdići u
Božje carstvo.
STIH 10
saha-yajwah prajah srstva purovaca prajapatih
anena prasavisyadhvam
esa vo 'stv ista-kama-dhuk
saha - zajedno sa;
yajwah - žrtvovanjima;
prajah - generacije;
srstva - stvorio;
pura - davno;
uvaca - rekao;
praja-patih - gospodar stvorenja;
anena - to;
prasavisyadhvam - živite u sve većem i većem blagostanju;
esah - ona;
vah - vama;
astu - neka;
ista - sve što želite;
kama-dhuk - podari;
Na početku kreacije, gospodar svih stvorenja je poslao generacije ljudi i polubogova
zajedno sa žrtvovanjima za Višnua i blagoslovio ih rekavši: "Budite sretni s ovom
jagjom [žrtvovanjem], jer će vam vršenje jagje podariti sve što je poželjno za sretan
život i dostizanje osloboñenja."
SMISAO: Materijalna kreacija koju je stvorio gospodar stvorenja (Visnu) je prilika ponuñena
uslovljenim dušama da se vrate kući, Bogu. Sva živa bića u materijalnoj kreaciji su uslovljena
materijalnom prirodom zato što su zaboravila svoj odnos s Visnuom, ili Krsnom, Svevišnjom
Božanskom Osobom. Vedski principi postoje da bi nam pomogli u shvaćanju tog vječnog odnosa,
kao što je rečeno u Bhagavad-giti - vedaic ca sarvair aham eva vedyah. Gospodin kaže da je cilj
Veda shvatiti Njega. U vedskim himnama je rečeno patim vicvasyatmec-varam. Prema tome,
gospodar živih bića je Svevišnja Božanska Osoba, Visnu. U Šrimad-Bhagavatamu (2.4.20) Šrila
Cukadeva Gosvami takoñer na razne načine opisuje Gospodina kao patija :
Šriyah patir yajwa-patih praja-patir
dhiyam patir loka-patir dhara-patih
patir gatic candhaka-vrsni-satvatam
prasidatam me bhagavan satam patih
Praja-pati je Gospodin Visnu, koji je gospodar svih živih stvorenja, svih svjetova i sve ljepote i
zaštitnik svakoga. Gospodin je stvorio ovaj materijalni svijet da bi uslovljenim dušama omogućio
nauk kako vršiti yajwe (žrtvovanja) za zadovoljstvo Visnua, tako da u materijalnom svijetu mogu
živjeti vrlo udobno, bez tjeskobe i po napuštanju sadašnjeg materijalnog tijela ući u Božje
carstvo. To je čitav program za uslovljenu dušu. Vršenjem yajwe, uslovljene duše postupno
postaju svjesne Krsne i božanske u svakom pogledu. U dobu Kali vedski spisi preporučuju
sagkirtana-yajwu
(pjevanje Božjih imena). Taj transcendentalni sistem je uveo Gospodin
Caitanya da bi izbavio sve ljude ovog doba. Sagkirtana-yajwa i svjesnost Krsne idu zajedno.
Gospodin Krsna u Svom devocijskom obliku (kao Gospodin Caitanya) je spomenut u Šrimad-
Bhagavatamu (11.5.32) na sljedeći način, posebno u vezi sagkirtana-yajwe:
krsna-varnam tvisakrsnam
saggopaggastra-parsadam
yajwaih sagkirtana-prayair
yajanti hi su-medhasah
"U ovom dobu Kali, ljudi koji imaju dovoljno inteligencije će vršenjem sagkirtana-yajwe obožavati
Gospodina, kojeg prate Njegovi pratioci." U ovom dobu Kali nije lako vršiti ostale yajwe
propisane u vedskoj literaturi, ali sagkirtana-yajwa je laka i uzvišena u svakom pogledu, kao što
je rečeno u Bhagavad-giti (9.14).
STIH 11
devan bhavayatanena
te deva bhavayantu vah
parasparam bhavayantah creyah param avapsyatha
devan - polubogovi;
bhavayata - zadovoljni;
anena - tim žrtvovanjem;
te - ti;
devah - polubogovi;
bhavayantu - zadovoljit će;
vah - vas;
parasparam - uzajamno;
bhavayantah - zadovoljavajući jedni druge;
sreyah - blagoslov;
param - najviši;
avapsyatha - dobit ćete;
Zadovoljni sa vašim žrtvovanjima, polubogovi će vas zadovoljiti i tako će zahvaljujući
suradnji izmeñu ljudi i polubogova svi živjeti u blagostanju.
SMISAO: Polubogovi su opunomoćeni upravitelji materijalnih zbivanja. Polubogovima, bezbrojnim
pomoćnicima u različitim dijelovima tijela Svevišnje Božanske Osobe, povjerena je dužnost
održavanja tijela i duše svakog živog bića snabdijevajući ga sa zrakom, svjetlošću, vodom i svim
drugim blagodatima. Njihovo zadovoljstvo i nezadovoljstvo ovise o yajwi koje vrše ljudska bića.
Neke yajwe su namijenjene zadovoljavanju pojedinih polubogova, ali Gospodin Visnu se obožava
u svim yajwama kao glavni uživalac. U Bhagavad-giti je takoñer rečeno da je Krsna uživalac svih
vrsta yajwi: bhoktaram yajwa-tapasam. Stoga je glavna svrha svih yajwi zadovoljiti yajwa-
patija. Kada se yajwe savršeno vrše, polubogovi koji su zaduženi za opskrbu raznim
potrepštinama prirodno postaju zadovoljni i osiguravaju potrebne prirodne proizvode. Vršenje
yajwi donosi mnogo popratnih dobrobiti i na kraju vodi do osloboñenja od materijalnog ropstva.
Vršenjem yajwi sve aktivnosti postaju pročišćene, kao što je rečeno u Vedama: ahara-cuddhau
sattva-cuddhih sattva-cuddhau dhruva smrtih smrti-lambhe sarva-granthinam vipramoksah.
Vršenjem yajwe hrana postaje posvećena, a kada osoba jede posvećenu hranu njeno postojanje
postaje pročišćeno. Sa pročišćenjem postojanja finija tkiva pamćenja postaju posvećena, a sa
posvećenim pamćenjem osoba može misliti na put osloboñenja. Sve to zajedno vodi do
svjesnosti Krsne, velike potrebe suvremenog društva.
STIH 12
istan bhogan hi vo deva
dasyante yajwa-bhavitah
tair dattan apradayaibhyo
yo bhugkte stena eva sah
istan - željene;
bhogan - životne potrepštine;
hi - svakako;
vah - vama;
devah - polubogovi;
dasyante - podarit će;
yajwa-bhavitah - zadovoljni s vršenjem žrtvovanja;
taih - oni;
dattan - stvari koje su dali;
apradaya - ako ne ponudi;
ebhyah - tim polubogovima;
yah - onaj tko;
bhugkte - uživa;
stenah - lopov;
eva - svakako;
sah - on;
Zadovoljni s vršenjem jagje
(žrtvovanja), polubogovi zaduženi za osiguravanje
različitih životnih potrepština dat će vam sve što vam je potrebno. Ali onaj tko za
uzvrat ne ponudi takve darove polubogovima, već sam uživa u njima, nesumnjivo je
lopov.
SMISAO: Polubogovi su opunomoćeni predstavnici Svevišnje Božanske Osobe, Visnua, zaduženi
za snabdijevanje. Zato ih ljudi moraju zadovoljiti vršenjem propisanih yajwi. U Vedama su
propisane razne vrste yajwi koje se vrše za razne polubogove, ali sve yajwe se na kraju nude
Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Žrtvovanja polubogovima su preporučena za one koji ne mogu
shvatiti što je Božanska Osoba. Zavisno od različitih materijalnih odlika pojedine osobe, u
Vedama su preporučene različite vrste yajwi. Obožavanje različitih polubogova se vrši prema
istom principu - zavisno od različitih odlika. Na primjer, onima koji jedu meso se preporučuje da
obožavaju boginju Kali, užasni oblik materijalne prirode, i pred boginjom žrtvuju životinje. Ali
osobama u guni vrline se preporučuje da transcendentalno obožavaju Visnua. Meñutim, sve
yajwe su namijenjene tome da postupno uzdignu osobu na transcendentalni položaj. Običan
čovjek mora vršiti najmanje pet yajwi, koje su poznate kao pawca-maha-yajwa.
Trebamo znati da Gospodinovi predstavnici, polubogovi, snabdijevaju ljudsko društvo svime što
mu je potrebno za život. Nitko ne može ništa stvoriti. Uzmimo, na primjer, sve namirnice
ljudskog društva u koje spadaju žitarice, voće, povrće, mlijeko, šećer i slične namirnice za osobe
u guni vrline i hrana za one koji nisu vegetarijanci, kao što je meso. Niti jednu od ovih namirnica
ne mogu stvoriti ljudi. Ili, uzmimo na primjer toplotu, svjetlost, vodu i zrak, koji su takoñer
neophodni za život. Ljudsko društvo ne može stvoriti ni jedno od njih. Bez Svevišnjeg Gospodina
ne mogu postojati sunčeva svjetlost, mjesečina, kiša i povjetarac, a bez njih nitko ne može
živjeti. Naš život očito ovisi o onom čime nas snabdijeva Gospodin. Čak nam je i za naša
industrijska poduzeća potrebno toliko mnogo sirovina kao što su metal, sumpor, živa, mangan i
mnogo drugih elemenata. Sve njih osiguravaju Gospodinovi predstavnici da bismo ih pravilno
iskoristili i održali sebe zdravim i sposobnim za samospoznaju, koja vodi do krajnjeg cilja života,
osloboñenja od materijalne borbe za opstanak. Taj cilj života se dostiže vršenjem yajwi. Ako
zaboravimo svrhu ljudskog života i koristimo blagodati kojima nas snabdijevaju Gospodinovi
predstavnici za zadovoljavanje osjetila, sve više i više se zaplićući u materijalno postojanje, što
nije svrha kreacije, sigurno postajemo lopovi i zato bivamo kažnjeni po zakonima materijalne
prirode. Društvo lopova nikada ne može biti sretno, jer nema cilj u životu. Grubi materijalistički
lopovi nemaju krajnji cilj u životu. Oni jednostavno tragaju za osjetilnim zadovoljstvima i ne
znaju kako vršiti yajwe. Meñutim, Gospodin Caitanya je dao najlakšu yajwu, koju može vršiti
svatko u svijetu tko prihvati principe svjesnosti Krsne.
STIH 13
yajwa-cistacinah santo
mucyante sarva-kilbisaih
bhuwjate te tv agham papa ye pacanty atma-karanat
yajwa-cista - hranu uzetu nakon vršenja jagje;
acinah - jedu;
santah - bhakte;
mucyante - oslobañaju se;
sarva - svih vrsta;
kilbisaih - grijeha;
bhuwjate - uživaju;
te - oni;
tu - ali;
agham - teške grijehe;
papah - grješnici;
ye - koji;
pacanti - pripremaju hranu;
atma-karanat - za osjetilno uživanje;
Gospodinovi bhakte su osloboñeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je prvo
ponuñena u žrtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uživanje, jedu
samo grijeh.
SMISAO: Bhakte Svevišnjeg Gospodina, ili osobe svjesne Krsne, nazivaju se sante i uvijek su
puni ljubavi prema Gospodinu, kao što je opisano u Brahma-samhiti (5.38) - premawjana-
cchurita-bhakti-vilocanena santah sadaiva hrdayesu vilokayanti. Pošto su uvijek prožeti ljubavlju
prema Svevišnjoj Božanskoj Osobi, Govindi (koji daje svo zadovoljstvo), ili Mukundi (koji daje
osloboñenje), ili Krsni (sveprivlačnoj osobi), sante ne mogu prihvatiti ništa, a da to prvo ne
ponude Vrhovnoj Osobi. Zato takvi bhakte uvijek vrše yajwe u različitim oblicima predanog
služenja, kao što su cravanam, kirtanam, smaranam, arcanam, itd. i zahvaljujući tom vršenju
yajwi uvijek ostaju zaštićeni od svih vrsta zagañenosti uzrokovanih grešnim druženjem u
materijalnom svijetu. Ostali, koji pripremaju hranu za sebe ili za osjetilno uživanje su lopovi i
jedu sve vrste grijeha. Kako osoba može biti sretna ako je lopov i grešnik? To nije moguće.
Stoga, da bi ljudi u svakom pogledu postali sretni, moraju naučiti vršiti lak proces sagkirtana-
yajwe, u potpunoj svjesnosti Krsne. Inače u svijetu ne može biti ni mira ni sreće.
STIH 14
annad bhavanti bhutani
parjanyad anna-sambhavah
yajwad bhavati parjanyo
yajwah karma-samudbhavah
annat - zahvaljujući žitaricama;
bhavanti - rastu;
bhutani - materijalna tijela;
parjanyat - zahvaljujući kiši;
anna - žitarice;
sambhavah - proizvode se;
yajwat - vršenjem žrtvovanja;
bhavati - postaje moguća;
parjanyah - kiša;
yajwah - vršenjem jagje;
karma - propisanih dužnosti;
samudbhavah - potječe od;
Sva živa tijela opstaju zahvaljujući žitaricama, koje rastu zahvaljujući kiši. Kiša pada
zahvaljujući vršenju jagje (žrtvovanja), a jagja nastaje od propisanih dužnosti.
SMISAO: Šrila Baladeva Vidyabhusana, veliki komentator Bhagavad-gite, piše sljedeće: ye
indrady-aggatayavasthitam yajwam sarvecvaram visnum abhyarcya tac-chesam acnanti tena tad
deha-yatram sampadayanti, te santah sarvecvarasya yajwa-purusasya bhaktah sarva-kilbisair
anadi-kala-vivrddhair atmanubhava-prati-bandhakair nikhilaih papair vimucyante. Svevišnji
Gospodin, koji je poznat kao yajna-purusa, ili osobni uživalac svih žrtvovanja, gospodar je svih
polubogova, koji Ga služe kao što različiti udovi tijela služe tijelo. Polubogovi poput Indre, Candre
i Varune su službenici postavljeni kako bi upravljali materijalnim zbivanjima, a Vede daju
uputstva za žrtvovanja kojima se polubogovi mogu zadovoljiti, tako da mogu osigurati dovoljno
zraka, svjetlosti i vode za proizvodnju žitarica. Kada se obožava Gospodin Krsna, samim tim se
obožavaju i polubogovi, koji su različiti udovi Gospodina; zato nema potrebe zasebno obožavati
polubogove. Zbog toga Gospodinovi bhakte, koji su svjesni Krsne, prvo nude hranu Krsni, a
zatim je sami jedu. Taj proces duhovno hrani tijelo. Zahvaljujući takvom djelovanju, ne samo da
grešne posljedice prošlih djela bivaju uništene, već tijelo postaje imuno na sve zagañenosti
materijalne prirode. Kada vlada zarazna bolest, antiseptičko cjepivo štiti osobu od napada takve
epidemije. Slično tome, hrana koju ponudimo Gospodinu Visnuu i zatim je sami pojedemo čini
nas dovoljno otpornim na materijalnu vezanost. Onaj tko se naviknuo na takve postupke naziva
se Gospodinovim bhaktom. Zato osoba svjesna Krsne, koja jede samo hranu ponuñenu Krsni,
može poništiti sve posljedice svoje prošle materijalne zaraze, koja je prepreka na putu
napredovanja u samospoznaji. S druge strane, onaj tko to ne čini nastavlja povećavati gomilu
grešnih djela i tako priprema sljedeće tijelo nalik na tijelo svinje ili psa, da bi ispaštao posljedice
svih svojih grijeha. Materijalni svijet je pun zagañenosti i onaj tko je postao imun prihvaćajući
Gospodinov prasadam (hranu ponuñenu Visnuu) biva spašen od napada, dok onaj tko to ne čini
biva podvrgnut zagañenosti.
Žitarice i povrće su prava hrana. Ljudsko biće jede različite vrste žitarica, povrća, voća, itd., a
životinje jedu ostatke žitarica i povrća, travu, biljke itd. Ljudska bića koja su navikla jesti meso
takoñer moraju ovisiti o proizvodnji biljaka da bi jela životinje. Stoga, u krajnjoj liniji, moramo
ovisiti o proizvodima s polja, a ne o proizvodima iz velikih tvornica. Proizvodi s polja nastaju
zahvaljujući dovoljnim kišnim padalinama, a takvim kišama upravljaju polubogovi kao što su
Indra, sunce, mjesec, itd., koji su svi Gospodinovi sluge. Gospodina možemo zadovoljiti
žrtvovanjima; stoga će se onaj tko ih ne može vršiti naći u oskudici - to je zakon prirode. Prema
tome, moramo vršiti yajwu, posebno sagkirtana-yajwu koja je propisana za ovo doba, da bismo
bili spašeni barem od nestašice hrane.
STIH 15
karma brahmodbhavam viddhi
brahmaksara-samudbhavam
tasmat sarva-gatam brahma
nityam yajwe pratisthitam
karma - rad;
brahma - u Vedama;
udbhavam - stvoren;
viddhi - trebaš znati;
brahma - Vede;
aksara - od Vrhovnog Brahmana (Božanske Osobe);
samudbhavam - neposredno se manifestiraju;
tasmat - prema tome;
sarva-gatam - sveprožimajuća;
brahma - transcnedencija;
nityam - vječno;
yajwe - u žrtvovanju;
pratisthitam - nalazi se;
Regulirane aktivnosti su propisane u Vedama, koje neposredno manifestira Svevišnja
Božanska Osoba. Stoga je sveprožimajuća Transcendencija vječno prisutna u
žrtvovanjima.
SMISAO: U ovom stihu je još jasnije opisana yajwartha-karma, ili aktivnosti koje se vrše samo
za zadovoljstvo Krsne. Ako moramo djelovati za zadovoljstvo yajwa-puruse, Visnua, moramo
pronaći transcendentalne Vede, uputstva za djelovanje na nivou Brahmana. Vede su prema tome
zbirka uputstava za djelovanje. Svaka aktivnost koja se ne zasniva na uputstvima Veda se naziva
vikarma, neovlašteno, grešno djelo. Stoga, da bismo bili spašeni od posljedica aktivnosti, uvijek
moramo slijediti uputstva Veda. Kao što u svakodnevnom životu moramo djelovati po propisima
države, tako moramo djelovati po uputstvima Gospodinove vrhovne države. Takva uputstva Veda
se neposredno manifestiraju disanjem Svevišnje Božanske Osobe. Rečeno je: asya mahato
bhutasya nicvasitam etad yad rg-vedo yajur-vedah sama-vedo 'tharvangirasah. "Četiri Vede - Rig
Veda, Jañur Veda, Sama Veda i Atharva Veda - emaniraju iz disanja velike Božanske Osobe".
(Brhad-aranyaka Upanisada 4.5.11) Pošto je svemoćan, Gospodin može govoriti disanjem zraka,
jer kao što je potvrñeno u Brahma-samhiti, Gospodin ima moć da svakim svojim osjetilom vrši
aktivnosti svih drugih osjetila. Drugim riječima, Gospodin može govoriti disanjem i oploditi
Svojim očima. U stvari, rečeno je da je On preletio pogledom po materijalnoj prirodi i tako začeo
sva živa bića. Nakon što je stvorio ili položio sve uslovljene duše u maternicu materijalne prirode,
dao je uputstva u obliku vedske mudrosti kako se uslovljene duše mogu vratiti kući, Bogu. Uvijek
trebamo imati na umu da sve uslovljene duše u materijalnom svijetu žarko žele materijalno
uživanje. Ali zahvaljujući vedskim uputstvima živo biće može zadovoljiti svoje izopačene želje i
zatim se vratiti Bogu, nakon što okonča svoje takozvano uživanje. To je prilika za uslovljene
duše da dostignu osloboñenje. Zato uslovljene duše moraju pokušati slijediti proces yajwe
razvijanjem svjesnosti Krsne. Čak i oni koji nisu slijedili vedske naredbe mogu prihvatiti principe
svjesnosti Krsne i to će nadomjestiti vršenje vedskih yajwi, ili karmi.
STIH 16
evam pravartitam cakram nanuvartayatiha yah
aghayur indriyaramo
mogham partha sa jivati
evam - tako;
pravartitam - utvrñen u Vedama;
cakram - ciklus;
na - ne;
anuvartayati - slijedi;
iha - u ovom životu;
yah - onaj tko;
agha-ayuh - čiji je život pun grijeha;
indriya-aramah - zadovoljan s osjetilnim uživanjem;
mogham - beskorisno;
partha - o Prithin sine (Arñuna);
sah - on;
jivati - živi;
Dragi Moj Arñuna, onaj tko u ljudskom životu ne slijedi ciklus žrtvovanja tako propisan
u Vedama, sigurno vodi život pun grijeha. Živeći samo radi zadovoljavanja osjetila,
takva osoba živi uzalud.
SMISAO: Gospodin ovdje osuñuje mamonističku filozofiju "teško radi i uživaj u osjetilnom
zadovoljstvu". Zato je za one koji žele uživati u ovom materijalnom svijetu ciklus vršenja yajwi
apsolutno neophodan. Onaj tko ne slijedi takva pravila živi veoma riskantno i biva sve više i više
osuñen na propast. Po zakonu prirode, ovaj ljudski oblik života je posebno namijenjen za
samospoznaju, slijeñenjem jednog od tri procesa - karma-yoge, jwana-yoge ili bhakti-yoge.
Transcendentalisti koji su iznad poroka i vrlina ne trebaju strogo vršiti propisane yajwe, ali osobe
obuzete zadovoljavanjem osjetila trebaju biti pročišćene spomenutim ciklusom vršenja yajwe.
Postoje različite vrste aktivnosti. Oni koji nisu svjesni Krsne su sigurno obuzeti osjetilnom
svjesnošću; zato trebaju vršiti pobožna djela. Sistem yajwe je tako zamišljen da osobe obuzete
osjetilnom svjesnošću mogu zadovoljiti svoje želje bez zaplitanja u posljedice zadovoljavanja
osjetila. Blagostanje u svijetu ne zavisi o našim vlastitim naporima, već o planu iza kojeg stoji
Gospodin i koji neposredno izvršavaju polubogovi. Zbog toga su yajwe neposredno namijenjene
odreñenim polubogovima spomenutim u Vedama. Takvim yajwama osoba posredno primjenjuje
svjesnost Krsne, jer će, kada dobro nauči vršiti yajwe, sigurno postati svjesna Krsne. Ali ako
vršeći yajwe ne postane svjesna Krsne, smatra se da su takvi principi samo moralna pravila.
Stoga, ne bismo trebali ograničiti svoj napredak samo na slijeñenje moralnih pravila. Trebamo ih
transcendirati da bismo dostigli svjesnost Krsne.
STIH 17
yas tv atma-ratir eva syad atma-trptac ca manavah
atmany eva ca santustas tasya karyam na vidyate
yah - onaj tko;
tu - ali;
atma-ratih - nalazi zadovoljstvo u jastvu;
eva - svakako;
syat - ostaje;
atma-trptah - samoobasjan;
ca - i;
manavah - čovjek;
atmani - u sebi;
eva - samo;
ca - i;
santustah - savršeno zasićen;
tasya - njegova;
karyam - dužnost;
na - ne;
vidyate - postoji;
Ali onaj tko nalazi zadovoljstvo u jastvu, tko je svoj ljudski život posvetio
samospoznaji i tko je potpuno zadovoljan samo u jastvu, nema dužnosti.
SMISAO: Osoba koja je potpuno svjesna Krsne i potpuno zadovoljna svojim aktivnostima u
svjesnosti Krsne ne mora više vršiti nikakvu dužnost. Zahvaljujući svojoj svjesnosti Krsne,
odmah se oslobaña sve bezbožnosti što se inače postiže vršenjem mnogo tisuća yajni. S takvom
pročišćenom svjesnošću, postaje potpuno uvjerena u svoj vječni položaj u odnosu sa Svevišnjim.
Gospodinovom milošću, njena dužnost postaje samoobasjana i tako više nije dužna slijediti
vedska uputstva. Takva osoba svjesna Krsne se više ne zanima za materijalne aktivnosti. Nije
zaluñena materijalnim stvarima kao što su vino i žene, niti u njima nalazi zadovoljstvo.
STIH 18
naiva tasya krtenartho
nakrteneha kaccana
na casya sarva-bhutesu
kaccid artha-vyapacrayah
na - nikada;
eva - svakako;
tasya - njegovim;
krtena - izvršavanjem dužnosti;
arthah - cilj;
na - niti;
akrtena - neizvršavanje dužnosti;
iha - na ovom svijetu;
kaccana - što god;
na - nikada;
ca - i;
asya - on;
sarva-bhutesu - meñu svim živim bićima;
kaccit - bilo čija;
artha - namjera;
vyapacrayah - da uzme utočište;
Samospoznati čovjek ne vrši svoje propisane dužnosti da bi ostvario neku svrhu, niti
ima ikakvog razloga da ih ne vrši. Nema potrebu ovisiti o bilo kojem drugom živom
biću.
SMISAO: Samospoznati čovjek nije više dužan vršiti niti jednu propisanu dužnost, osim aktivnosti
u svjesnosti Krsne. Svjesnost Krsne nije neaktivnost, kao što će biti objašnjeno u narednim
stihovima. Čovjek svjestan Krsne ne uzima utočište niti jedne osobe - ni čovjeka ni poluboga.
Sve što učini u svjesnosti Krsne je dovoljno za ispunjavanje njegovih obaveza.
STIH 19
tasmad asaktah satatam karyam karma samacara
asakto hy acaran karma
param apnoti purusah
tasmat - stoga;
asaktah - bez vezanosti;
satatam - neprestano;
karyam - kao dužnost;
karma - aktivnost;
samacara - vrši;
asaktah - nevezan;
hi - svakako;
acaran - vršeći;
karma - rad;
param - Svevišnjeg;
apnoti - dostiže;
purusah - čovjek;
Stoga trebaš djelovati iz dužnosti, bez vezanosti za plodove aktivnosti, jer se
djelovanjem bez vezanosti dostiže Svevišnji.
SMISAO: Svevišnji je za bhakte Božanska Osoba, a za impersonaliste osloboñenje. Stoga osoba
koja djeluje za Krsnu, ili svjesno Krsne, pod pravilnim vodstvom i bez vezanosti za rezultat rada,
sigurno napreduje prema najvišem cilju života. Arjuni je rečeno da se treba boriti u bitci na
Kuruksetri radi Krsne, jer Krsna to želi. Biti dobar ili nenasilan čovjek je osobna vezanost, ali
djelovati za Svevišnjeg znači djelovati bez vezanosti za rezultat. To je savršeno djelovanje na
najvišem nivou, koje preporučuje Svevišnja Božanska Osoba, Šri Krsna. Vedski obredi, kao što
su propisana žrtvovanja, vrše se radi pročišćenja od bezbožnih djela počinjenih prilikom
zadovoljavanja osjetila. Ali djelovanje u svjesnosti Krsne je transcendentalno prema
posljedicama dobrih ili loših djela. Osoba svjesna Krsne nije vezana za rezultat već djeluje samo
za Krsnu. Vrši sve vrste aktivnosti, ali je potpuno nevezana.
STIH 20
karmanaiva hi samsiddhim asthita janakadayah
loka-saggraham evapi
sampacyan kartum arhasi
karmana - radom;
eva - čak;
hi - svakako;
samsiddhim - u savršenstvu;
asthitah - utemeljeni;
janaka-adayah - ðanaka i drugi kraljevi;
oka-saggraham - ljude;
eva api - takoñer;
sampacyan - uzimajući u obzir;
kartum - da djeluješ;
arhasi - dolikuje ti;
Kraljevi poput ðanake su dostigli savršenstvo samo izvršavanjem propisanih dužnosti.
Stoga, samo da bi poučio ljude, izvrši svoju dužnost.
SMISAO: Kraljevi poput Janake su bili samospoznate duše i zato nisu bili dužni izvršavati
dužnosti propisane u Vedama. Ipak, vršili su sve propisane aktivnosti samo da bi ljudima dali
primjer. Janaka je bio otac Site i tast Gospodina Šri Rame. Kao Gospodinov veliki bhakta, bio je
utemeljen na transcendentalnom položaju, ali pošto je bio kralj Mithile (dijela indijske pokrajine
Bihar), morao je poučiti svoje podanike kako vršiti propisane dužnosti. Gospodin Krsna i Njegov
vječni prijatelj Arjuna se nisu trebali boriti u bitci na Kuruksetri, ali su se borili kako bi poučili
ljude da je nasilje takoñer potrebno u situaciji kada se cilj ne može postići dobrim argumentima.
Prije bitke na Kuruksetri bio je uložen sav napor da se rat izbjegne, čak je i Svevišnja Božanska
Osoba pokušala to učiniti, ali druga strana je bila odlučna boriti se. Za takav pravedan cilj je
neophodna borba. Iako se osoba svjesna Krsne možda uopće ne zanima za svijet, ipak djeluje da
bi poučila ljude kako živjeti i kako djelovati. Iskusne osobe svjesne Krsne mogu djelovati na
takav način da ih drugi slijede i to je objašnjeno u sljedećem stihu.
STIH 21
yad yad acarati cresthas
tat tad evetaro janah
sa yat pramanam kurute
lokas tad anuvartate
yat yat - što god;
acarati - napravi;
cresthah - poštovani voña;
tat - to;
tat - i samo to;
eva - svakako;
itarah - obična;
janah - osoba;
sah - on;
yat - kakav god;
pramanam - primjer;
kurute - postavi;
lokah - cijeli svijet;
tat - njegove;
anuvartate - slijedi stope;
Što god veliki čovjek napravi, obični ljudi slijede. Kakav god uzor postavi svojim
primjernim djelovanjem, cijeli svijet ga slijedi.
SMISAO: Ljudima je uvijek potreban voña koji ih može praktično poučiti svojim ponašanjem.
Voña ne može učiti ljude da prestanu pušiti ako sam puši. Gospodin Caitanya je rekao da se
učitelj treba pravilno ponašati prije nego što počne podučavati. Onaj tko podučava na taj način,
naziva se acarya, ili idealni učitelj. Da bi poučio obične ljude, učitelj mora slijediti principe castra
(spisa). Ne može izmisliti pravila koja se protive principima razotkrivenih spisa. Smatra se da su
razotkriveni spisi, poput Manu-samhite i drugih sličnih spisa, standardne knjige koje ljudsko
društvo treba slijediti. Tako se učenja voñe moraju zasnivati na principima takvih standardnih
castra. Onaj tko se želi poboljšati mora slijediti standardna pravila kao što ih slijede veliki učitelji.
Šrimad-Bhagavatam takoñer potvrñuje da trebamo slijediti stope velikih bhakta. Tako možemo
napredovati na putu duhovne spoznaje. Kralj ili voña države, otac i učitelj u školi su prirodni
voñe običnih ljudi. Svi takvi prirodni voñe imaju veliku odgovornost prema svojim štićenicima;
zato moraju poznavati standardne knjige moralnih i duhovnih pravila.
STIH 22
na me parthasti kartavyam trisu lokesu kiwcana
nanavaptam avaptavyam varta eva ca karmani
na - ne;
me - Moja;
partha - o Prithin sine;
asti - postoji;
kartavyam - propisana dužnost;
trisu - u tri;
lokesu - planetarna sistema;
kiwcana - išta;
na - ništa;
anavaptam - želim;
avaptavyam - steći;
varte - vršim;
eva - svakako;
ca - takoñer;
karmani - propisanu dužnost;
O Prithin sine, u sva tri planetarna sistema ne postoji niti jedna aktivnost koja je
propisana za Mene. Ništa Mi ne nedostaje, niti Mi išta treba - a ipak vršim propisane
dužnosti.
SMISAO: Svevišnja Božanska Osoba je opisana u vedskoj literaturi na sljedeći način:
tam isvaranam paramam mahecvaram
tam devatanam paramam ca daivatam
patim patinam paramam parastad
vidama devam bhuvanecam idyam
na tasya karyam karanam ca vidyate
na tat-samac cabhyadhikac ca drcyate
parasya caktir vividhaiva cruyate
svabhaviki jwana-bala-kriya ca
"Svevišnji Gospodin je upravitelj svih drugih upravitelja i najveći od svih voña raznih planeta.
Svatko se nalazi pod Njegovom upravom. Jedino Svevišnji Gospodin daje živim bićima odreñenu
moć; ona sama nisu vrhovna. Njega obožavaju svi polubogovi. On je vrhovni upravitelj svih
upravitelja. Stoga je transcendentalan prema svim vrstama materijalnih voña i upravitelja i
dostojan da Ga svi obožavaju. Nitko nije veći od Njega. On je vrhovni uzrok svih uzroka.
Njegovo tijelo nije kao tijelo živog bića. Nema razlike izmeñu Njegovog tijela i duše. On je
apsolutan. Sva Njegova osjetila su transcendentalna. Svako Njegovo osjetilo može vršiti
aktivnosti bilo kojeg drugog osjetila. Stoga nitko nije veći od Njega niti ravan Njemu. Njegove
moći su mnogobrojne i tako se Njegove aktivnosti odvijaju automatski, kao prirodan slijed
dogañaja." (Cvetacvatara Upanisada 6.7 - 8)
Pošto sve postoji u Božanskoj Osobi u punom obilju i istini, Svevišnja Božanska Osoba ne mora
vršiti nikakvu dužnost. Onaj tko mora dobiti rezultate svog djelovanja ima neku propisanu
dužnost, ali onaj tko nema što steći u sva tri planetarna sistema svakako nema nikakvu dužnost.
A ipak, Gospodin Krsna je prisutan na bojnom polju Kuruksetre kao voña ksatriya, jer je dužnost
ksatriya pružanje zaštite onima koji su nesretni. Iako je Gospodin iznad svih propisa
razotkrivenih spisa, Svojim aktivnostima ne krši naredbe razotkrivenih spisa.
STIH 23
yadi hy aham na varteyam jatu karmany atandritah
mama vartmanuvartante manusyah partha sarvacah
yadi - ako;
hi - sigurno;
aham - Ja;
na - ne bih;
varteyam - tako djelovao;
jatu - ikada;
karmani - u vršenju propisanih dužnosti;
atandritah - s velikom pažnjom;
mama - Moj;
vartma - put;
anuvartante - slijedili bi;
manusyah - svi ljudi;
partha - o Prithin sine;
sarvacah - u svakom pogledu;
Jer kad bih ikada propustio pažljivo izvršiti propisane dužnosti, o Partha, svi ljudi bi
sigurno slijedili Moj put.
SMISAO: Da bi se održao društveni mir radi napredovanja u duhovnom životu, postoje
tradicionalni obiteljski običaji namijenjeni svakom civiliziranom čovjeku. Iako su takva pravila i
propisi namijenjeni uslovljenim dušama, a ne Gospodinu Krsni, On je slijedio propisana pravila
zato što je sišao kako bi uspostavio principe religije. U protivnom, obični ljudi bi slijedili Njegove
stope, jer je on najveći autoritet. Iz Šrimad-Bhagavatama saznajemo da je Gospodin Krsna
izvršavao sve religiozne dužnosti u kući i izvan kuće, kao što se zahtjeva od obiteljskog čovjeka.
STIH 24
utsideyur ime loka
na kuryam karma ced aham
sagkarasya ca karta syam
upahanyam imah prajah
utsideyuh - bili bi upropašteni;
ime - svi ovi;
lokah - svjetovi;
na - ne;
kuryam - vršio bih;
karma - propisane dužnosti;
cet - ako;
aham - Ja;
sagkarasya - nepoželjnog stanovništva;
ca - i;
karta - stvoritelj;
syam - bio bih;
upahanyam - uništio bih;
imah - sva ova;
prajah - živa bića;
Kad ne bih izvršavao propisane dužnosti, svi ovi svjetovi bi propali. Bio bih uzrok
stvaranja nepoželjnog stanovništva i tako bih uništio mir svih živih bića.
SMISAO: Varna-sagkara je nepoželjno stanovništvo koje remeti mir u društvu. Kako bi se
spriječilo takvo uznemirenje u društvu postoje pravila i propisi zahvaljujući kojima stanovništvo
može postati spokojno i biti organizirano na takav način da može duhovno napredovati u životu.
Kada Gospodin Krsna siñe, prirodno slijedi takva pravila i propise da bi održao njihov ugled i
ukazao na njihovu neophodnost. Gospodin je otac svih živih bića i ako su ona zavedena,
Gospodin je posredno za to odgovoran. Zato kad god doñe do sveopćeg zanemarivanja
propisanih principa, Gospodin silazi i ispravlja društvo. Meñutim iako moramo slijediti
Gospodinove stope, moramo imati na umu da Ga ne možemo oponašati. Slijeñenje i oponašanje
nisu na istom nivou. Ne možemo oponašati Gospodina podižući brdo Govardhanu, kao što je
Gospodin učinio u djetinjstvu. To ne može niti jedno ljudsko biće. Moramo slijediti Njegova
uputstva, ali Ga nikada ne smijemo oponašati. Šrimad-Bhagavatam (10.33.30 - 31) potvrñuje:
naitat samacarej jatu
manasapi hy anicvarah
vinacyaty acaran maudhyad
yatha 'rudro 'bdhi-jam visam
icvaranam vacah satyam
tathaivacaritam kvacit
tesam yat sva-vaco-yuktam
buddhimams tat samacaret
"Trebamo jednostavno slijediti uputstva Gospodina i Njegovih opunomoćenih slugu. Sva njihova
uputstva su dobra za nas i svaka inteligentna osoba će postupati u skladu s njima. Meñutim,
trebamo se čuvati oponašanja njihovih aktivnosti. Ne bismo trebali oponašati Civu i pokušati
popiti ocean otrova."
Položaj icvara, ili onih koji mogu upravljati kretanjem sunca i mjeseca, uvijek trebamo smatrati
višim. Onaj tko nema takvu moć ne može oponašati izuzetno moćne icvare. Civa je progutao
čitav ocean otrova, ali kad bi običan čovjek pokušao popiti čak i kap takvog otrova, umro bi.
Postoje mnogi pseudo obožavatelji Cive koji žele pušiti gawju (marihuanu) i slične opojne droge,
zaboravljajući da takvim oponašanjem Civinih aktivnosti prizivaju smrt. Slično tome, neki pseudo
bhakte Gospodina Krsne vole oponašati Gospodina u Njegovoj rasa-lili, ili plesu ljubavi,
zaboravljajući svoju nesposobnost da podignu brdo Govardhanu. Zato je najbolje da ne
pokušavamo oponašati moćne, već da jednostavno slijedimo njihova uputstva; ne bismo trebali
pokušavati zauzeti njihov položaj bez kvalifikacija. Postoji mnogo "inkarnacija" Boga koje nemaju
moć Vrhovnog Boga.
STIH 25
saktah karmany avidvamso yatha kurvanti bharata
kuryad vidvams tathasaktac cikirsur loka-saggraham
saktah - vezani;
karmani - propisne dužnosti;
avidvamsah - neuki;
yatha - kao što;
kurvanti - vrše;
bharata - o potomče Bharate;
kuryat - moraju raditi;
vidvan - učeni;
tatha - tako;
asaktah - bez vezanosti;
cikirsuh - sa željom da vode;
loka-saggraham - ljude;
Kao što neuki ljudi vrše svoje dužnosti sa vezanošću za rezultate, učeni ljudi mogu
djelovati na sličan način, ali bez vezanosti, kako bi vodili ljude pravim putem.
SMISAO: Osoba svjesna Krsne i osoba koja nije svjesna Krsne se razlikuju po različitim željama.
Osoba svjesna Krsne ne čini ništa što nije povoljno za razvijanje svjesnosti Krsne. Ona može
djelovati potpuno isto kao neuka osoba koja je previše vezana za materijalne aktivnosti, ali
neuka osoba djeluje tako da bi zadovoljila svoja osjetila, dok osoba svjesna Krsne djeluje za
zadovoljstvo Krsne. Zato je osoba svjesna Krsne potrebna da bi ljudima pokazala kako da djeluju
i kako da rezultate svog djelovanja iskoriste za svjesnost Krsne.
STIH 26
na buddhi-bhedam janayed ajwanam karma-sagginam
josayet sarva-karmani
vidvan yuktah samacaran
na - ne;
buddhi-bhedam - uznemirenost inteligencije;
janayet - treba uzrokovati;
ajwanam - budalastih;
karma-sagginam - koji su vezani za plodonosni rad;
josayet - treba uskladiti;
sarva - sav;
karmani - rad;
vidvan - učena osoba;
yuktah - koja djeluje;
samacaran - primjenjujući;
Da ne bi uznemirila umove neukih ljudi vezanih za plodonosne rezultate propisanih
dužnosti, učena osoba ih ne bi trebala poticati da prestanu s radom. Umjesto toga,
radeći u duhu devocije, treba ih angažirati u svim vrstama aktivnosti (kako bi postupno
razvili svjesnost Krišne).
SMISAO: Vedaic ca sarvair aham eva vedyah. To je krajnji cilj svih vedskih obreda. Svrha svih
obreda, svih žrtvovanja i svega što je napisano u Vedama sa svim uputstvima za materijalne
aktivnosti, je shvatiti Krsnu, koji je krajnji cilj života. Ali pošto uslovljene duše ne znaju ništa više
od zadovoljavanja osjetila, proučavaju Vede s tim ciljem. Meñutim, kroz plodonosne aktivnosti i
zadovoljavanje osjetila regulirano vedskim obredima, osoba se postupno uzdiže do svjesnosti
Krsne. Stoga spoznata duša svjesna Krsne ne treba uznemirivati druge u njihovim aktivnostima
ili shvaćanju, već treba svojim djelovanjem pokazati kako se rezultati sveg rada mogu posvetiti
služenju Krsne. Učena osoba svjesna Krsne može djelovati na takav način da neuka osoba koja
radi da bi zadovoljila osjetila, može naučiti kako djelovati i kako se ponašati. Iako neukog
čovjeka ne treba uznemiravati u njegovim aktivnostima, osoba koja je razvila malo svjesnosti
Krsne može neposredno služiti Gospodina, ne čekajući na druge vedske formule. Takav sretan
čovjek ne treba vršiti vedske obrede, jer neposrednom svjesnošću Krsne može steći sve rezultate
koje bi inače stekao vršenjem svojih propisanih dužnosti.
STIH 27
prakrteh kriyamanani
gunaih karmani sarvacah
ahagkara-vimudhatma
kartaham iti manyate
prakrteh - materijalne prirode;
kriyamanani - koje čine;
gunaih - gune;
karmani - aktivnosti;
sarvacah - sve vrste;
ahagkara-vimudha - zbunjena lažnim ja;
atma - duhovna duša;
karta - vršim aktivnosti;
aham - ja;
iti - tako;
manyate - misli;
Zbunjena utjecajem lažnog ja, duhovna duša misli da vrši aktivnosti, koje u stvari vrše
tri gune materijalne prirode.
SMISAO: Može izgledati da dvije osobe, jedna svjesna Krsne, a druga obuzeta materijalnom
svjesnošću, djeluju na istom nivou, ali izmeñu njihovih položaja postoji veliki jaz razlike. Osobu
sa materijalnom svjesnošću je lažni ja uvjerio da je vršitelj svih aktivnosti. Ona ne zna da je
mehanizam tijela proizvela materijalna priroda, koja djeluje pod nadzorom Svevišnjeg
Gospodina. Materijalistička osoba ne zna da je zapravo pod kontrolom Krsne. Osoba sa lažnim ja
pripisuje zasluge za sve što čini i to je znak njenog neznanja. Ne zna da je grubo i suptilno tijelo
stvorila materijalna priroda po naredbi Svevišnje Božanske Osobe i zato svoje tjelesne i umne
aktivnosti treba upotrijebiti za služenje Krsne, za svjesnost Krsne. Neuki čovjek zaboravlja da je
Svevišnji Gospodin poznat kao Hrsikeca, gospodar osjetila materijalnog tijela, jer je zbog
dugotrajnog zloupotrebljavanja osjetila za osjetilno uživanje, zbunjen lažnim ja, koji ga
primorava da zaboravi svoj vječni odnos s Krsnom.
STIH 28
tattva-vit tu maha-baho
guna-karma-vibhagayoh
guna gunesu vartanta
iti matva na sajjate
tattva-vit - poznavatelj Apsolutne Istine;
tu - ali;
maha-baho - snažnih ruku;
guna-karma - djelovanje pod materijalnim utjecajem;
vibhagayoh - razlikuje;
gunah - osjetila;
gunesu - za zadovoljavanje osjetila;
vartante - uključena;
iti - tako;
matva - misleći;
na - nikada;
sajjate - postaje vezan;
O Arñuna snažnih ruku, onaj tko posjeduje znanje o Apsolutnoj Istini nije obuzet
osjetilima i zadovoljavanjem osjetila, znajući dobro razliku izmeñu djelovanja s
devocijom i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata.
SMISAO: Onaj tko poznaje Apsolutnu Istinu je uvjeren da se nalazi u teškom položaju u
materijalnom svijetu. On zna da je dio i čestica Svevišnje Božanske Osobe, Krsne, i da mu nije
mjesto u materijalnom svijetu. Zna svoj pravi identitet kao dio i čestica Svevišnjeg, koji je vječno
blaženstvo i znanje, i spoznaje da je na neki način zarobljen materijalnim shvaćanjem života. U
svom čistom stanju postojanja je stvoren kako bi povezao svoje aktivnosti s predanim služenjem
Gospodina Krsne. Zato vrši aktivnosti svjesnosti Krsne i prirodno postaje nevezan za aktivnosti
privremenih materijalnih osjetila, koja su stvorena pod odreñenim okolnostima. Zna da je
njegovo materijalno stanje života pod vrhovnom kontrolom Gospodina i zato nije uznemiren
raznim materijalnim posljedicama, koje smatra Gospodinovom milosti. Prema Šrimad-
Bhagavatamu, onaj tko spozna Apsolutnu Istinu u tri aspekta - kao Brahman, Paramatmu i
Bhagavana - naziva se tattva-vit, jer zna svoj pravi položaj u odnosu sa Svevišnjim.
STIH 29
prakrter guna-sammudhah sajjante guna-karmasu
tan akrtsna-vido mandan krtsna-vin na vicalayet
prakrteh - materijalne prirode;
guna - gunama;
sammudhah - koji su zbog materijalnog poistovjećivanja postali budale;
sajjante - bave se;
guna-karmasu - materijalnim aktivnostima;
tan - njih;
akrtsna-vidah - osobe siromašnog znanja;
mandan - lijene za razumijevanje samospoznaje;
krtsna-vit - onaj tko ima pravo znanje;
na - ne;
vicalayet - treba pokušati uznemiriti;
Zbunjeni gunama materijalne prirode, neuki ljudi se potpuno zaokupljaju materijalnim
aktivnostima i postaju vezani. Ali iako zbog nedostatka znanja vrše niže dužnosti,
mudri ih ne bi trebali uznemirivati.
SMISAO: Osobe u neznanju se pogrešno poistovjećuju s grubom materijalnom svjesnosti i pune
su materijalnih imenovanja. Ovo tijelo je dar materijalne prirode. Onaj tko je previše vezan za
materijalnu svjesnost se naziva manda, ili lijena osoba koja ne shvaća duhovnu dušu. Neki ljudi
misle da je tijelo jastvo. Takvi ljudi prihvaćaju tjelesne veze s drugima kao rodbinske odnose,
zemlju u kojoj su dobili tijelo kao predmet obožavanja i smatraju da su formalnosti religioznih
obreda same po sebi cilj. Socijalni rad, nacionalizam i altruizam su neke od aktivnosti takvih
osoba sa materijalnim imenovanjima. Pod opsjenom takvih imenovanja, uvijek su zauzete
vršenjem materijalnih aktivnosti; za njih je duhovna spoznaja mit i zato se za nju ne zanimaju.
Meñutim, oni koji su prosvijetljeni u duhovnom životu ne bi trebali uznemirivati takve osobe
obuzete materijalnim aktivnostima. Bolje je mirno nastaviti s vlastitim duhovnim aktivnostima.
Takve zbunjene osobe se mogu potaknuti na slijeñenje osnovnih moralnih principa života kao što
je nenasilje i vršenje materijalnog dobrotvornog rada.
Ljudi u neznanju ne mogu cijeniti aktivnosti svjesnosti Krsne i zato nam Gospodin Krsna
savjetuje da ih ne uznemiravamo i ne gubimo dragocjeno vrijeme. Ali Gospodinovi bhakte su
ljubazniji od Gospodina, jer shvaćaju Gospodinovu namjeru. Zbog toga prihvaćaju sve vrste
rizika, do te mjere da prilaze neukim ljudima i pokušavaju ih uključiti u aktivnosti svjesnosti
Krsne, koje su apsolutno neophodne za ljudsko biće.
STIH 30
mayi sarvani karmani
sannyasyadhyatma-cetasa
niracir nirmamo bhutva
yudhyasva vigata-jvarah
mayi - Meni;
sarvani - sve vrste;
karmani - aktivnosti;
sannyasya - predajući potpuno;
adhyatma - sa potpunim znanjem o jastvu;
cetasa - sa svjesnošću;
niracih - bez želje za dobitkom;
nirmamah - bez osjećaja vlasništva;
bhutva - budi takav;
yudhyasva - bori se;
vigata-jvarah - bez letargije;
Stoga, o Arñuna, posvećujući sve svoje aktivnosti Meni, s potpunim znanjem o Meni,
bez želje za dobitkom, bez svojatanja prava vlasništva, osloboñen letargije, bori se.
SMISAO: Ovaj stih jasno pokazuje svrhu Bhagavad-gite. Gospodin nas poučava da moramo
postati potpuno svjesni Krsne kako bismo izvršavali dužnosti, s vojničkom disciplinom. Takva
naredba može malo otežati stvari, ali usprkos tome, moramo izvršavati dužnosti, oviseći o Krsni,
jer je to prirodni položaj živog bića. Živo biće ne može biti sretno ako ne surañuje sa Svevišnjim
Gospodinom, jer je vječni prirodni položaj živog bića podreñenost Gospodinovim željama. Šri
Krsna je zato naredio Arjuni da se bori, kao da je bio njegov vojni zapovjednik. Osoba mora
žrtvovati sve za ostvarivanje Gospodinove volje i u isto vrijeme izvršavati propisane dužnosti, ne
svojatajući pravo vlasništva. Arjuna nije morao razmišljati o Gospodinovoj naredbi; samo ju je
morao izvršiti. Svevišnji Gospodin je duša svih duša; zato se onaj tko isključivo ovisi o Vrhovnoj
Duši i nema osobnog interesa, ili drugim riječima, onaj tko je potpuno svjestan Krsne, naziva
adhyatma-cetas. Niracih znači da moramo djelovati prema naredbi gospodara, ali ne bismo
trebali očekivati plodonosne rezultate. Blagajnik može brojiti milijune dolara za svog poslodavca,
ali ne prisvaja niti cent za sebe. Slično tome, moramo spoznati da ništa na svijetu ne pripada ni
jednoj osobi. Sve pripada Svevišnjem Gospodinu. To je pravi smisao riječi mayi, ili "Meni". Kada
osoba djeluje u takvoj svjesnosti Krsne, sigurno ne svojata pravo vlasništva ni nad čime. Ta
svjesnost se naziva nirmama, ili "ništa nije moje". Ako postoji bilo kakva nevoljnost za
izvršavanjem takve stroge naredbe koja se ne obazire na takozvane roñake u tjelesnom odnosu,
ta nevoljnost se treba odbaciti. Tako osoba može postati vigata-jvara, osloboñena grozničavog
mentaliteta ili letargije. Ovisno o svom položaju i odlikama, svatko mora vršiti neku vrstu
aktivnosti. Sve takve dužnosti se mogu vršiti u svjesnosti Krsne, kao što smo već opisali. To će
dovesti osobu na put osloboñenja.
STIH 31
ye me matam idam nityam anutisthanti manavah
craddhavanto 'nasuyanto mucyante te 'pi karmabhih
ye - ona koja;
me - Moje;
matam - naredbe;
idam - ove;
nityam - kao vječne dužnosti;
anutisthanti - redovito izvršavaju;
manavah - ljudska bića;
craddha-vantah - s vjerom i devocijom;
anasuyantah - bez zavisti;
mucyante - oslobañaju se;
te - sva ona;
api - čak;
karmabhih - ropstva uzrokovanog plodonosnim aktivnostima;
Oni koji izvršavaju svoje dužnosti u skladu s Mojim naredbama i vjerno slijede ovo
učenje bez zavisti, oslobañaju se ropstva uzrokovanog plodonosnim aktivnostima.
SMISAO: Naredba Svevišnje Božanske Osobe Krsne je suština sve vedske mudrosti i stoga je
vječno istinita, bez izuzetka. Kao što su Vede vječne, tako je i ova istina o svjesnosti Krsne
vječna. Trebamo imati čvrstu vjeru u ovu naredbu, ne zavideći Gospodinu. Ima mnogo filozofa
koji pišu komentare na Bhagavad-gitu, ali nemaju vjeru u Krsnu. Oni nikada neće biti osloboñeni
ropstva uzrokovanog plodonosnim djelovanjem. Ali običan čovjek koji ima čvrstu vjeru u
Gospodinove vječne naredbe, oslobaña se ropstva uzrokovanog zakonom karme, čak i ako ne
može izvršiti takve naredbe. Kada počne slijediti proces svjesnosti Krsne, ne mora izvršavati
Gospodinove naredbe u potpunosti, ali kako se ne protivi tom principu i iskreno radi, ne obazirući
se na poraz i beznañe, sigurno će biti uzdignut na nivo čiste svjesnosti Krsne.
STIH 32
ye tv etad abhyasuyanto
nanutisthanti me matam
sarva-jwana-vimudhams tan
viddhi nastan acetasah
ye - oni;
tu - meñutim;
etat - ovu;
abhyasuyantah - iz zavisti;
na - ne;
anutisthanti - redovito izvršavaju;
me - Moju;
matam - naredbu;
sarva-jnana - u svim vrstama znanja;
vimudhan - savršeno prevareni;
tan - oni bivaju;
viddhi - dobro znaj;
nastan - svi upropašteni;
acetasah - bez svjesnosti Krišne;
Ali oni koji iz zavisti zanemaruju i ne slijede ova učenja bivaju lišeni sveg znanja,
prevareni i osujećeni u svom nastojanju dostizanja savršenstva.
SMISAO: Ovdje je jasno opisan nedostatak osobe koja nije svjesna Krsne. Kao što postoji kazna
za nepokoravanje naredbi vrhovnog izvršnog organa države, tako sigurno postoji kazna za
nepokoravanje naredbi Svevišnje Božanske Osobe. Koliko god da je velika, nepokorna osoba
zbog praznog srca ne poznaje niti sebe samu niti Vrhovni Brahman, Paramatmu i Božansku
Osobu. Stoga za nju nema nade da će dostići savršenstvo života.
STIH 33
sadrcam cestate svasyah prakrter jwanavan api
prakrtim yanti bhutani
nigrahah kim karisyati
sadrcam - u skladu;
cestate - pokušava;
svasyah - s vlastitim;
prakrteh - gunama prirode;
jwana-van - učen;
api - iako;
prakrtim - prirodi;
yanti - podvrgavaju se;
bhutani - sva živa bića;
nigrahah - sputavanjem;
kim - što;
karisyati - može se postići;
Svaki učeni čovjek djeluje u skladu s vlastitom prirodom, jer svatko slijedi prirodu koju
je dobio od tri gune. Što se može postići sputavanjem?
SMISAO: Onaj tko nije utemeljen na transcendentalnom nivou svjesnosti Krsne ne može se
osloboditi utjecaja guna materijalne prirode, kao što Gospodin potvrñuje u sedmom poglavlju
(7.14). Stoga se čak ni najobrazovanija osoba na materijalnom nivou ne može osloboditi