Deseto poglavlje
STIH 1
Šri-bhagavan uvaca
bhuya eva maha-baho
crnu me paramam vacah
yat te 'ham priyamanaya vaksyami hita-kamyaya
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
bhuyah - ponovo;
eva - svakako;
maha-baho - snažnih ruku;
srnu - počuj;
me - Moje;
paramam - najviše;
vacah - uputstvo;
yat - koje;
te - tebi;
aham - Ja;
priyamanaya - jer si Mi drag;
vaksyami - kažem;
hita-kamyaya - za tvoje dobro;
Svevišnja Božanska Osoba reče: O Arñuna snažnih ruku, počuj Me. Pošto si Moj dragi
prijatelj, za tvoje dobro ću ti prenijeti znanje koje je bolje od onog što sam već
objasnio.
Parasara Muni objašnjava riječ Bhagavan na sljedeći način: Bhagavan ili Svevišnja Božanska
Osoba je onaj tko u potpunosti posjeduje svih šest obilja - svu snagu, slavu, bogatstvo, znanje,
ljepotu i odvojenost. Dok je Krsna bio prisutan na planeti Zemlji, pokazao je svih šest obilja. Zato
su svi veliki mudraci poput Paracare Munija prihvatili Krsnu kao Svevišnju Božansku Osobu.
Krsna sada poučava Arjunu još povjerljivijem znanju o Njegovom obilju i aktivnostima. Gospodin
je prethodno, počevši sa sedmim poglavljem, već objasnio Svoje različite energije i način na koji
djeluju. Sada će, u ovom poglavlju, objasniti Arjuni Svoja posebna obilja. U prethodnom
poglavlju je jasno opisao Svoje različite energije da bi devociju utemeljio u čvrstom uvjerenju. U
ovom poglavlju će ponovo opisati Arjuni Svoje manifestacije i razna obilja.
Što više slušamo o Vrhovnom Bogu, to više postajemo postojani u predanom služenju. Trebamo
uvijek slušati o Gospodinu u društvu bhakta; to će povećati naš entuzijazam za predano
služenje. Razgovori u društvu bhakta se mogu voditi samo meñu onima koji zaista žele biti
svjesni Krsne. Drugi ne mogu učestvovati u takvim razgovorima. Gospodin jasno kaže Arjuni da
o tome govori za njegovo dobro, zato što Mu je veoma drag.
STIH 2
na me viduh sura-ganah prabhavam na maharsayah
aham adir hi devanam
maharsinam ca sarvacah
na - nikada;
me - Moje;
viduh - znaju;
sura-ganah - polubogovi;
prabhavam - porijeklo, obilja;
na - nikada;
maha-rsayah - veliki mudraci;
aham - Ja sam;
adih - porijeklo;
hi - svakako;
devanam - polubogova;
maha-rsinam - velikih mudraca;
ca - takoñer;
sarvacah - u svakom pogledu;
Ni mnoštvo polubogova ni veliki mudraci ne znaju Moje porijeklo ili obilje, jer Ja sam u
svakom pogledu izvor polubogova i mudraca.
Kao što je rečeno u Brahma-samhiti, Gospodin Krsna je Svevišnji Gospodin. Nitko nije veći od
Njega; On je uzrok svih uzroka. Ovdje Gospodin osobno kaže da je uzrok svih polubogova i
mudraca. Čak ni polubogovi ni veliki mudraci ne mogu shvatiti Krsnu; ne mogu shvatiti ni
Njegovo ime ni Njegovu osobu. Kakav je onda položaj tobožnjih učenjaka ove male planete?
Nitko ne može shvatiti zašto taj Vrhovni Bog dolazi na Zemlju kao obično ljudsko biće i čini
čudesna, neobična djela. Tako trebamo znati da učenost nije neophodna kvalifikacija za
razumijevanje Krsne. Čak su i polubogovi i veliki mudraci pokušali shvatiti Krsnu svojom umnom
špekulacijom i nisu u tome uspjeli. U Šrimad-Bhagavatamu je jasno rečeno da čak ni veliki
polubogovi ne mogu shvatiti Svevišnju Božansku Osobu. Oni mogu špekulirati u granicama svojih
nesavršenih čula i mogu doći do zaključka impersonalizma o suprotnosti, zaključka o nečemu što
nije manifestacija triju odlika materijalne prirode, ili mogu umnom špekulacijom zamisliti nešto,
ali takvom budalastom špekulacijom nije moguće shvatiti Krsnu.
Ako netko želi upoznati Apsolutnu Istinu, Gospodin u ovom stihu posredno kaže: "Prisutan sam
ovdje kao Svevišnja Božanska Osoba. Ja sam Svevišnji." To trebamo znati. Iako ne možemo
shvatiti nepojmljivog Gospodina koji je osobno prisutan, On ipak postoji. Krsnu, koji je vječan i
pun znanja i blaženstva, možemo shvatiti jednostavno proučavajući Njegove riječi u Bhagavad-
giti i Šrimad-Bhagavatamu. Shvaćanje o Bogu kao o nekoj vladalačkoj moći ili neosobnom
Brahmanu mogu razviti osobe pod utjecajem Gospodinove niže energije, ali onaj tko nije na
transcendentalnom položaju ne može shvatiti Božansku Osobu.
Kako većina ljudi ne može shvatiti Krsnin pravi položaj, Krsna iz svoje bezuzročne milosti silazi
da bi ukazao milost takvim špekulatorima. Ali kako su u materijalnoj prirodi zagañeni, špekulatori
usprkos neobičnim djelima Svevišnjeg Gospodina, misle da je Svevišnji neosobni Brahman. Samo
bhakte koji su potpuno predani Svevišnjem Gospodinu mogu Gospodinovom milošću shvatiti da
je On Krsna. Gospodinovi bhakte ne obraćaju pažnju na shvaćanje o Bogu kao neosobnom
Brahmanu; njihova vjera i devocija ih navode da se odmah predaju Svevišnjem Gospodinu i
zahvaljujući Krsninoj bezuzročnoj milosti mogu shvatiti Krsnu. Nitko drugi Ga ne može shvatiti.
Tako se čak i veliki mudraci slažu: "Što je atma, što je Svevišnji? On je taj koga moramo
obožavati."
STIH 3
yo mam ajam anadim ca vetti loka-mahecvaram
asammudhah sa martyesu sarva-papaih pramucyate
yah - svatko tko;
mam - Ja;
ajam - neroñen;
anadim - onaj koji nema početka;
ca - takoñer;
vetti - zna;
loka - planeta;
maha-icvaram - vrhovni gospodar;
asammudhah - nije obmanut;
sah - on;
martyesu - meñu onima koji podliježu smrti;
sarva-papaih - svih grješnih posljedica;
pramucyate - biva osloboñen;
Samo onaj tko, neobmanut meñu ljudima, zna da sam vrhovni gospodar svih svjetova,
neroñen i bez početka, biva osloboñen svih grijeha.
U sedmom poglavlju (7.3) je bilo rečeno - manusyanam sahasresu kaccid yatati siddhaye: oni
koji se pokušavaju uzdići na nivo duhovne spoznaje nisu obični ljudi; viši su od milijuna i milijuna
običnih ljudi koji nemaju znanje o duhovnoj spoznaji. Ali od onih koji pokušavaju shvatiti svoj
duhovni položaj, najuspješnija duhovno spoznata osoba je ona koja može shvatiti da je Krsna
neroñena Svevišnja Božanska Osoba, vlasnik svega. Samo na tom nivou, kada potpuno shvati
Krsnin vrhovni položaj, može se potpuno osloboditi svih grješnih posljedica.
Ovdje je Gospodin opisan riječju aja, koja znači "neroñen", ali On se razlikuje od živih bića
opisanih u drugom poglavlju kao aja. Gospodin se razlikuje od živih bića koja se rañaju i umiru
zbog materijalne vezanosti. Uslovljene duše mijenjaju tijela, ali Njegovo tijelo nije promjenjivo.
Čak i kada doñe u ovaj materijalni svijet, dolazi kao isti neroñeni. Zato je u četvrtom poglavlju
rečeno da Gospodin, zahvaljujući Svojoj unutrašnjoj moći, nije pod utjecajem niže, materijalne
energije, već je uvijek utemeljen u višoj energiji.
U ovom stihu riječi vetti loka-mahecvaram ukazuju da je Gospodin Krsna vrhovni vlasnik
planetarnih sistema univerzuma. On je postojao prije stvaranja i razlikuje se od Svoje kreacije.
Svi polubogovi su stvoreni u ovom materijalnom svijetu, ali za Krsnu je rečeno da nije stvoren.
Prema tome, Krsna se razlikuje čak i od velikih polubogova kao što su Brahma i Civa. Pošto je
stvoritelj Brahme, Cive i svih drugih polubogova, vrhovna je Osoba na svim planetima.
Šri Krsna se stoga razlikuje od svega što je stvoreno i svatko tko to shvati odmah se oslobaña
svih grješnih posljedica. Da bismo stekli znanje o Svevišnjem Gospodinu, moramo biti osloboñeni
svih grješnih djelatnosti. Kao što je rečeno u Bhagavad-giti, Gospodina možemo shvatiti samo
predanim služenjem i ni na koji drugi način.
Ne bismo trebali pokušavati shvatiti Krsnu kao ljudsko biće. Kao što je već bilo rečeno, samo
budalasta osoba misli da je On ljudsko biće. To je ovdje potvrñeno na drugačiji način. Čovjek koji
nije budalast, koji je dovoljno inteligentan da shvati prirodni položaj Boga, uvijek je slobodan od
svih grješnih posljedica.
Ako je Krsna poznat kao sin Devaki, kako onda može biti neroñen? To je objašnjeno u Šrimad-
Bhagavatamu. Kada se Krsna pojavio pred Devaki i Vasudevom, nije se rodio kao obično dijete;
pojavio se u svom izvornom obliku i potom preobrazio u obično dijete.
Sve što se učini po naredbi Krsne je transcendentalno. Ne može biti zagañeno materijalnim
posljedicama, koje mogu biti povoljne ili nepovoljne. Shvaćanje da u materijalnom svijetu
postoje povoljne i nepovoljne stvari je manje ili više umna uobrazilja, jer u materijalnom svijetu
ništa nije povoljno. Sve je nepovoljno, jer je sama materijalna priroda nepovoljna. Mi samo
zamišljamo da je povoljna. Prava povoljnost ovisi o aktivnostima u svjesnosti Krsne koje se vrše
sa svom devocijom i stavom služenja. Stoga, ako uopće želimo da naše aktivnosti budu povoljne,
trebamo djelovati po uputstvima Svevišnjeg Gospodina. Takva uputstva možemo naći u
autoritativnim spisima kao što su Šrimad-Bhagavatam i Bhagavad-gita ili ih možemo primiti od
vjerodostojnog duhovnog učitelja. Pošto je duhovni učitelj predstavnik Svevišnjeg Gospodina,
njegovo uputstvo je neposredno uputstvo Svevišnjeg Gospodina. Duhovni učitelj, svete osobe i
spisi poučavaju na isti način. Izmeñu ta tri izvora ne postoje protivrječnosti. Sve što učinimo po
njihovoj naredbi je osloboñeno posljedica pobožnih i bezbožnih djela ovog materijalnog svijeta.
Transcendentalni stav bhakte prilikom vršenja aktivnosti je stav odvojenosti. To se zove
sannyasa. Kao što je rečeno u prvom stihu šestog poglavlja Bhagavad-gite, pravi sannyasi je
onaj tko djeluje iz dužnosti, jer mu je to naredio Svevišnji Gospodin, i koji ne traži utočište u
plodovima svojih aktivnosti (anaŠritah karma-phalam). Pravi sannyasi i yogi je onaj tko djeluje
po naredbi Svevišnjeg Gospodina, a ne onaj tko je pseudo yogi ili je samo obukao odjeću
sannyasija.
STIH 4-5
buddhir jwanam asammohah
ksama satyam damah camah
sukham duhkham bhavo 'bhavo
bhayam cabhayam eva ca
ahimsa samata tustis
tapo danam yaco 'yacah
bhavanti bhava bhutanam
matta eva prthag-vidhah
buddhih - inteligencija;
jwanam - znanje;
asammohah - odsustvo sumnje;
ksama - opraštanje;
satyam - istinoljubivost;
damah - vladanje osjetilima;
camah - vladanje umom;
sukham - sreća;
duhkham - nesreća;
bhavah - roñenje;
abhavah - smrt;
bhayam - strah;
ca - takoñer;
abhayam - neustrašivost;
eva - takoñer;
ca - i;
ahimsa - nenasilje;
samata - jednakost;
tustih - zadovoljstvo;
tapah - pokora;
danam - milostinja;
yacah - slava;
ayacah - nečast;
bhavanti - potiču;
bhavah - prirode;
bhutanam - živih bića;
mattah - od Mene;
eva - svakako;
prthak-vidhah - različite;
Ja sam stvorio sve razne odlike živih bića kao što su inteligencija, znanje, sloboda od
sumnje i iluzije, opraštanje, istinoljubivost, vladanje osjetilima, vladanje umom, sreća i
nesreća, roñenje, smrt, strah, neustrašivost, nenasilje, jednakost, zadovoljstvo,
strogost, milostinja, slava i nečast.
Sve različite odlike živih bića, dobre ili loše, stvorio je Krsna i one su ovdje opisane. Inteligencija
se odnosi na moć pravilnog analiziranja stvari, a znanje na razumijevanje što je duh, a što
materija. Obično znanje stečeno univerzitetskim obrazovanjem odnosi se samo na materiju i
ovdje se ne prihvaća kao znanje. Imati znanje znači poznavati razliku izmeñu materije i duha. U
suvremenom obrazovanju ne postoji znanje o duhu; ljudi vode brigu samo o materijalnim
elementima i tjelesnim potrebama. Stoga akademsko znanje nije potpuno.
Asammoha, sloboda od sumnje i iluzije, može se dostići kada osoba ne oklijeva i kada shvaća
transcendentalnu filozofiju. Polako, ali sigurno, oslobaña se zbunjenosti. Ništa ne trebamo slijepo
prihvatiti; sve trebamo prihvatiti s pažnjom i oprezom.
Ksamu, trpeljivost i opraštanje, trebamo primjenjivati; trebamo biti trpeljivi i oprostiti drugima
manje uvrede.
Satyam, istinoljubivost, znači da činjenice trebamo predstaviti takve kakve jesu, za dobrobit
drugih. Ne bismo trebali pogrešno predstavljati činjenice. Prema društvenim običajima, istina se
može reći samo ako je prijatna za druge. Ali to nije istinoljubivost. Istinu trebamo reći otvoreno,
tako da drugi shvate prave činjenice. Ako je netko lopov i ako ljude upozorimo da je on lopov, to
je istina. Iako je istina ponekad neprijatna, ne bismo trebali izbjegavati reći je. Istinoljubivost
zahtjeva da se činjenice predstave takve kakve jesu, za dobrobit drugih. To je definicija istine.
Vladanje osjetilima znači da ne bismo trebali koristiti osjetila za nepotrebno osobno uživanje.
Nije zabranjeno zadovoljiti neophodne potrebe osjetila, ali nepotrebno osjetilno uživanje šteti
duhovnom napretku. Stoga osjetila ne trebamo neobuzdano koristiti. Slično tome, um trebamo
uzdržavati od nepotrebnih misli; to se zove cama. Ne bismo trebali trošiti svoje vrijeme na
razmišljanje o zarañivanju novca. To je zloupotreba moći razmišljanja. Um trebamo iskoristiti za
razumijevanje najvažnije potrebe ljudskog bića i to treba biti predstavljeno autoritativno. Moć
razmišljanja trebamo razvijati u društvu autoriteta za spise, svetih osoba, duhovnih učitelja i
onih koji su razvili svoju moć razmišljanja.
Sukham, zadovoljstvo ili sreću, trebamo uvijek nalaziti u onome što je povoljno za njegovanje
duhovnog znanja o svjesnosti Krsne. Ono što je nepovoljno za njegovanje svjesnosti Krsne
uzrokuje bol ili nesreću. Sve što je povoljno za razvijanje svjesnosti Krsne trebamo prihvatiti, a
sve što je nepovoljno trebamo odbaciti.
Bhava, roñenje, odnosi se na tijelo. Što se tiče duše, ona se ne raña i ne umire; o tome smo
govorili na početku Bhagavad-gite. Roñenje i smrt se odnose na utjelovljenost živog bića u
materijalnom svijetu. Strah je rezultat brige za budućnost. Osoba svjesna Krsne ne osjeća strah,
jer će zahvaljujući svojim aktivnostima sigurno otići u duhovno nebo i vratiti se kući, Bogu. Stoga
je njena budućnost veoma svijetla. Drugi, meñutim, ne znaju što im nosi budućnost; ne znaju
što će im donijeti sljedeći život. Zato su neprestano u tjeskobi. Ako se želimo osloboditi tjeskobe,
najbolje je da shvatimo Krsnu i uvijek budemo utemeljeni u svjesnosti Krsne. Tako ćemo se
osloboditi sveg straha. U Šrimad-Bhagavatamu
(11.2.37) je rečeno
- bhayam dvitiyabhini-
vecatah syat: uzrok straha je naša obuzetost iluzornom energijom. Ali oni koji su osloboñeni
utjecaja iluzorne energije, oni koji su uvjereni u to da nisu materijalno tijelo, već duhovni dijelovi
Svevišnje Božanske Osobe, i koji zato transcendentalno služe Vrhovnog Boga, nemaju se čega
bojati. Njihova budućnost je veoma svijetla. Strah je stanje osoba koje nisu svjesne Krsne.
Abhayam, neustrašivost, može steći samo onaj tko je svjestan Krsne.
Ahimsa, nenasilje, znači da ne trebamo činiti ono što će drugima donijeti patnju ili u njima
izazvati zbunjenost. Materijalna djela koja obećavaju brojni političari, sociolozi i filantropi, ne
daju dobre rezultate, jer političari i filantropi nemaju transcendentalnu viziju; ne znaju što je
istinski dobro za ljudsko društvo. Ahimsa znači da ljude trebamo poučavati kako će potpuno
iskoristiti ljudsko tijelo. Ljudsko tijelo je namijenjeno za dostizanje duhovne spoznaje i zato svaki
pokret ili komisija koji ne pomažu ljudima u dostizanju tog cilja, vrše nasilje nad ljudskim
tijelom. Ono što pomaže ljudima da u budućnosti dostignu duhovnu sreću se zove nenasilje.
Samata, jednakost, odnosi se na odsustvo vezanosti i odbojnosti. Nije dobro osjećati veliku
vezanost ili odbojnost prema nečemu. Ovaj materijalni svijet se treba prihvatiti bez vezanosti ili
odbojnosti. Ono što je povoljno za svjesnost Krsne trebamo prihvatiti; ono što je nepovoljno
trebamo odbaciti. To se zove samata, jednakost. Osoba svjesna Krsne prihvaća i odbacuje stvari
samo u ovisnosti o tome koliko su korisne za svjesnost Krsne.
Tusti, zadovoljstvo, znači da ne bismo trebali željeti nepotrebnim djelatnostima steći što više
materijalnih dobara. Trebamo biti zadovoljni s onim što steknemo milošću Svevišnjeg Gospodina.
To se zove zadovoljstvo.
Tapas znači strogost ili pokora. U vezi s tim, u Vedama ima mnogo pravila i propisa, kao što je
pravilo da trebamo ustati rano ujutro i okupati se. Ponekad je vrlo teško ustati rano ujutro, ali
dobrovoljna patnja koju prihvaćamo sljedeći to pravilo se zove pokora. Slično tome, propisano je
da na odreñene dane u mjesecu trebamo postiti.
Možda ne volimo postiti, ali ako smo odlučni u namjeri da napredujemo u nauci o svjesnosti
Krsne, trebamo prihvatiti takve preporučene tjelesne poteškoće. Meñutim, ne bismo trebali
postiti nepotrebno ili protivno vedskim odredbama. Ne bismo trebali postiti zbog nekog političkog
cilja; to je opisano u Bhagavad-giti kao post u neznanju, a ono što je učinjeno u neznanju ili
strasti ne vodi ka duhovnom napretku. Meñutim, sve što učinimo u guni vrline nam pomaže u
napredovanju, a post u skladu s vedskim odredbama nas obogaćuje duhovnim znanjem.
Što se tiče milostinje, pedeset posto svoje zarade trebamo dati za neki dobar cilj. Što je dobar
cilj? To je cilj svjesnosti Krsne. Taj cilj nije samo dobar, već najbolji. Pošto je Krsna dobar,
Njegov cilj je uvijek dobar. Zato milostinju trebamo dati osobi koja djeluje u svjesnosti Krsne. U
vedskoj literaturi je propisano da se milostinja treba dati brahmanama. Taj običaj se još uvijek
slijedi, iako ne potpuno u skladu s vedskom odredbom. Ali ipak je propisano da milostinju
trebamo dati brahmanama. Zašto? Zato što se bave višom djelatnošću njegovanja duhovnog
znanja. Brahmana treba čitav svoj život posvetiti razumijevanju Brahmana. Brahma janatiti
brahmanah: onaj tko poznaje
Brahman se zove brahmana. Tako se milostinja daje brahmanama, jer su zaokupljeni višim,
duhovnim služenjem i nemaju vremena zarañivati za život. U vedskoj literaturi je takoñer rečeno
da milostinju trebamo dati osobi u odvojenom redu života, sannyasiju. Sannyasiji prose od vrata
do vrata ne zato da bi stekli novac već u misionarske svrhe. Po običaju, idu od vrata do vrata da
bi probudili obiteljske ljude iz sna neznanja. Pošto su obiteljski ljudi, zaokupljeni obiteljskim
poslovima, zaboravili pravu svrhu života - buñenje svjesnosti Krsne - dužnost je sannyasija da
kao prosjaci posjećuju obiteljske ljude i potiču ih da budu svjesni Krsne. Kao što je rečeno u
Vedama, čovjek se treba probuditi i ostvariti ono što mu kao ljudskom biću dolikuje. To znanje i
proces daju sannyasiji. Tako milostinju trebamo dati sannyasijima i brahmanama i u slične dobre
svrhe, a ne hirovito.
Što se tiče yace, slave, Gospodin Caitanya je rekao da je čovjek slavan kada je poznat kao veliki
bhakta. To je prava slava. Ako netko postane poznat kao velika osoba u svjesnosti Krsne, onda
je istinski slavan. Onaj tko nema takvu slavu nije slavan.
Sve ove odlike se manifestiraju širom univerzuma u društvu ljudi i polubogova. Na drugim
planetima postoje razni oblici ljudskog društva i ove odlike su u njima prisutne. Krsna stvara sve
ove odlike za onoga tko želi napredovati u svjesnosti Krsne, ali takva osoba ih razvija sama u
sebi. Onaj tko predano služi Svevišnjeg Gospodina razvija sve dobre odlike, po ureñenju
Gospodina.
Krsna je porijeklo svega s čime se susrećemo, dobrog ili lošeg. Ništa se ne može manifestirati u
ovom materijalnom svijetu ako ne postoji u Krsni. To je znanje. Iako znamo da stvari imaju
različite položaje, trebamo spoznati da sve potječe od Krsne.
STIH 6
maharsayah sapta purve catvaro manavas tatha
mad-bhava manasa jata yesam loka imah prajah
maha-rsayah - velikih mudraca;
sapta - sedam;
purve - prije;
catvarah - četiri;
manavah - Manua;
tatha - takoñer;
mat-bhavah - potječu od Mene;
manasah - iz uma;
jatah - rañaju se;
yesam - od njih;
loke - svijeta;
imah - svo ovo;
prajah - stanovništvo;
Sedam velikih mudraca i prije njih četiri druga velika mudraca i Manui
(očevi
čovječanstva), roñeni iz Mog uma, potječu od Mene, a sva živa bića koja nastanjuju
različite planete potječu od njih.
Gospodin daje genealoški pregled nastanjivanja univerzuma. Brahma je prvo stvorenje roñeno iz
energije Svevišnjeg Gospodina, koji je poznat kao Hiranyagarbha. Iz Brahme se manifestiraju
sedam velikih mudraca, a prije njih četiri druga velika mudraca po imenu Sanaka, Sananda,
Sanatana i Sanat-kumara i Manui. Svi ovi veliki mudraci su poznati kao praočevi živih bića u
čitavom univerzumu. Postoji bezbroj univerzuma u kojima postoji bezbroj planeta i svaki planet
je pun različitih stanovnika. Svi oni potječu od ovih dvadeset pet praočeva. Brahma je vršio
pokore tisuću godina polubogova prije nego što je milošću Krsne spoznao kako stvarati. Od
Brahme su potom potekli Sanaka, Sananda, Sanatana i Sanat-kumara, Rudra i sedam mudraca.
Tako su svi brahmane i ksatriye bili roñeni iz energije Svevišnje Božanske Osobe. Brahma je
poznat kao Pitamaha, djed, a Krsna je poznat kao Prapitamaha, pradjed. To je rečeno u
jedanaestom poglavlju Bhagavad-gite (11.39).
STIH 7
etam vibhutim yogam ca mama yo vetti tattvatah
so 'vikalpena yogena
yujyate natra samcayah
etam - svo to;
vibhutim - obilje;
yogam - mističnu moć;
ca - takoñer;
mama - Moje;
yah - svatko tko;
vetti - zna;
tattvatah - zaista;
sah - on;
avikalpena - ne odstupajući;
yogena - predanim služenjem;
yujyate - zaokupljen;
na - nikada;
atra - ovdje;
samcayah - sumnja;
Onaj tko je uvjeren u ovo Moje obilje i mističnu moć posvećuje se čistom predanom
služenju; u to nema sumnje.
Vrhunac duhovnog savršenstva je znanje o Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Onaj tko nije čvrsto
uvjeren u različita obilja Svevišnjeg Gospodina ne može predano služiti. Ljudi obično znaju da je
Bog veliki, ali ne znaju točno koliko je Bog velik. Ovdje se opisuju detalji. Ako netko zaista zna
koliko je Bog velik, prirodno postaje predana duša i posvećuje se predanom služenju Gospodina.
Kada istinski spozna obilja Svevišnjeg, ne preostaje mu ništa drugo nego da se preda Gospodinu.
To znanje možemo steći iz opisa Šrimad-Bhagavatama, Bhagavad-gite i sličnih spisa.
Ovim univerzumom upravljaju mnogobrojni polubogovi, koji su rasprostranjeni po čitavom
planetarnom sistemu. Najistaknutiji meñu njima su Brahma, Civa, četvorica velikih Kumara i
drugi praočevi. Svi brojni praočevi stanovništva univerzuma se rañaju iz Svevišnjeg Gospodina
Krsne. Svevišnja Božanska Osoba Krsna je prvobitni praotac svih praočeva.
To su neka od obilja Svevišnjeg Gospodina. Kada se osoba čvrsto uvjeri u njih, prihvaća Krsnu s
velikom vjerom, odbacujući sve sumnje, i posvećuje se predanom služenju. Ovo detaljno znanje
je potrebno da bismo povećali interes za predano služenje Gospodina s ljubavlju. Ne bismo
trebali propustiti potpuno shvatiti koliko je Krsna velik, jer ćemo, ako shvatimo Krsninu veličinu,
moći postati postojani u iskrenom predanom služenju.
STIH 8
aham sarvasya prabhavo mattah sarvam pravartate
iti matva bhajante mam
budha bhava-samanvitah
aham - Ja;
sarvasya - svega;
prabhavah - izvor stvaranja;
mattah - iz Mene;
sarvam - sve;
pravartate - emanira;
iti - to;
matva - znajući;
bhajante - postaju predani;
mam - Meni;
budhah - učeni;
bhava-samanvitah - s velikom pažnjom;
Ja sam izvor svih duhovnih i materijalnih svjetova. Sve emanira iz Mene. Mudre osobe
koje to savršeno dobro znaju služe Me s devocijom i obožavaju Me svim svojim srcem.
Učeni čovjek koji je savršeno proučio Vede i primio znanje od autoriteta kao što je Gospodin
Caitanya i koji zna kako primijeniti ta učenja može shvatiti da je Krsna porijeklo svega što postoji
i u materijalnim i u duhovnim svjetovima. Pošto to savršeno dobro zna, nepokolebljivo predano
služi Svevišnjeg Gospodina. Njega nikada ne mogu zavesti nikakvi besmisleni komentari ili
budale. Svi vedski spisi se slažu da je Krsna izvor Brahme, Cive i svih drugih polubogova. U
Atharva Vedi (Gopala-tapani Upanisada 1.24), je rečeno - yo brahmanam vidadhati purvam yo
vai vedamc ca gapayati sma krsnah: "Krsna je bio taj koji je na početku poučio Brahmu vedskom
znanju i koji je u prošlosti raširio vedsko znanje". U Narayana Upanisadi (1) je rečeno - atha
puruso ha vai narayano 'kamayata prajah srjeyeti: "Tada je Vrhovna Osoba Narayana poželio
stvoriti živa bića". Upanisada nastavlja
- narayanad brahma jayate, narayanad prajapatih
prajayate, narayanad indro jayate, narayanad astau vasavo jayante, narayanad ekadaca rudra
jayante, narayanad dvadacadityah: "Od Narayane se raña Brahma, od Narayane se rañaju
praočevi. Od Narayane se raña Indra, od Narayane se raña osam Vasua, od Narayane se raña
jedanaest Rudra, od Narayane se raña dvanaest Aditya."Taj Narayana je ekspanzija Krsne.
U istim Vedama je rečeno - brahmanyo devaki-putrah: "Devakin sin Krsna je Vrhovna Osoba".
(Narayana Upanisada 4) Zatim je rečeno - eko vai narayana asin na brahma na icano napo
nagni-samau neme dyavaprthivi na naksatrani na suryah: "Na početku stvaranja je postojao
samo Narayana, Vrhovna Osoba. Nije bilo Brahme, Cive, vatre, mjeseca, zvijezda na nebu i
sunca." (Maha Upanisada 1) U Maha Upanisadi je takoñer rečeno da se Civa rodio iz čela
Svevišnjeg Gospodina. Tako Vede kažu da trebamo obožavati Svevišnjeg Gospodina, stvoritelja
Brahme i Cive.
U Moksa-dharmi Krsna takode kaže:
prajapatim ca rudram capy
aham eva srjami vai
tau hi mam na vijanito
mama maya-vimohitau
"Ja stvaram praočeve, Civu i druge, iako oni ne znaju da sam ih Ja stvorio, jer su obmanuti
Mojom iluzornom energijom." U Varaha Purani je takoñer rečeno:
narayanah paro devas
tasmaj jatac caturmukhah
tasmad rudro 'bhavad devah
sa ca sarva-jwatam gatah
"Narayana je Svevišnja Božanska Osoba od koje se raña Brahma, a od Brahme se raña Civa."
Gospodin Krsna je izvor sveg stvaranja i naziva se pokretačkim uzrokom svega. On kaže: "Pošto
se sve raña iz Mene, Ja sam prvobitni izvor svega. Sve je pod Mojom kontrolom; nitko nije viši
od Mene. "Nitko nije vrhovni upravitelj osim Krsne. Onaj tko na takav način shvati Krsnu od
vjerodostojnog duhovnog učitelja, na temelju svjedočanstava vedskih spisa, svom svojom
energijom se posvećuje svjesnosti Krsne i postaje istinski učen. Svi drugi, koji ne poznaju Krsnu,
u usporedbi s Njim su samo budale. Samo budala smatra Krsnu običnim čovjekom. Osoba
svjesna Krsne ne bi trebala dozvoliti da je zbune budale; treba izbjegavati sve neovlaštene
komentare i tumačenja Bhagavad-gite i odlučno i postojano nastaviti slijediti put svjesnosti
Krsne.
STIH 9
mac-citta mad-gata-prana bodhayantah parasparam
kathayantac ca mam nityamtusyanti ca ramanti ca
mat-cittah - koji u umu uvijek misle na Mene;
mat-gata-pranah - koji su svoje živote posvetili Meni;
bodhayantah - propovijedajući;
parasparam - meñu sobom;
kathayantah - razgovarajući;
ca - takoñer;
mam - o Meni;
nityam - neprestano;
tusyanti - postaju zadovoljni;
ca - takoñer;
ramanti - uživaju u transcendentalnom blaženstvu;
ca - takoñer;
Moji čisti bhakte uvijek u umu misle na Mene i potpuno posvećuju svoje živote služenju
Mene. Uvijek prosvjetljuju jedni druge i razgovaraju o Meni i u tome nalaze veliko
zadovoljstvo i blaženstvo.
Čisti bhakte, čije su osobine ovdje opisane, potpuno se posvećuju transcendentalnom služenju
Gospodina s ljubavlju. Ništa ne može odvratiti njihov um od lotosovih stopala Krsne. Oni
razgovaraju isključivo o transcendentalnim temama. U ovom stihu su posebno opisani simptomi
čistih bhakta. Bhakte Svevišnjeg Gospodina dvadeset četiri sata na dan slave odlike i zabave
Svevišnjeg Gospodina. Njihova srca i duše su neprestano obuzeti Krsnom i dok razgovaraju o
Njemu s drugim bhaktama osjećaju zadovoljstvo.
U početnom stadiju predanog služenja uživaju u transcendentalnom zadovoljstvu koje potječe od
same službe, a u zrelom stadiju su potpuno utemeljeni u ljubavi prema Bogu. Kada se utemelje
na tom transcendentalnom položaju, mogu uživati u najvišem savršenstvu koje Gospodin
ispoljava u Svom prebivalištu. Gospodin Caitanya usporeñuje transcendentalno predano služenje
sa sijanjem sjemena u srcu živog bića. Od bezbroj živih bića koja obilaze različite planete u
univerzumu, samo nekolicina ima sreću sresti čistog bhaktu i steći priliku shvatiti predano
služenje. To predano služenje nalikuje sjemenu. Ako se posije u srcu živog bića i ako živo biće
nastavi slušati i pjevati Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare
Rama, Rama Rama, Hare Hare, to sjeme će proklijati, kao što sjeme drveta proklija ako se
redovito zalijeva. Ta duhovna biljka predanog služenja postupno raste sve dok ne probije omotač
materijalnog univerzuma i uñe u brahmajyoti na duhovnom nebu. Na duhovnom nebu, biljka
nastavlja rasti sve dok ne dosegne najviši planet koji se zove Goloka Vrndavana, Krsnin najviši
planet. Na kraju, uzima utočište lotosovih stopala Krsne i tamo počiva. Postupno, kao što obična
biljka raña plodove i cvijeće, biljka predanog služenja raña plodove, a proces zalijevanja u obliku
pjevanja i slušanja se nastavlja. Ta biljka predanog služenja je detaljno opisana u Caitanya-
caritamrti (Madhya-lila, devetnaesto poglavlje). Tamo je objašnjeno da kada cijela biljka uzme
utočište lotosovih stopala Svevišnjeg Gospodina, osoba postaje potpuno obuzeta ljubavlju prema
Bogu i ne može ni trenutak živjeti bez dodira sa Svevišnjim Gospodinom, kao što riba ne može
živjeti bez vode. U takvom stanju, bhakta razvija transcendentalne odlike u dodiru sa Svevišnjim
Gospodinom.
Šrimad-Bhagavatam je takoñer pun takvih priča o odnosu izmeñu Svevišnjeg Gospodina i
Njegovih bhakta. Zato je veoma drag bhaktama, kao što je rečeno u samom Bhagavatamu
(12.13.18). Šrimad-bhagavatam puranam amalam yad vaisnavanam priyam. U toj propovijedi se
ne govori o materijalnim djelatnostima, ekonomskom razvitku, zadovoljavanju čula ili
osloboñenju. Šrimad-Bhagavatam je jedina pripovijest u kojoj je potpuno opisana
transcendentalna priroda Svevišnjeg Gospodina i Njegovih bhakta. Tako spoznate duše u
svjesnosti Krsne neprestano nalaze zadovoljstvo u slušanju takve transcendentalne literature,
kao što mladić i djevojka nalaze zadovoljstvo u meñusobnom druženju.
STIH 10
tesam satata-yuktanam
bhajatam priti-purvakam
dadami buddhi-yogam tam yena mam upayanti te
tesam - njima;
satata-yuktanam - uvijek zaokupljenim;
bhajatam - predanim služenjem;
priti-purvakam - u zanosu ljubavi;
dadami - dajem;
buddhi-yogam - pravu inteligenciju;
tam - tu;
yena - kojom;
mam - Meni;
upayanti - dolaze;
te - oni;
Onima koji Me uvijek služe s ljubavlju dajem razumijevanje kojim mogu doći Meni.
SMISAO: U ovom stihu je veoma značajna riječ buddhi-yogam. Možemo se sjetiti da je Gospodin
u drugom poglavlju rekao Arjuni da mu je objasnio mnogo toga i da će ga poučiti putu buddhi-
yoge. Sada objašnjava buddhi-yogu. Sama buddhi-yoga je djelovanje u svjesnosti Krsne; to je
najviša inteligencija. Buddhi znači inteligencija, a yoga mistične aktivnosti ili mistično uzdizanje.
Kada se netko pokušava vratiti kući, Bogu, i potpuno se posveti predanom služenju u svjesnosti
Krsne, njegovo djelovanje se naziva buddhi-yoga. Drugim riječima, buddhi-yoga je proces
oslobañanja od zapletenosti u ovaj materijalni svijet. Krajnji cilj napretka je Krsna. Ljudi to ne
znaju. Zato je važno društvo bhakta i vjerodostojnog duhovnog učitelja. Trebamo znati da je cilj
Krsna i kada znamo cilj, postupno ćemo napredovati na tom putu i dostići krajnji cilj.
Kada osoba zna cilj života, ali je vezana za plodove svojih djelatnosti, djeluje u karma-yogi. Kada
zna da je cilj Krsna, ali nalazi zadovoljstvo u umnim špekulacijama, kojima pokušava shvatiti
Krsnu, djeluje u jwana-yogi. A kada zna da je cilj Krsna i traga za Krsnom potpuno se
posvećujući svjesnosti Krsne i predanom služenju, djeluje u bhakti-yogi ili buddhi-yogi, koja je
potpuna yoga. Ta potpuna yoga je najviši savršeni nivo života.
Neko može imati vjerodostojnog duhovnog učitelja i biti privržen duhovnoj organizaciji, ali ako
nije dovoljno inteligentan da napreduje, Krsna ga u srcu poučava tako da bez poteškoća može na
kraju doći Njemu. Kvalifikacija je da uvijek djeluje u svjesnosti Krsne i s ljubavlju i devocijom
radi sve vrste službi. Treba nešto raditi za Krsnu i to treba raditi s ljubavlju. Ako bhakta nije
dovoljno inteligentan da napreduje na putu samospoznaje, ali je iskren i posvećen predanom
služenju, Gospodin mu pruža priliku da napreduje i na kraju doñe Njemu.
STIH 11
tesam evanukampartham aham ajwana-jam tamah
nacayamy atma-bhava-stho jwana-dipena bhasvata
tesam - njima;
eva - svakako;
anukampa-artham - da bi ukazao posebnu milost;
aham - Ja;
ajwana-jam - koja potječe od neznanja;
tamah - tamu;
nacayami - raspršujem;
atma-bhava - u njihovim srcima;
sthah - nalazi se;
jwana - znanja;
dipena - sa svjetiljkom;
bhasvata - blistavom;
Da bih im ukazao posebnu milost, Ja, koji prebivam u njihovim srcima, blistavom
svjetiljkom znanja uništavam tamu koja potječe od neznanja.
SMISAO: Kada je Gospodin Caitanya u Benaresu širio pjevanje Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna
Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare, tisuće ljudi Ga je slijedilo.
Prakacananda Sarasvati, koji je u to vrijeme bio vrlo utjecajan učenjak u Benaresu, ismijavao je
Gospodina Caitanyu izjavljujući da je sentimentalist. Ponekad filozofi kritiziraju bhakte, jer misle
da se većina bhakta nalazi u tami neznanja i da su filozofski naivni sentimentalisti. Ali to nije
istina. Postoje vrlo, vrlo učene osobe koje su predstavile filozofiju devocije. Ali čak i ako bhakta
ne iskoristi njihova djela ili djela svog duhovnog učitelja, ako iskreno predano služi, Krsna u
njegovom srcu mu pomaže. Tako iskreni bhakta koji djeluje u svjesnosti Krsne ne može biti bez
znanja. Jedina kvalifikacija je da predano služi u punoj svjesnosti Krsne.
Suvremeni filozofi misle da bez pravljenja razlike čovjek ne može imati čisto znanje. Svevišnji
Gospodin im daje ovaj odgovor: onima koji su se posvetili čistom predanom služenju, čak i ako
nisu dovoljno obrazovani ili ne poznaju dovoljno vedske principe, Vrhovni Bog pomaže, kao što je
rečeno u ovom stihu.
Gospodin kaže Arjuni da se Vrhovna Istina, Apsolutna Istina, Svevišnja Božanska Osoba, u
suštini ne može shvatiti jednostavno špekulacijom, jer je Vrhovna Istina tako velika da se ne
može shvatiti ili dostići samo umnim naporom. Čovjek može nastaviti špekulirati nekoliko
milijuna godina, ali ako nije predan, ako nema ljubavi prema Vrhovnoj Istini, nikada neće shvatiti
Krsnu ili Vrhovnu Istinu. Vrhovna Istina - Krsna - je zadovoljan samo s predanim služenjem i
Svojom nepojmljivom energijom se može razotkriti u srcu čistog bhakte. Čisti bhakta uvijek nosi
Krsnu u svom srcu, a prisustvo Krsne, koji je kao sunce, odmah raspršuje tamu neznanja. To je
posebna milost koju Krsna ukazuje Svom čistom bhakti.
Zbog zagañenosti uzrokovane materijalnim druženjem tijekom mnogo, mnogo milijuna života,
srce živog bića je uvijek prekriveno prašinom materijalizma, ali ako se posveti predanom
služenju i neprestano pjeva Hare Krsna, prašina će brzo nestati, a ono će biti uzdignuto na nivo
čistog znanja. Krajnji cilj, Visnu, može se dostići samo tim pjevanjem i predanim služenjem, a ne
umnom špekulacijom ili raspravljanjem. Čisti bhakta ne mora brinuti za materijalne životne
potrepštine, jer ga, kada rasprši tamu iz svog srca, svime automatski snabdijeva Svevišnji
Gospodin, zadovoljan s bhaktinim predanim služenjem s ljubavlju. To je suština učenja
Bhagavad-gite. Proučavajući Bhagavad-gitu, osoba može postati duša potpuno predana
Svevišnjem Gospodinu i posvetiti se čistom predanom služenju. Kako Gospodin preuzima brigu o
njoj, potpuno se oslobaña svih vrsta materijalističkih nastojanja.
STIH 12-13
arjuna uvaca
param brahma param dhama
pavitram paramam bhavan
purusam cacvatam divyam
adi-devam ajam vibhum
ahus tvam rsayah sarve
devarsir naradas tatha
asito devalo vyasah
svayam caiva bravisi me
arjunah uvaca - Arñuna reče;
param - vrhovna;
brahma - istina;
param - vrhovno;
dhama - prebivalište;
pavitram - čist;
paramam - vrhovna;
bhavan - Ti;
purusam - osoba;
cacvatam - izvorna;
divyam - transcendentalna;
adi-devam - prvobitni Gospodin;
ajam - neroñen;
vibhum - najveći;
ahuh - kažu;
tvam - o Tebi;
rsayah - mudraci;
sarve - svi;
deva-rsih - mudrac meñu polubogovima;
naradah - Narada;
tatha - takoñer;
asitah - Asita;
devalah - Devala;
vyasah - Vjasa;
svayam - osobno;
ca - takoñer;
eva - svakako;
bravisi - Ti objašnjavaš;
me - meni;
Arñuna reče: Ti si Svevišnja Božanska Osoba, vrhovno prebivalište, najčistiji, Apsolutna
Istina. Ti si vječna, transcendentalna, prvobitna osoba, neroñena i najveća. To
potvrñuju svi veliki mudraci kao što su Narada, Asita, Devala i Vjasa i sada mi Ti sam
objavljuješ tu istu istinu.
SMISAO: U ova dva stiha Svevišnji Gospodin pruža priliku suvremenim filozofima, jer ovi stihovi
jasno pokazuju da se Svevišnji razlikuje od individualne duše. Nakon što je u ovom poglavlju čuo
četiri glavna stiha Bhagavad-gite, Arjuna se potpuno oslobodio svih sumnji i prihvatio Krsnu kao
Svevišnju Božansku Osobu. Odmah je otvoreno izjavio: "Ti si param brahma, Svevišnja Božanska
Osoba". Krsna je ranije rekao da je porijeklo svega i svakoga. Svaki polubog i svako ljudsko biće
ovisi o Njemu. Ljudi i polubogovi iz neznanja misle da su apsolutni i nezavisni od Svevišnje
Božanske Osobe. To neznanje biva savršeno raspršeno predanim služenjem. Gospodin je to već
objasnio u prethodnom stihu. Sada Ga Njegovom milošću Arjuna prihvaća kao Vrhovnu Istinu, u
skladu s vedskom odredbom. Ne bismo trebali misliti da Arjuna laska Krsni nazivajući Ga
Svevišnjom Božanskom Osobom, Apsolutnom Istinom, zato što je Krsna Arjunin bliski prijatelj.
Vedska istina potvrñuje sve što je Arjuna rekao u ova dva stiha. Vedske odredbe potvrñuju da
Svevišnjeg Gospodina može shvatiti samo onaj tko Ga predano služi, dok Ga drugi ne mogu
shvatiti. Svaka pojedina riječ ovog stiha koji je izgovorio Arjuna je potvrñena izjavama vedskih
spisa.
U Kena Upanisadi je rečeno da je Vrhovni Brahman počivalište svega i Krsna je već objasnio da
sve počiva u Njemu. Mundaka Upanisada potvrñuje da Svevišnjeg Gospodina, u kome sve
počiva, mogu spoznati samo oni koji neprestano misle na Njega. To neprestano mišljenje na
Krsnu je smaranam, jedan od procesa predanog služenja. Samo predanim služenjem Krsne živo
biće može shvatiti svoj položaj i osloboditi se ovog materijalnog tijela.
U Vedama se Svevišnji Gospodin prihvaća kao najčistiji od čistih. Onaj tko shvaća da
je Krsna najčistiji od čistih može se pročistiti od svih grješnih djelatnosti. Čovjek se ne može
pročistiti, ako se ne preda Svevišnjem Gospodinu. Arjunino prihvaćanje Krsne kao najčistijeg od
čistih odgovara izjavama vedske literature. To potvrñuju velike osobe, meñu kojima je
najistaknutiji Narada.
Krsna je Svevišnja Božanska Osoba i zato trebamo uvijek meditirati na Njega i uživati u svom
transcendentalnom odnosu s Njim. On je vrhovno postojanje. On nema tjelesne potrebe i ne
podliježe roñenju i smrti. To potvrñuje ne samo Arjuna, već i svi vedski spisi, Purane i povijesti.
Svi vedski spisi tako opisuju Krsnu i sam Svevišnji Gospodin takoñer kaže u četvrtom poglavlju:
"Iako sam neroñen, pojavljujem se na Zemlji da bih uspostavio religiozne principe". On je
vrhovno porijeklo; On nema uzroka, jer je uzrok svih uzroka i sve emanira iz Njega. To savršeno
znanje se može steći milošću Svevišnjeg Gospodina.
Arjuna je izgovorio ove stihove milošću Krsne. Ako želimo shvatiti Bhagavad-gitu, trebamo
prihvatiti izjave ova dva stiha. To je sistem parampara, prihvaćanje učeničkog naslijeña. Onaj tko
ne pripada učeničkom naslijeñu ne može shvatiti Bhagavad-gitu. Bhagavad-gita se ne može
shvatiti takozvanim akademskim obrazovanjem. Na žalost, usprkos brojnim svjedočanstvima
vedskih spisa, oni koji su ponosni na svoje akademsko obrazovanje drže se svog tvrdoglavog
uvjerenja da je Krsna obična osoba.
STIH 14
sarvam etad rtam manye yan mam vadasi kecava
na hi te bhagavan vyaktim vidur deva na danavah
sarvam - svu;
etat - ovu;
rtam - istinu;
manye - prihvaćam;
yat - koju;
mam - meni;
vadasi - govoriš;
kecava - o Krišna;
na - nikada;
hi - svakako;
te - Tebe;
bhagavan - o Božanska Osobo;
vyaktim - otkriti;
viduh - shvatiti;
devah - polubogovi;
na - niti;
danavah - demoni;
O Krišna, potpuno prihvaćam kao istinu sve što si mi rekao. O Gospodine, ni polubogovi
ni demoni ne mogu shvatiti Tvoju osobu.
SMISAO: Arjuna ovdje potvrñuje da osobe bezbožne i demonske prirode ne mogu shvatiti Krsnu.
Krsnu ne shvaćaju čak ni polubogovi, a da ne govorimo o takozvanim učenjacima ovog
suvremenog svijeta. Milošću Svevišnjeg Gospodina, Arjuna je shvatio da je Krsna Vrhovna Istina
i da je savršen. Zato trebamo slijediti Arjunin put. Arjuna je bio ovlašten prenositi učenje
Bhagavad-gite. Kao što je opisano u četvrtom poglavlju, parampara sistem učeničkog naslijeña
kojim je bio prenošen smisao Bhagavad-gite je bio izgubljen i zato je Krsna nastavio to učeničko
naslijeñe prenijevši znanje Arjuni, jer je smatrao Arjunu Svojim bliskim prijateljem i velikim
bhaktom. Stoga, kao što smo rekli u našem uvodu u Gitopanisadu, Bhagavad-gitu trebamo
shvatiti u sistemu parampara. Kada je učeničko naslijeñe bilo prekinuto, Arjuna je bio izabran da
ga nastavi. Primjer koji je Arjuna postavio prihvaćajući sve što je Krsna rekao trebamo slijediti.
Onda ćemo moći shvatiti suštinu Bhagavad-gite. Samo ćemo onda moći shvatiti da je Krsna
Svevišnja Božanska Osoba.
STIH 15
svayam evatmanatmanam vettha tvam purusottama
bhuta-bhavana bhuteca
deva-deva jagat-pate
svayam - osobno;
eva - svakako;
atmana - sam;
atmanam - Sebe;
vettha - znaš;
tvam - Ti;
purusa-uttama - o najveća od svih osoba;
bhuta-bhavana - o porijeklo svega;
bhuta-ica - o gospodaru svega;
deva-deva - o gospodaru svih polubogova;
jagat-pate - o gospodaru čitavog univerzuma;
Zaista, Ti sam poznaješ Sebe vlastitom unutrašnjom moći, o Vrhovna Osobo, porijeklo
svega, gospodaru svih bića, Bože nad bogovima, gospodaru univerzuma!
SMISAO: Svevišnjeg Gospodina Krsnu mogu shvatiti osobe kao što su Arjuna i njegovi
sljedbenici, koji imaju odnos s Njim kroz predano služenje. Osobe demonske ili ateističke prirode
ne mogu shvatiti Krsnu. Umna špekulacija koja udaljava osobu od Svevišnjeg Gospodina je
ozbiljan grijeh i onaj tko ne poznaje Krsnu ne bi trebao pokušavati tumačiti Bhagavad-gitu.
Bhagavad-gitu je izgovorio Krsna i pošto je nauka o Krsni, treba se shvatiti od Krsne kao što ju
je shvatio Arjuna. Ne bi trebalo slušati tumačenja ateističkih osoba.
U Šrimad-Bhagavatamu (1.2.11) je rečeno:
vadanti tat tattva-vidas tattvam yaj jwanam advayam
brahmeti paramatmeti bhagavan iti cabdyate
Vrhovna Istina se spoznaje u tri aspekta: kao neosobni Brahman, kao lokalizirana Paramatma i
na kraju kao Svevišnja Božanska Osoba. Tako u posljednjem stadiju razumijevanja Apsolutne
Istine osoba dolazi do Svevišnje Božanske Osobe. Običan čovjek ili osloboñen čovjek koji je
spoznao neosobni Brahman ili lokaliziranu Paramatmu ne mora razumjeti ličnost Boga. Takvi ljudi
trebaju pokušati shvatiti Vrhovnu Osobu iz stihova Bhagavad-gite, koje je izgovorila ta ista osoba
- Krsna. Ponekad impersonalisti prihvaćaju Krsnu kao Bhagavana ili prihvaćaju Njegov autoritet.
A ipak, mnoge osloboñene osobe ne mogu shvatiti da je Krsna Purusottama, Vrhovna Osoba.
Zato Ga Arjuna oslovljava kao Purusottamu. Usprkos tome, osoba ne mora shvatiti da je Krsna
otac svih živih bića. Zato Ga Arjuna oslovljava kao Bhuta-bhavanu. Čak i ako netko shvati da je
Krsna otac svih živih bića, ne mora shvatiti da je vrhovni upravitelj; zato je ovdje oslovljen kao
Bhuteca, vrhovni upravitelj svakoga. Ali čak i ako netko zna da je Krsna vrhovni upravitelj svih
živih bića, ne mora znati da je porijeklo svih polubogova; zbog toga je ovdje oslovljen kao
Devadeva, obožavani Bog svih polubogova. Čak i ako netko zna da je Krsna obožavani Bog svih
polubogova, ne mora znati da je vrhovni vlasnik svega; zato je oslovljen kao Jagatpati. Tako je u
ovom stihu kroz spoznaju Arjune otkrivena istina o Krsni, a mi trebamo slijediti Arjunine stope da
bismo shvatili Krsnu takvog kakav jest.
STIH 16
vaktum arhasy acesena
divya hy atma-vibhutayah
yabhir vibhutibhir lokan
imams tvam vyapya tisthasi
vaktum - da govoriš; ¸
arhasi - priliči Ti;
acesena - detaljno;
divyah - o božanskim;
hi - svakako;
atma - Tvojim;
vibhutayah - obiljima;
yabhih - kojim;
vibhutibhih - obiljima;
lokan - sve planete;
iman - ove;
tvam - Ti;
vyapya - prožete;
tisthasi - su;
Molim Te, detaljno mi opiši Tvoja božanska obilja kojima prožimaš sve ove svjetove.
SMISAO: Ovaj stih ukazuje da je Arjuna već zadovoljan sa svojim razumijevanjem Svevišnje
Božanske Osobe, Krsne. Krsninom milošću, Arjuna ima osobno iskustvo, inteligenciju i znanje i
sve što osoba može njima steći, i shvaća da je Krsna Svevišnja Božanska Osoba. On nema
sumnji, ali ipak moli Krsnu da objasni Svoju sveprožimajuću prirodu. Obične ljude, a posebno
impersonaliste, uglavnom zanima sveprožimajuća priroda Svevišnjeg. Tako Arjuna moli Krsnu da
objasni kako Svojim različitim energijama postoji u Svom sveprožimajućem aspektu. Trebamo
znati da Arjuna postavlja ovo pitanje radi običnih ljudi.
STIH 17
katham vidyam aham yogims
tvam sada paricintayan
kesu kesu ca bhavesu
cintyo 'si bhagavan maya
katham - kako;
vidyam aham - da Te shvatim;
yogin - o vrhovni mističe;
tvam - Tebe;
sada - uvijek;
paricintayan - da mislim na;
kesu - u kojim;
kesu - u kojim;
ca - takoñer;
bhavesu - prirodama;
cintyah asi - da se sjećam Tebe;
bhagavan - o Svevišnji;
maya - ja;
O Krišna, o vrhovni mističe, kako da neprestano mislim na Tebe i kako da Te shvatim?
U kojim različitim oblicima da se sjećam Tebe, o Svevišnja Božanska Osobo?
SMISAO: Kao što je bilo rečeno u prethodnom poglavlju, Svevišnja Božanska Osoba je
prekrivena Svojom yoga-mayom. Samo predane duše i bhakte Ga mogu vidjeti. Arjuna je sada
uvjeren da je njegov prijatelj Krsna Vrhovni Bog, ali želi znati uobičajeni proces kojim obični ljudi
mogu shvatiti sveprožimajućeg Gospodina.
Obični ljudi, demoni i ateisti ne mogu upoznati Krsnu, jer je skriven Svojom energijom yoga-
mayom. A ipak, Arjuna za njihovo dobro postavlja ova pitanja.
Napredni bhakta ne želi da samo on stekne razumijevanje, već i čitavo čovječanstvo. Pošto je
Arjuna vaisnava, bhakta, milostivo otkriva običnom čovjeku razumijevanje sveprožimajuće
prirode Svevišnjeg Gospodina. On oslovljava Krsnu riječju yogin, jer je Šri Krsna gospodar yoga-
maye, kojom se razotkriva običnom čovjeku ili ostaje skriven. Običan čovjek koji nema ljubavi
prema Krsni ne može uvijek misliti na Krsnu; zato mora razmišljati materijalno. Arjuna vodi
računa o načinu razmišljanja materijalističkih osoba ovog svijeta. Riječi kesu kesu ca bhavesu se
odnose na materijalnu prirodu (riječ bhava znači "fizičke stvari"). Pošto materijalisti ne mogu
duhovno shvatiti Krsnu, savjetuje im se da usredotoče um na fizičke stvari i pokušaju vidjeti
kako se Krsna manifestira kroz fizičke reprezentacije.
STIH 18
vistarenatmano yogam
vibhutim ca janardana
bhuyah kathaya trptir hi
crnvato nasti me 'mrtam
vistarena - detaljno;
atmanah - Tvojih;
yogam - mističnu moć;
vibhutim - obilja;
ca - takoñer;
jana-ardana - o ubojico ateista;
bhuyah - ponovo;
kathaya - opiši;
trptih - zadovoljstvo;
hi - svakako;
crnvatah - slušajući;
na asti - ne prestaje;
me - moje;
amrtam - nektar;
O ðanardana, molim Te ponovo detaljno opiši mističnu moć Tvog obilja. Nikada se ne
mogu zasititi slušanja o Tebi, jer što više slušam, to više želim kušati nektar Tvojih
riječi.
SMISAO: Rsiji iz Naimisaranye predvoñeni Caunakom su se obratili Suti Gosvamiju sličnim
riječima:
vayam tu na vitrpyama
uttama-cloka-vikrame
yac chrnvatam rasa-jwanam
svadu svadu pade pade
"Osoba se nikada ne može zasititi slušanja o transcendentalnim zabavama Krsne, koji se slavi
prekrasnim molitvama, čak i ako ih neprestano sluša. Oni koji su uspostavili transcendentalni
odnos s Krsnom na svakom koraku uživaju u opisima Gospodinovih zabava."
(Šrimad-
Bhagavatam 1.1.19) Tako Arjuna želi slušati o Krsni, a posebno o tome kako postoji kao
sveprožimajući Svevišnji Gospodin.
Što se tiče amrte, nektara, svaka priča ili izjava koja se odnosi na Krsnu je nektarska. Taj nektar
se može kušati kroz praktično iskustvo. Suvremene izmišljene ili povijesne priče se razlikuju od
Gospodinovih transcendentalnih zabava, jer slušanje svjetovnih priča zamara, ali slušanje o Krsni
nikada ne zamara. Samo zbog toga je povijest čitavog univerzuma puna opisa zabava inkarnacija
Boga. Purane su povijesti prošlih vremena, koje govore o zabavama Gospodinovih različitih
inkarnacija. Na taj način ostaju vječno svježe, usprkos tome što se čitaju iznova i iznova.
STIH 19
Šri-bhagavan uvaca
hanta te kathayisyami
divya hy atma-vibhutayah
pradhanyatah kuru-crestha nasty anto vistarasya me
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
hanta - da;
te - tebi;
kathayisyami - govorit ću;
divyah - o božanskim;
hi - svakako;
atma-vibhutayah - osobnim obiljima;
pradhanyatah - glavnim;
kuru-crestha - o najbolji od Kurua;
na asti - nema;
antah - granice;
vistarasya - obimu;
me - Mojih;
Svevišnja Božanska Osoba reče: O Arñuna, opisat ću ti Moje veličanstvene
manifestacije, ali samo najistaknutije, jer je Moje obilje neograničeno.
SMISAO: Nije moguće shvatiti veličinu Krsne i Njegovih obilja. Osjetila individualne duše su
ograničena i ne dozvoljavaju joj shvaćanje sveukupnosti Krsninih obilja. Ipak, bhakte pokušavaju
shvatiti Krsnu, ali ne na osnovu principa da će moći potpuno shvatiti Krsnu nakon izvjesnog
vremena ili u nekom stanju života. Teme o Krsni su toliko prijatne da bhaktama izgledaju kao
nektar. Tako uživaju u njima. Čisti bhakte nalaze transcendentalno zadovoljstvo u razgovorima o
Krsninim obiljima i Njegovim različitim energijama. Zato žele slušati i razgovarati o njima. Krsna
zna da živa bića ne shvaćaju obim Njegovih obilja; zbog toga pristaje opisati samo glavne
manifestacije Njegovih različitih energija. Riječ pradhanyatah ("glavne") je veoma važna, jer mi
možemo shvatiti samo nekoliko glavnih detalja o Svevišnjem Gospodinu, pošto su Njegove
manifestacije bezbrojne. Ne možemo ih sve shvatiti. Riječ vibhuti, upotrijebljena u ovom stihu,
odnosi se na obilja kojima Gospodin upravlja čitavom manifestacijom. U rječniku Amara-koca je
rečeno da riječ vibhuti ukazuje na izuzetno obilje.
Impersonalisti ili ateisti (oni koji poistovjećuju Boga s prirodom) ne mogu shvatiti izuzetna obilja
Svevišnjeg Gospodina niti manifestacije Njegovih božanskih energija. Njegove energije se šire u
svim raznovrsnim manifestacijama i u materijalnom i u duhovnom svijetu. Krsna sada opisuje
ono što običan čovjek može neposredno opaziti; tako opisuje dio Svojih raznovrsnih energija na
sljedeći način.
STIH 20
aham atma gudakeca
sarva-bhutacaya-sthitah
aham adic ca madhyam ca bhutanam anta eva ca
aham - Ja;
atma - duša;
gudakeca - o Arñuna;
sarva-bhuta - svih živih bića;
acaya-sthitah - nalazim se u srcu;
aham - Ja sam;
adih - porijeklo;
ca - takoñer;
madhyam - sredina;
ca - takoñer;
bhutanam - svih živih bića;
antah - kraj;
eva - svakako;
ca - i;
O Arñuna, Ja sam Nad-duša koja se nalazi u srcima svih živih bića. Ja sam početak,
sredina i kraj svih bića.
SMISAO: U ovom stihu Arjuna je oslovljen kao Gudakeca, što znači "onaj tko je nadvladao tamu
spavanja". Oni koji spavaju u tami neznanja ne mogu shvatiti kako se Svevišnja Božanska Osoba
manifestira na različite načine u materijalnim i duhovnim svjetovima. Zbog toga je značajno da
je Krsna oslovio Arjunu tim imenom. Kako je Arjuna iznad takve tame, Božanska Osoba pristaje
opisati Svoja različita obilja.
Krsna prvo obavještava Arjunu da je duša čitave kozmičke manifestacije u obliku Svoje primarne
ekspanzije. Prije materijalnog stvaranja, Svevišnji Gospodin u obliku Svoje potpune ekspanzije
manifestira purusa inkarnacije i od Njega sve počinje. Stoga je On atma, duša mahat-tattve,
kozmičkih elemenata. Sveukupna materijalna energija nije uzrok stvaranja; Maha-Visnu ulazi u
mahat-tattvu, sveukupnu materijalnu energiju. On je duša. Kada Maha-Visnu uñe u
manifestirane univerzume, ponovo se manifestira kao Nad-duša u svakom biću. Imamo iskustvo
da tijelo živog bića postoji zahvaljujući prisustvu duhovne iskre. Bez prisustva duhovne iskre
tijelo se ne može razvijati. Slično tome, materijalna manifestacija se ne može razviti ako Vrhovna
Duša, Krsna, ne uñe u nju. Kao što je rečeno u Subala Upanisadi - prakrty-adi-sarva-bhutantar-
yami sarva-cesi ca narayanah: "Svevišnja Božanska Osoba je kao Nad-duša prisutna u svim
manifestiranim univerzumima".
Tri purusa-avatare su opisani u Šrimad-Bhagavatamu i Satvata-tantri. Visnos tu trini rupani
purusakhyany atho viduh: u ovoj materijalnoj manifestaciji Svevišnja Božanska Osoba se
manifestira u tri oblika
- kao Karanodakacayi Visnu, Garbhodakacayi Visnu i Ksirodakacayi
Visnu. Maha-Visnu, ili Karanodakacayi Visnu, opisan je u Brahma-samhiti
(5.47).Yah
karanarnava-jale bhajati sma yoga- nidram: Svevišnji Gospodin Krsna, uzrok svih uzroka, leži na
kozmičkom oceanu kao Maha-Visnu. Tako je Svevišnja Božanska Osoba početak ovog
univerzuma, održavatelj kozmičkih manifestacija i kraj sve energije.
STIH 21
adityanam aham visnur
jyotisam ravir amcuman
maricir marutam asmi
naksatranam aham caci
adityanam - meñu Aditjama;
aham - Ja sam;
visnuh - Svevišnji Gospodin;
jyotisam - meñu svjetlećim nebeskim tijelima;
ravih - sunce;
amcu-man - sjajno;
maricih - Mariči;
marutam - meñu Marutima;
asmi - Ja sam;
naksatranam - meñu zvijezdama;
aham - Ja sam;
caci - mjesec;
Meñu Aditjama sam Višnu, meñu svjetlećim nebeskim tijelima sjajno sunce, meñu
Marutima Mariči, a meñu zvijezdama mjesec.
SMISAO: Postoji dvanaest Aditya i Krsna je glavni meñu njima. Meñu svim svjetlećim nebeskim
tijelima na nebu, sunce je glavno, a u Brahma-samhiti je opisano kao sjajno oko Svevišnjeg
Gospodina. Postoji pedeset vrsta vjetrova koji pušu u prostoru i predsjedavajuće božanstvo tih
vjetrova, Marici, predstavlja Krsnu.
Meñu zvijezdama, mjesec je u noći najistaknutiji i zato predstavlja Krsnu. Ovaj stih ukazuje da je
mjesec jedna od zvijezda; stoga zvijezde koje svjetlucaju na nebu takoñer odražavaju sunčevu
svjetlost. Vedska literatura ne prihvaća teoriju da u univerzumu ima mnogo sunaca. Sunce je
jedno, a zvijezde, kao i mjesec, odražavaju sunčevu svjetlost. Pošto Bhagavad-gita ovdje
ukazuje da je mjesec jedna od zvijezda, svjetlucave zvijezde nisu sunca, već nalikuju mjesecu.
STIH 22
vedanam sama-vedo 'smi devanam asmi vasavah
indriyanam manac casmi bhutanam asmi cetana
vedanam - meñu svim Vedama;
sama-vedah - Sama Veda;
asmi - Ja sam;
devanam - meñu svim polubogovima;
asmi - Ja sam;
vasavah - kralj raja;
indriyanam - meñu svim osjetilima;
manah - um;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
bhutanam - meñu svim živim bićima;
asmi - Ja sam;
cetana - živa sila;
Meñu Vedama sam Sama Veda, meñu polubogovima Indra, kralj raja, meñu osjetilima
um, a u živim bićima sam životna sila [svjesnost].
SMISAO: Materija se razlikuje od duha po tome što nema svjesnost kao živo biće; stoga je
svjesnost viša i vječna. Svjesnost se ne može proizvesti kombinacijom materije.
STIH 23
rudranam cagkarac casmi vitteco yaksa-raksasam
vasunam pavakac casmi meruh cikharinam aham
rudranam - meñu svim Rudrama;
cagkarah - Šiva;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
vitta-icah - gospodar riznice polubogova;
yaksa-raksasam - meñu Jakšama i Rakšasama;
vasunam - meñu Vasuima;
pavakah - vatra;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
meruh - Meru;
cikharinam - meñu svim planinama;
aham - Ja sam;
Meñu Rudrama sam Šiva, meñu Jakšama i Rakšasama gospodar bogatstva [Kuvera],
meñu Vasuima vatra [Agni], a meñu planinama Meru.
SMISAO: Postoji jedanaest Rudra, a najistaknutiji meñu njima je Cagkara, Civa. On je
inkarnacija Svevišnjeg Gospodina zadužena za gunu neznanja u univerzumu. Voña Yaksa i
Raksasa je Kuvera, glavni rizničar polubogova, koji predstavlja Svevišnjeg Gospodina. Meru je
planina poznata po svojim velikim prirodnim bogatstvima.
STIH 24
purodhasam ca mukhyam mam viddhi partha brhaspatim
senaninam aham skandah
sarasam asmi sagarah
purodhasam - meñu svim svećenicima;
ca - takoñe;
mukhyam - glavni;
mam - Ja;
viddhi - znaj;
partha - o Prithin sine;
brhaspatim - Brihaspati;
senaninam - meñu svim zapovjednicima;
aham - Ja sam;
skandah - Kartikeja;
sarasam - meñu svim rezervoarima vode;
asmi - Ja sam;
sagarah - ocean;
O Arñuna, znaj da sam meñu svećenicima glavni svećenik, Brihaspati. Meñu generalima
sam Kartikeja, a meñu vodenim površinama ocean.
SMISAO: Indra je glavni polubog na rajskim planetima i poznat je kao kralj raja. Planet na kojoj
vlada se zove Indraloka. Brhaspati je Indrin svećenik i pošto je Indra glavni meñu svim
kraljevima, Brhaspati je glavni meñu svim svećenicima. Kao što je Indra glavni meñu svim
kraljevima, Skanda, ili Kartikeya, sin Parvati i Cive, glavni je meñu svim vojnim zapovjednicima.
Meñu svim vodenim površinama, ocean je najveći. Ove Krsnine manifestacije samo
nagovještavaju Njegovu veličinu.
STIH 25
maharsinam bhrgur aham giram asmy ekam aksaram
yajwanam japa-yajwo 'smi sthavaranam himalayah
maha-rsinam - meñu velikim mudracima;
bhrguh - Bhrigu;
aham - Ja sam;
giram - meñu vibracijama;
asmi - Ja sam;
ekam aksaram - pranava;
yajwanam - meñu žrtvovanjima;
japa-yajwah - mantranje;
asmi - Ja sam;
sthavaranam - meñu nepokretnim stvarima;
himalayah - planine Himalaje;
Meñu velikim mudracima sam Bhrigu, meñu vibracijama transcendentalni om, meñu
žrtvovanjima mantranje svetih imena [ñapa], a meñu nepokretnim stvarima Himalaje.
SMISAO: Brahma, prvo živo stvorenje u univerzumu, stvorio je nekoliko sinova radi stvaranja
različitih vrsta života. Meñu tim sinovima, Bhrgu je najmoćniji mudrac. Meñu svim
transcendentalnim vibracijama om
(omkara) predstavlja Krsnu. Meñu svim žrtvovanjima
mantranje Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama
Rama, Hare Hare je najčistija reprezentacija Krsne. Ponekad se preporučuju žrtvovanja u kojima
se žrtvuju životinje, ali u žrtvovanju Hare Krsna, Hare Krsna, nema ni govora o nasilju. Ono je
najjednostavnije i najčistije. Sve što je uzvišeno u svijetu predstavlja Krsnu. Zato Himalaje,
najviše planine na svijetu, takoñer predstavljaju Krsnu. U prethodnom stihu je spomenuta
planina Meru, ali Meru se ponekad pokreće, dok se Himalaje nikad ne pokreću. Tako su Himalaje
veće od planine Meru.
STIH 26
acvatthah sarva-vrksanam devarsinam ca naradah
gandharvanam citrarathah siddhanam kapilo munih
acvatthah - banjan;
sarva-vrksanam - meñu drvećem;
deva-rsinam - meñu svim mudracima u društvu polubogova;
ca - i;
naradah - Narada;
gandharvanam - meñu stanovnicima planeta Gandharva;
citrarathah - Čitraratha;
siddhanam - meñu onima koji su savršeni;
kapilah munih - Kapila Muni;
Meñu drvećem sam banjan, a meñu mudracima u društvu polubogova sam Narada.
Meñu Gandharvama sam Čitraratha, a meñu savršenim živim bićima sam Kapila.
SMISAO: Banjan (acvattha) je jedno od najviših i najljepših drveća. Ljudi u Indiji ga često
obožavaju tijekom svojih svakodnevnih jutarnjih obreda. Od polubogova takoñer obožavaju
Naradu, koji se smatra najvećim bhaktom u univerzumu. Zato predstavlja Krsnu u obliku bhakte.
Na planeti Gandharva žive bića koja divno pjevaju i najbolji pjevač meñu njima je Citraratha.
Meñu savršenim živim bićima, Devahutin sin Kapila je predstavnik Krsne. On se smatra
inkarnacijom Krsne i Njegova filozofija je opisana u Šrimad-Bhagavatamu. Kasnije je drugi Kapila
postao poznat, ali njegova filozofija je bila ateistička. Tako izmeñu njih postoji velika razlika.
STIH 27
uccaihcravasam acvanam viddhi mam amrtodbhavam
airavatam gajendranam
naranam ca naradhipam
uccaihcravasam - Učaihšrava;
acvanam - meñu konjima;
viddhi - znaj;
mam - Ja;
amrta-udbhavam - stvoren bućkanjem oceana;
airavatam - Airavata;
gaja-indranam - meñu nebeskim slonovima;
naranam
- meñu ljudskim bićima;
ca - i;
nara-adhipam - kralj;
Znaj da sam meñu konjima Učaihšrava, koji je bio stvoren iz nektara dobivenog
bućkanjem oceana. Meñu nebeskim slonovima sam Airavata, a meñu ljudima kralj.
SMISAO: Jednom su polubogovi i demoni (asure) bućkali more. Tim bućkanjem su bili stvoreni
nektar i otrov i Civa je popio otrov. Iz nektara su nastala razna bića, meñu kojima je bio i konj
Uccaihcrava. Još jedna životinja koja je nastala iz nektara je bio slon po imenu Airavata. Pošto su
te dvije životinje nastale iz nektara, imaju poseban značaj i predstavnici su Krsne.
Meñu ljudskim bićima kralj je predstavnik Krsne, jer Krsna održava univerzume, a kraljevi, koji
se postavljaju na prijestolje zbog svojih božanskih odlika, održavaju sva svoja kraljevstva.
Kraljevi kao što su Maharaja Yudhisthira, Maharaja Pariksit i Gospodin Rama su bili pravedni
kraljevi koji su uvijek mislili na blagostanje podanika. U vedskoj literaturi, kralj se smatra
predstavnikom Boga. Meñutim, u ovom dobu, s korupcijom principa religije, kraljevstva se
raspadaju i sada su ukinuta. Ali trebamo znati da su u prošlosti ljudi bili sretniji pod vladavinom
pravednih kraljeva.
STIH 28
ayudhanam aham vajram dhenunam asmi kamadhuk
prajanac casmi kandarpah sarpanam asmi vasukih
ayudhanam - od sveg oružja;
aham - Ja sam;
vajram - grom;
dhenunam - meñu kravama;
asmi - Ja sam;
kama-dhuk - surabhi krava;
prajanah - uzrok začinjanja djece;
ca - i;
asmi - Ja sam;
kandarpah - Kupid;
sarpanam - meñu zmijama;
asmi - Ja sam;
vasukih - Vasuki;
Meñu oružjem sam grom, a meñu kravama surabhi. Meñu uzrocima začeća sam
Kandarpa, bog ljubavi, a meñu zmijama sam Vasuki.
SMISAO: Grom, moćno oružje, predstavlja Krsninu moć. Na Krsnaloki na duhovnom nebu postoje
krave koje se mogu musti u bilo koje vrijeme i koje daju onoliko mlijeka koliko netko poželi.
Naravno, takve krave ne postoje u ovom materijalnom svijetu, ali se spominje da postoje na
Krsnaloki. Gospodin čuva mnogo takvih krava koje se zovu surabhi. Rečeno je da Gospodin čuva
stada surabhi krava. Kandarpa je seksualna želja za rañanjem dobrih sinova; zato je predstavnik
Krsne. Ponekad se ljudi upuštaju u seks samo da bi zadovoljili svoja osjetila; takav seks ne
predstavlja Krsnu. Ali seks namijenjen rañanju dobre djece se naziva Kandarpa i predstavlja
Krsnu.
STIH 29
anantac casmi naganam
varuno yadasam aham
pitpnam aryama casmi
yamah samyamatam aham
anantah - Ananta;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
naganam - meñu višeglavim zmijama;
varunah - polubog koji upravlja vodom;
yadasam - meñu vodenim bićima;
aham - Ja sam;
pitrnam - meñu precima;
aryama - Arjama;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
yamah - upravitelj smrti;
samyamatam - meñu održavateljima zakona;
aham - Ja sam;
Meñu višeglavim zmijama sam Ananta, a meñu vodenim bićima polubog Varuna. Meñu
umrlim precima sam Arjama, a meñu održavaocima zakona Jama, gospodar smrti.
SMISAO: Ananta je najveća višeglava Naga zmija, a polubog Varuna je najveće vodeno biće.
Oboje predstavljaju Krsnu. Planetom Pita, predaka, vlada Aryama, koji predstavlja Krsnu. Postoji
mnogo živih bića koja nitkovima dodjeljuju kazne, a glavni meñu njima je Yama. Yama živi na
planeti koja se nalazi blizu Zemlje. Tamo se nakon smrti odvode vrlo grješni ljudi i Yama im
dodjeljuje različite vrste kazni.
STIH 30
prahladac casmi daityanam kalah kalayatam aham
mrganam ca mrgendro 'hamvainateyac ca paksinam
prahladah - Prahlada;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
daityanam - meñu demonima;
kalah - vrijeme;
kalayatam - meñu razoriteljima;
aham - Ja sam;
mrganam - meñu životinjama;
ca - i;
mrga-indrah - lav;
aham - Ja sam;
vainateyah - Garuda;
ca - takoñer;
paksinam - medu pticama;
Meñu Daitjama, demonima, sam predani Prahlada, meñu razoriteljima vrijeme, meñu
zvijerima lav, a meñu pticama Garuda.
SMISAO: Diti i Aditi su dvije sestre. Sinovi Aditi se zovu Aditye, a sinovi Diti se zovu Daitye. Svi
Aditye su Gospodinovi bhakte, a svi Daitye su ateisti. Iako se Prahlada rodio u obitelji Daitya, od
djetinjstva je bio veliki bhakta. Zbog njegovog predanog služenja i božanske prirode smatra se
predstavnikom Krsne.
Postoji mnogo principa razaranja, ali vrijeme razara sve stvari u materijalnom univerzumu i zato
predstavlja Krsnu. Od mnogo životinja, lav je najsnažniji i najstrašniji, a od milijun različitih ptica
najveći je Garuda, nosilac Gospodina Visnua.
STIH 31
pavanah pavatam asmi
ramah castra-bhrtam aham
jhasanam makarac casmi
srotasam asmi jahnavi
pavanah - vjetar;
pavatam - od svega što pročišćava;
asmi - Ja sam;
ramah - Rama;
castra-bhrtam - meñu nosiocima oružja;
aham - Ja sam;
jhasanam - od svih riba;
makarah - morski pas;
ca - takoñer;
asmi - Ja sam;
srotasam - od rijeka;
asmi - Ja sam;
jahnavi - rijeka Ganga;
Meñu pročišćavaocima sam vjetar, meñu nosiocima oružja sam Rama, meñu ribama
sam morski pas, a meñu rijekama Ganga.
SMISAO: Morski pas je jedno od najvećih vodenih bića i za čovjeka je svakako najopasnije. Zato
predstavlja Krsnu.
STIH 32
sarganam adir antac ca
madhyam caivaham arjuna
adhyatma-vidya vidyanam
vadah pravadatam aham
sarganam - svih kreacija;
adih - početak;
antah - kraj;
ca - i;
madhyam - sredina;
ca - takoñer;
eva - svakako;
aham - Ja sam;
arjuna - o Arñuna;
adhyatma-vidya - duhovno znanje;
vidyanam - sveg obrazovanja;
vadah - prirodni zaključak;
pravadatam - dokaza;
aham - Ja sam;
Ja sam početak, sredina i kraj svih kreacija, o Arñuna. Meñu naukama sam duhovna
nauka o jastvu, a meñu logičarima sam zaključna istina.
SMISAO: Meñu svim stvorenim manifestacijama prvo bivaju stvoreni svi materijalni elementi.
Kao što je bilo objašnjeno, kozmičku manifestaciju stvaraju i njome upravljaju Maha-Visnu,
Garbhodakacayi Visnu i Ksirodakacayi Visnu, a uništava je Civa. Brahma je drugostupanjski
stvoritelj. Svi ovi posrednici u stvaranju, održavanju i uništavanju su inkarnacije materijalnih
odlika Svevišnjeg Gospodina. Stoga je On početak, sredina i kraj svih kreacija.
U svrhu višeg obrazovanja postoje različite vrste knjiga znanja, kao što su četiri Vede, njihovih
šest dodataka, vedanta-sutra, knjige o logici, knjige o religioznosti i Purane. Tako ukupno ima
četrnaest vrsta obrazovnih knjiga. Od tih knjiga, knjiga u kojoj se iznosi adhyatma-vidya,
duhovno znanje - ili točnije rečeno Vedanta-sutra - predstavlja Krsnu.
U logici postoje razne vrste argumenata. Podržavanje svoje tvrdnje s dokazom koji takoñer
podržava i suprotnu tvrdnju se zove jalpa. Pokušaj da se porazi protivnik se zove vitanda. Ali
pravi zaključak se naziva vada. Ta zaključna istina predstavlja Krsnu.
STIH 33
aksaranam a-karo 'smi
dvandvah samasikasya ca
aham evaksayah kalo
dhataham vicvato-mukhah
aksaranam - meñu slovima;
a-karah - prvo slovo;
asmi - Ja sam;
dvandvah - dvosložna;
samasikasya - meñu složenicama;
ca - i;
aham - Ja sam;
eva - svakako;
aksayah - vječno;
kalah - vrijeme;
dhata - stvoritelj;
aham - Ja sam;
vicvatah-mukhah - Brahma;
Meñu slovima sam slovo A, a meñu složenicama dvosložna riječ. Ja sam neiscrpno
vrijeme, a meñu stvoriteljima sam Brahma.
SMISAO: A-kara, prvo slovo sanskritskog pisma je početak vedske literature. Ništa se ne može
izgovoriti bez a-kare. Stoga je ona početak zvuka. U sanskritu ima mnogo složenih riječi, a
dvosložna riječ, kao rama-krsna, naziva se dvandva. U ovoj složenici riječi rama i krsna imaju isti
oblik i zato se složenica naziva dvosložnom.
Meñu svim vrstama ubojica, vrijeme je konačni ubojica, jer ubija sve. Vrijeme je predstavnik
Krsne, jer će se nakon odreñenog vremena pojaviti velika vatra i sve će biti uništeno.
Meñu živim bićima koja su stvoritelji, Brahma s četiri glave je glavni. Zato je predstavnik
Svevišnjeg Gospodina, Krsne.
STIH 34
mrtyuh sarva-harac caham udbhavac ca bhavisyatam
kirtih Šrir vak ca narinam smrtir medha dhrtih ksama
mrtyuh - smrt;
sarva-harah - sveproždiruća;
ca - takoñer;
aham - Ja sam;
udbhavah - stvaranje;
ca - takoñer;
bhavisyatam - budućih manifestacija;
kirtih - slava;
Šrih - obilje ili ljepota;
vak - fini govor;
ca - takoñer;
narinam - meñu ženama;
smrtih - sjećanje;
medha - inteligencija;
dhrtih - postojanost;
ksama - strpljivost;
Ja sam sveproždiruća smrt i princip stvaranja svega što će tek nastati. Meñu ženama
sam slava, sreća, fini govor, sjećanje, inteligencija, postojanost i strpljivost.
SMISAO: Od trenutka roñenja, čovjek svake sekunde umire. Tako smrt u svakom trenutku
proždire svako živo biće, ali posljednji udarac je sama smrt. Ta smrt je Krsna. Što se tiče
budućeg razvoja živih bića, sva živa bića prolaze kroz šest osnovnih promjena. Rañaju se, rastu,
ostaju neko vrijeme, rañaju potomstvo, stare i na kraju nestaju. Prva promjena je rañanje iz
maternice i ona je Krsna. To prvo stvaranje je početak svih budućih djelatnosti.
Sedam navedenih obilja - slava, sreća, fini govor, sjećanje, inteligencija, postojanost i strpljenje
- se smatraju ženskim. Ako osoba posjeduje sva ta obilja ili neka od njih postaje slavna. Ako je
čovjek poznat kao pravedan čovjek, postaje slavan. Sanskrit je savršeni jezik i zato je veoma
slavan. Ako netko nakon proučavanja može zapamtiti materiju, obdaren je dobrim pamćenjem,
ili smrti, a ako pored toga što čita mnogo knjiga o različitim temama može shvatiti te knjige i
primijeniti to znanje kada je potrebno, posjeduje još jedno obilje
- inteligenciju
(medhu).
Sposobnost da se nadvlada nepostojanost se zove nepokolebljivost ili postojanost (dhrti). Kada
je netko potpuno kvalificiran, a ipak je ponizan i blag i kada je sposoban biti jednak i u tuzi i u
zanosu radosti, posjeduje obilje koje se zove strpljivost (ksama).
STIH 35
brhat-sama tatha samnam gayatri chandasam aham
masanam marga-cirso 'ham rtunam kusumakarah
brhat-sama - Brihat-sama;
tatha - takoñer;
samnam - od pjesama Sama Vede;
gayatri - Gajatri himne;
chandasam - od sve poezije;
aham - Ja sam;
masanam - meñu mjesecima;
marga-cirsah - mjesec studeni-prosinac;
aham - Ja sam;
rtunam - meñu svim godišnjim dobima;
kusuma-akarah - proljeće;
Meñu himnama Sama Vede sam Brihat-sama, a meñu pjesmama sam Gajatri. Meñu
mjesecima sam Margaširša [studeni-prosinac], a meñu godišnjim dobima rascvjetano
proljeće.
SMISAO: Gospodin je već objasnio da je meñu Vedama Sama Veda. Sama Veda obiluje divnim
pjesmama koje pjevaju razni polubogovi. Jedna od tih pjesama je Brhat-sama, koja ima krasnu
melodiju i pjeva se u ponoć.
U sanskritu postoje odreñena pravila za pisanje poezije; rima i metar stiha se ne pišu slobodno,
kao u brojnim djelima suvremene poezije. Meñu pjesmama napisanim u skladu s pravilima
najistaknutija je Gayatri mantra, koju izgovaraju kvalificirani brahmane. Gayatri mantra je
spomenuta u Šrimad-Bhagavatamu. Pošto je posebno namijenjena za spoznaju Boga, predstavlja
Svevišnjeg Gospodina. Ova mantra je namijenjena za duhovno napredne ljude i kada osoba
dostigne uspjeh u pjevanju te mantre, može se uzdići na transcendentalni nivo, na kome je
utemeljen Gospodin. Da bi izgovarala Gayatri mantru, prvo mora razviti odlike osobe utemeljene
na savršenom položaju, odlike vrline prema zakonima materijalne prirode. Gayatri mantra je
veoma važna u vedskoj civilizaciji i smatra se zvučnom inkarnacijom Brahmana. Njen začetnik je
Brahma i prenosi se učeničkim naslijeñem od Brahme.
Smatra se da je studeni-prosinac najbolji mjesec, jer se u Indiji u to vrijeme žitarice sakupljaju s
polja i ljudi postaju veoma sretni. Naravno, svi vole proljeće, jer nije ni prevruće ni prehladno i
cvijeće i drveće cvjeta. U proljeće se održavaju razne ceremonije u znak sjećanja na Krsnine
zabave. Zato se proljeće smatra najradosnijim godišnjim dobom i predstavlja Svevišnjeg
Gospodina, Krsnu.
STIH 36
dyutam chalayatam asmi tejas tejasvinam aham
jayo 'smi vyavasayo 'smi sattvam sattvavatam aham
dyutam - kockanje;
chalayatam - meñu svim prijevarama;
asmi - Ja sam;
tejah - sjaj;
tejasvinam - svega što sja;
aham - Ja sam;
jayah - pobjeda;
asmi - Ja sam;
vyavasayah - poduhvat ili avantura;
asmi - Ja sam;
sattvam - snaga;
sattva-vatam - snažnog;
aham - Ja sam;
Meñu prijevarama sam kockanje i sjaj sam blistavih stvari. Ja sam pobjeda, avantura i
snaga snažnih.
SMISAO: U čitavom univerzumu ima mnogo vrsta prevaranata. Od svih načina varanja kockanje
je najbolje i zato predstavlja Krsnu. Kao Svevišnji, Krsna može varati bolje od bilo kojeg običnog
čovjeka. Ako Krsna hoće nekoga prevariti, nitko Ga ne može u tome nadmašiti. Njegova veličina
nije jednostrana, već svestrana.
Meñu pobjednicima, On je pobjeda. On je sjaj blistavih stvari. Meñu hrabrima i vrijednima, On je
najhrabriji i najvrjedniji. Meñu avanturistima, On je najveći avanturist, a meñu snažnima je
najsnažniji. Kada je Krsna bio prisutan na Zemlji, nitko Ga nije mogao nadmašiti u snazi. Još u
djetinjstvu je podigao brdo Govardhanu. Nitko Ga ne može nadmašiti u varanju, nitko Ga ne
može nadmašiti u sjaju, nitko Ga ne može nadmašiti u pobjedi, nitko Ga ne može nadmašiti u
hrabrosti i nitko Ga ne može nadmašiti u snazi.
STIH 37
vrsninam vasudevo 'smi
pandavanam dhanawjayah
muninam apy aham vyasah kavinam ucana kavih
vrsninam - meñu Vrišnijevim potomcima;
vasudevah - Krišna u Dvaraki;
asmi - Ja sam;
pandavanam - meñu Pandavama;
dhanawjayah - Arñuna;
muninam - meñu mudracima;
api - takoñer;
aham - Ja sam;
vyasah - Vjasa, sastavljač svih vedskih spisa;
kavinam - meñu svim velikim misliocima;
ucana - Ušana;
kavih - mislilac;
Meñu Vrišnijevim potomcima sam Vasudeva, a meñu Pandavama Arñuna. Meñu
mudracima sam Vjasa, a meñu velikim misliocima Ušana.
SMISAO: Krsna je izvorna Svevišnja Božanska Osoba, a Baladeva je Krsnina prva ekspanzija. I
Gospodin Krsna i Baladeva su se pojavili kao sinovi Vasudeve i zato se obojica mogu zvati
Vasudeva. S druge strane, pošto Krsna nikada ne napušta Vrndavanu, svi Krsnini oblici koji se
negdje pojave su Njegove ekspanzije. Vasudeva je Krsnina neposredna ekspanzija i zato se ne
razlikuje od Krsne. Trebamo znati da je Vasudeva koji se spominje u ovom stihu Bhagavad-gite
Baladeva, ili Balarama, jer je Baladeva prvobitni izvor svih inkarnacija i zato je izvor Vasudeve.
Gospodinove neposredne ekspanzije se nazivaju svamca
(osobne ekspanzije), a postoje i
ekspanzije zvane vibhinnamca (odvojene ekspanzije).
Meñu Panduovim sinovima, Arjuna je poznat kao Dhanawjaya. On je najbolji od ljudi i zato
predstavlja Krsnu. Meñu munijima, učenim ljudima upućenim u vedsko znanje, Vyasa je najveći,
zato što je na mnogo različitih načina objasnio vedsko znanje da bi ga svi ljudi ovog doba Kali
mogli shvatiti. Vyasa je poznat i kao inkarnacija Krsne; stoga takoñer predstavlja Krsnu. Kaviji su
oni koji mogu podrobno razmišljati o bilo kojoj temi. Meñu kavijima, Ucana (Cukracarya) je bio
duhovni učitelj demona i izuzetno inteligentan i dalekovidan političar. Tako je Cukracarya još
jedan predstavnik Krsninog obilja.
STIH 38
dando damayatam asmi
nitir asmi jigisatam
maunam caivasmi guhyanam
jwanam jwanavatam aham
dandah - kazna;
damayatam - meñu načinima sprječavanja;
asmi - Ja sam;
nitih - moral;
asmi - Ja sam;
jigisatam - meñu onima koji žele pobjedu;
maunam - šutnja;
ca - i;
eva - takoñer;
asmi - Ja sam;
guhyanam - od tajni;
jwanam - znanje;
jwana-vatam - mudrih;
aham - Ja sam;
Meñu sredstvima za sprječavanje bezakonja sam kazna, a meñu onima koji žele
pobjedu sam moral. Meñu tajnim stvarima sam šutnja i mudrost sam mudrih.
SMISAO: Od mnogo sredstava za sprječavanje bezakonja, najvažnija su ona kojima se staje na
kraj nitkovima. Kada se nitkovi kazne, sredstvo kažnjavanja predstavlja Krsnu. Meñu onima koji
pokušavaju odnijeti pobjedu na nekom polju djelatnosti, najpobjedonosniji element je moral.
Meñu povjerljivim djelatnostima slušanja, mišljenja i meditiranja šutnja je najvažnija, jer se
šutnjom može vrlo brzo napredovati. Mudar čovjek je onaj tko može razlikovati materiju i duh,
nižu i višu Božju prirodu. Takvo znanje je sam Krsna.
STIH 39
yac capi sarva-bhutanam bijam tad aham arjuna
na tad asti vina yat syan
maya bhutam caracaram
yat - sve što;
ca - takoñer;
api - postoji;
sarva-bhutanam - svega stvorenog;
bijam - sjeme;
tat - to;
aham - Ja sam;
arjuna - o Arñuna;
na - ne;
tat - takvog;
asti - ima;
vina - bez;
yat - koje;
syat - postoji;
maya - Mene;
bhutam - stvoreno biće;
cara-acaram - pokretno i nepokretno;
Pored toga, o Arñuna, Ja sam sjeme sveg postojanja. Nijedno biće - pokretno i
nepokretno - ne može postojati bez Mene.
SMISAO: Sve ima uzrok i taj uzrok ili sjeme manifestacije je Krsna. Ništa ne može postojati bez
Krsnine energije; zbog toga se Krsna naziva svemoćnim. Bez Njegove moći ništa ne može
postojati, ni pokretno ni nepokretno. Svo postojanje koje se ne temelji na Krsninoj energiji se
naziva maya, "ono što nije".
STIH 40
nanto 'sti mama divyanam vibhutinam parantapa
esa tuddecatah prokto
vibhuter vistaro maya
na - ne;
antah - granice;
asti - ima;
mama - Mojim;
divyanam - božanskim;
vibhutinam - obiljima;
parantapa - o pokoritelju neprijatelja;
esah - sve to;
tu - ali;
uddecatah - kao primjere;
proktah - dao;
vibhuteh - obilja;
vistarah - velikih;
maya - Ja;
O moćni pokoritelju neprijatelja, nema kraja Mojim božanskim manifestacijama. Ono
što sam ti rekao je samo nagovještaj Mojih bezgraničnih obilja.
SMISAO: Kao što je rečeno u vedskoj literaturi, iako se obilja i energije Svevišnjeg shvaćaju na
razne načine, takvim obiljima nema granica; stoga se sva obilja i energije ne mogu objasniti.
Krsna je Arjuni opisao samo nekoliko primjera, da bi zadovoljio njegovu znatiželju.
STIH 41
yad yad vibhutimat sattvam Šrimad urjitam eva va
tat tad evavagaccha tvam mama tejo-'mca-sambhavam
yat yat - svo;
vibhuti - obilje;
mat - ima;
sattvam - postojanje;
Šri-mat - lijepo;
urjitam - slavno;
eva - svakako;
va - ili;
tat tat - sve to;
eva - svakako;
avagaccha - moraš znati;
tvam - ti;
mama - Mog;
tejah - sjaja;
amca - djela;
sambhavam - potječe od;
Znaj da sve što je bogato, lijepo i slavno potječe samo iz iskre Mog sjaja.
SMISAO: Trebamo znati da je sve što je slavno ili lijepo u duhovnom ili materijalnom svijetu
samo sićušna manifestacija Krsninog obilja. Trebamo smatrati da sve što posjeduje izuzetno
obilje predstavlja Krsnino obilje.
STIH 42
atha va bahunaitena
kim jwatena tavarjuna
vistabhyaham idam krtsnam
ekamcena sthito jagat
atha va - ili;
bahuna - punim;
etena - takvim;
kim - što;
jwatena - saznavanjem;
tava - tvojim;
arjuna - o Arñuna;
vistabhya - prožimam;
aham - Ja;
idam - ovaj;
krtsnam - čitav;
eka - jednim;
amcena - djelićem;
sthitah - nalazim se;
jagat - univerzum;
Ali Arñuna, kakva je potreba za ovim detaljnim znanjem? Samo jednim Svojim djelićem
prožimam i održavam čitav ovaj univerzum.
SMISAO: Svevišnji Gospodin je prisutan u svim materijalnim univerzumima kao Nad-duša, koja
ulazi u sve. Gospodin ovdje kaže Arjuni da nema smisla pokušavati shvatiti kako stvari postoje u
svom zasebnom obilju i veličini. Treba znati da sve stvari postoje zato što je Krsna ušao u njih
kao Nad-duša. Od Brahme, najvećeg bića, pa sve do najmanjeg mrava, svi postoje zato što je
Gospodin ušao u svakog od njih i održava ih. Postoji Misija koja stalno propagira da će
obožavanje bilo kog poluboga dovesti osobu do Svevišnje Božanske Osoba ili vrhovnog cilja. Ali
ovdje se jako obeshrabruje obožavanje polubogova, jer čak i najveći polubogovi kao što su
Brahma i Civa predstavljaju samo dio obilja Svevišnjeg Gospodina. Gospodin je porijeklo svakoga
tko se rodio i nitko nije veći od Njega. On je asamaurdhva, što znači da nitko nije viši od Njega i
da Mu nitko nije ravan. U Padma Purani je rečeno da onaj tko smatra da Svevišnji Gospodin
Krsna pripada kategoriji polubogova - čak i ako se radi o Brahmi ili Civi - odmah postaje ateist.
Meñutim, ako pažljivo proučimo različite opise obilja i ekspanzija Krsnine energije, možemo bez
ikakve sumnje shvatiti položaj Gospodina Šri Krsne i bez odstupanja usredotočiti svoj um na
obožavanje Krsne. Gospodin sve prožima u obliku Svoje djelomične reprezentacije, Nad-duše,
koja se ekspandira i ulazi u sve što postoji. Čisti bhakte stoga usredotočuju svoj um na svjesnost
Krsne predano služeći svom energijom. Zato su uvijek na transcendentalnom nivou. Predano
služenje i obožavanje Krsne su veoma jasno opisani u ovom poglavlju, od osmog do jedanaestog
stiha. To je put čistog predanog služenja. U ovom poglavlju je podrobno objašnjeno kako se
može dostići najviše devocijsko savršenstvo druženja sa Svevišnjom Božanskom Osobom. Šrila
Baladeva Vidyabhusana, veliki acarya u učeničkom naslijeñu koje potječe od Krsne, zaključuje
svoj komentar na ovo poglavlje sljedećim riječima:
yac-chakti-lecat suryadya
bhavanty aty-ugra-tejasah
yad-amcena dhrtam vicvam
sa krsno dacame 'rcyate
Čak i moćno sunce dobiva svoju moć od moćne energije Gospodina Krsne, a Krsnina djelomična
ekspanzija održava čitav svijet. Prema tome, Gospodin Šri Krsna je vrijedan obožavanja.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja desetog poglavlja Šrimad Bhagavad-gite pod
naslovom "Obilje Apsoluta".
Jedanaesto poglavlje
STIH 1
arjuna uvaca
mad-anugrahaya paramam guhyam adhyatma-samjwitam
yat tvayoktam vacas tena moho 'yam vigato mama
arjunah uvaca - Arñuna reče;
mat-anugrahaya - samo da bi mi ukazao milost;
paramam - vrhunski;
guhyam - povjerljivu temu;
adhyatma - duhovnu;
samjwitam - u pogledu;
yat - toga;
tvaya - što si;
uktam - rekao;
vacah - riječima;
tena - tim;
mohah - iluzija;
ayam - ova;
vigatah - raspršena;
mama - moja;
Arñuna reče: Slušajući Tvoje milostive pouke o ovim najpovjerljivijim duhovnim
temama, moja iluzija je sada nestala.
SMISAO: U ovom poglavlju se razotkriva da je Krsna uzrok svih uzroka. On je uzrok čak i Maha-
Visnua, iz koga emaniraju materijalni univerzumi. Krsna nije inkarnacija; On je izvor svih
inkarnacija. To je bilo u potpunosti objašnjeno u prethodnom poglavlju.
Što se tiče Arjune, on kaže da je njegova iluzija nestala. To znači da Arjuna više ne misli da je
Krsna samo obično ljudsko biće, njegov prijatelj, već izvor svega. Arjuna je prosvijetljen i vrlo
radostan što ima takvog prijatelja kao što je Krsna, ali sada, iako Ga prihvaća kao izvor svega,
misli da Ga drugi možda neće tako prihvatiti. Zato, da bi svima pokazao Krsninu božansku
prirodu, u ovom poglavlju moli Krsnu da pokaže svoj kozmički oblik. U stvari, onaj tko ugleda
Krsnin kozmički oblik osjeća strah, kao Arjuna, ali Krsna je tako ljubazan da je ponovo poprimio
Svoj izvorni oblik nakon što je pokazao Svoj kozmički oblik. Arjuna se slaže s onim što je Krsna
nekoliko puta rekao: Krsna mu govori samo za njegovo dobro. Tako priznaje da mu se sve ovo
dešava Krsninom milošću. On je sada uvjeren da je Krsna uzrok svih uzroka i da je prisutan u
svačijem srcu kao Nad-duša.
STIH 2
bhavapyayau hi bhutanam crutau vistaraco maya
tvattah kamala-patraksa
mahatmyam api cavyayam
bhava - o pojavi;
apyayau - nestanku;
hi - svakako;
bhutanam - svih živih bića;
crutau - čuo;
vistaracah - u detalje;
maya - ja;
tvattah - od Tebe;
kamala-patra-aksa - o lotosooki;
mahatmyam - slave;
api - takoñer;
ca - i;
avyayam - neiscrpne;
O lotosooki, čuo sam od Tebe detaljan opis pojavljivanja i iščezavanja svakog živog
bića i spoznao sam Tvoje neiscrpne slave.
SMISAO: Arjuna zbog radosti oslovljava Krsnu sa 'lotosooki' (Krsnine oči izgledaju kao latice
lotosovog cvijeta), jer ga je Krsna u sedmom poglavlju uvjerio
- aham krtsnasya jagatah
prabhavah pralayas tatha: 'Ja sam izvor stvaranja i uništenja čitave ove materijalne
manifestacije'. Arjuna je čuo Gospodinov detaljan opis. Pored toga, Arjuna zna da je Gospodin
odvojen od sveg stvaranja i uništenja, iako je njihov izvor. Kao što je Gospodin rekao u devetom
poglavlju, On je sveprožimajući, ali ipak nije osobno svuda prisutan. To je Krsnino nepojmljivo
obilje i Arjuna priznaje da ga je dobro shvatio.
STIH 3
evam etad yathattha tvam atmanam paramecvara
drastum icchami te rupam aicvaram purusottama
evam - tako;
etat - ovaj;
yatha - kakav jesi;
attha - opisao;
tvam - Ti;
atmanam - Tebe;
parama-icvara - o Svevišnji Gospodine;
drastum - vidjeti;
icchami - želim;
te - Tvoj;
rupam - oblik;
aicvaram - božanski;
purusa-uttama - o najbolja osobo;
O najveća osobo, o vrhovni obliče, iako Te ovdje pred sobom vidim u Tvom pravom
položaju, kakvog si Sebe opisao, želim vidjeti kako si ušao u ovu kozmičku
manifestaciju. Želim vidjeti taj Tvoj oblik.
SMIAO: Gospodin je rekao da kozmička manifestacija biva stvorena i održavana zato što je ušao
u materijalni univerzum u obliku Svoje osobne reprezentacije. Što se tiče Arjune, on je inspiriran
Krsninim izjavama, ali da bi uvjerio druge u budućnosti koji mogu pomisliti da je Krsna obična
osoba, Arjuna Ga želi vidjeti u Njegovom kozmičkom obliku, da vidi kako djeluje unutar
univerzuma iako je odvojen od njega. Takoñer je značajno da je oslovio Krsnu kao purusottamu.
Kako je Gospodin Svevišnja Božanska Osoba, prisutan je i u samom Arjuni; zato zna Arjuninu
želju i može shvatiti da Arjuna nema posebnu želju da Ga vidi u Njegovom kozmičkom obliku, jer
je potpuno zadovoljan što Ga vidi u Njegovom osobnom obliku Krsne. Ali Gospodin takoñer može
shvatiti da Arjuna želi vidjeti kozmički oblik da bi postavio standard, jer će se u budućnosti
pojaviti razne varalice koje će se predstavljati kao inkarnacije Boga. Ljudi zato trebaju biti
obazrivi; onaj tko tvrdi da je Krsna mora biti spreman pokazati svoj kozmički oblik da bi ljudima
to dokazao.
STIH 4
manyase yadi tac chakyam maya drastum iti prabho
yogecvara tato me tvam darcayatmanam avyayam
manyase - Ti misliš;
yadi - ako;
tat - da;
cakyam - mogu;
maya - ja;
drastum - vidjeti;
iti - tako;
prabho - o Gospodine;
yoga-icvara - o gospodaru svih mističnih moći;
tatah - onda;
me - meni;
tvam - Ti;
darcaya - pokaži;
atmanam - Tvoje Biće;
avyayam - vječno;
O Gospodine moj, o gospodaru svih mističnih moći, ako misliš da sam sposoban vidjeti
Tvoj kozmički oblik onda molim Te budi ljubazan pa mi pokaži to bezgranično kozmičko
biće.
SMISAO: Rečeno je da se Svevišnji Gospodin Krsna ne može vidjeti, shvatiti ili opaziti
materijalnim osjetilima. Ali ako netko od početka života transcendentalno služi Gospodina s
ljubavlju, može vidjeti Gospodina putem otkrivenja. Svako živo biće je samo duhovna iskra;
stoga ne može vidjeti ili shvatiti Svevišnjeg Gospodina. Kao bhakta, Arjuna ne ovisi o svojoj
špekulativnoj snazi, već priznaje da je kao živo biće ograničen i prihvaća Krsnin neprocjenjivi
položaj. Arjuna je razumio da živo biće ne može shvatiti beskonačnog. Ako se beskonačni sam
razotkrije, onda milošću beskonačnog može shvatiti prirodu beskonačnog. U ovom stihu je
takoñer značajna riječ yogecvara, jer Gospodin ima nepojmljivu moć. Ako želi, može se Svojom
milosti razotkriti, iako je neograničen. Stoga Arjuna moli Krsnu da mu ukaže Svoju nepojmljivu
milost. On ne nareñuje Krsni. Krsna se nije dužan razotkriti ako se osoba u potpunosti ne preda
svjesnosti Krsne i ne posveti predanom služenju. Tako osobe koje ovise o svojim umnim
špekulacijama ne mogu vidjeti Krsnu.
STIH 5
Šri-bhagavan uvaca
pacya me partha rupani
cataco 'tha sahasracah
nana-vidhani divyani
nana-varnakrtini ca
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
pacya - samo pogledaj;
me - Moje;
partha - o Prithin sine;
rupani - oblika;
catacah - stotine;
atha - takoñer;
sahasracah - tisuće;
nana-vidhani - različitih;
divyani - božanskih;
nana - raznih;
varna - boja;
akrtini - oblika;
ca - takoñer;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arñuna, o Prithin sine, pogledaj sada Moje
obilje - stotine tisuća raznih raznobojnih božanskih oblika.
SMISAO: Arjuna je želio vidjeti Krsnu u Njegovom kozmičkom obliku koji se, iako je
transcendentalan, ispoljava samo radi manifestacije univerzuma i koji je stoga podložan
prolaznom vremenu ove materijalne prirode. Kao što se materijalna priroda ispoljava i ponovo
postaje neispoljena, tako se i ovaj Krsnin kozmički oblik ispoljava i ponovo postaje neispoljen. On
ne postoji vječno na duhovnom nebu kao Krsnini drugi oblici. Što se tiče bhakte, on nema veliku
želju vidjeti taj oblik, ali pošto je Arjuna želio vidjeti Krsnu na taj način, Krsna mu je razotkrio taj
oblik. Taj kozmički oblik ne može vidjeti niti jedan običan čovjek. Krsna mu mora dati moć da ga
vidi.
STIH 6
pacyadityan vasun rudran acvinau marutas tatha
bahuny adrsta-purvani
pacyaccaryani bharata
pacya - pogledaj;
adityan - dvanaest Aditinih sinova;
vasun - osam Vasua;
rudran - jedanaest oblika Rudre;
acvinau - dva Ašvinija;
marutah - četrdeset devet Maruta (polubogova vjetra);
tatha - takoñer;
bahuni - mnogo;
adrsta - koja nisi vidio;
purvani - ranije;
pacya - pogledaj;
accaryani - svih čuda;
bharata - o najbolji od Bharata;
O najbolji od Bharata, pogledaj ove različite manifestacije Aditya, Vasua, Rudra, Ašvini-
kumara i svih drugih polubogova. Pogledaj mnoge čudesne stvari koje nitko nikada
ranije nije vidio ili čuo.
SMISAO: Iako je Arjuna bio Krsnin osobni prijatelj i najnapredniji meñu učenim ljudima, ipak nije
mogao znati sve o Krsni. Ovdje je rečeno da ljudi nisu ni čuli ni znali za sve te oblike i
manifestacije. Sada Krsna razotkriva te čudesne oblike.
STIH 7
ihaika-stham jagat krtsnam pacyadya sa-caracaram
mama dehe gudakeca
yac canyad drastum icchasi
iha - na ovom;
eka-stham - jednom mjestu;
jagat - univerzum;
krtsnam - čitav;
pacya - vidi;
adya - odmah;
sa - sa;
cara - pokretnim;
acaram - i nepokretnim;
mama - Mom;
dehe - u ovom tijelu;
gudakeca - o Arñuna;
yat - to što;
ca - takoñer;
anyat - drugo;
drastum - vidjeti;
icchasi - želiš;
O Arñuna, sve što želiš vidjeti možeš odmah vidjeti u ovom Mom tijelu! Ovaj kozmički
oblik ti može pokazati sve što sada želiš vidjeti i sve što možeš poželjeti vidjeti u
budućnosti. Sve - pokretno i nepokretno - nalazi se ovdje, na jednom mjestu.
SMISAO: Nitko ne može vidjeti čitav univerzum sjedeći na jednom mjestu. Čak niti najnapredniji
znanstvenici ne mogu vidjeti što se dešava u drugim dijelovima univerzuma. Ali bhakta kao što
je Arjuna može vidjeti sve što želi vidjeti, prošlost, sadašnjost i budućnost. Tako je Krsninom
milosti Arjuna mogao vidjeti sve.
STIH 8
na tu mam cakyase drastum
anenaiva sva-caksusa
divyam dadami te caksuh pacya me yogam aicvaram
na - nikada;
tu - ali;
mam - Mene;
cakyase - možeš;
drastum - vidjeti;
anena - s ovim;
eva - svakako;
sva-caksusa - vlastitim očima;
divyam - božanske;
dadami - dajem;
te - tebi;
caksuh - oči;
pacya - pogledaj;
me - Moju;
yogam aicvaram - nepojmljivu mističnu moć;
Ali ne možeš Me vidjeti očima koje sada imaš. Zato ti dajem božanske oči. Pogledaj
Moje mistično obilje!
SMISAO: Čisti bhakta ne želi vidjeti Krsnu niti u jednom obliku osim u Njegovom obliku s dvije
ruke. Bhakta mora vidjeti Njegov kozmički oblik Njegovom milošću; ne umom, već duhovnim
očima. Da bi mogao vidjeti Njegov kozmički oblik, Krsna kaže Arjuni da promijeni svoje oči, ne
um. Krsnin kozmički oblik nije jako važan; to će biti jasno iz narednih stihova. Ipak, pošto Ga je
Arjuna želio vidjeti, Gospodin mu daje posebne oči kojima može vidjeti taj kozmički oblik.
Bhakte koji su pravilno utemeljeni u transcendentalnom odnosu s Krsnom privlače ljubavna
obilježja, a ne bezbožno pokazivanje obilja. Krsnini drugovi u igri, Krsnini prijatelji i Krsnini
roditelji nikada ne žele da Krsna pokaže Svoja obilja. Toliko su obuzeti čistom ljubavi da ne znaju
čak ni da je Krsna Svevišnja Božanska Osoba. U ljubavnoj razmjeni s Krsnom zaboravljaju da je
On Svevišnji Gospodin. U Šrimad-Bhagavatamu je rečeno da su svi dječaci koji se igraju s
Krsnom veoma pobožne duše i da su nakon mnogo, mnogo života dobili priliku igrati se s
Krsnom. Takvi dječaci ne znaju da je Krsna Svevišnja Božanska Osoba. Smatraju Ga osobnim
prijateljem. Zato je Cukadeva Gosvami izgovorio ovaj stih:
ittham satam brahma-sukhanubhutya
dasyam gatanam para-daivatena
mayaŠritanam nara-darakena
sakam vijahruh krta-punya-puwjah
"Ovo je Vrhovna Osoba, koju veliki mudraci smatraju neosobnim Brahmanom, bhakte
Svevišnjom Božanskom Osobom, a obični ljudi tvorevinom materijalne prirode. Sada se ovi
dječaci, koji su u svojim prošlim životima učinili mnogo, mnogo pobožnih djela, igraju s tom
Svevišnjom Božanskom Osobom." (Šrimad-Bhagavatam 10.12.11)
Činjenica je da bhakti nije stalo do toga da vidi vicva-rupu, kozmički oblik, ali Arjuna ga je želio
vidjeti kako bi potkrijepio Krsnine izjave tako da u budućnosti ljudi mogu shvatiti da se Krsna
nije samo teoretski ili filozofski predstavio Arjuni kao Svevišnji, već se kao takav i razotkrio.
Arjuna je to morao potvrditi zato što je bio početak sistema parampara. Oni koji zaista žele
shvatiti Svevišnju Božansku Osobu, Krsnu, i koji slijede Arjunine stope trebaju shvatiti da se
Krsna nije samo teoretski predstavio kao Svevišnji, već se i razotkrio kao Svevišnji.
Gospodin je Arjuni dao moć potrebnu da vidi Njegov kozmički oblik zato što je znao da Ga Arjuna
nije posebno želio vidjeti, kao što smo već objasnili.
STIH 9
sawjaya uvaca
evam uktva tato rajan
maha-yogecvaro harih
darcayam asa parthaya
paramam rupam aicvaram
sawjayah uvaca - Sanñaja reče;
evam - to;
uktva - rekavši;
tatah - zatim;
rajan - o kralju;
maha-yoga-icvarah - najmoćniji mistik;
harih - Svevišnja Božanska Osoba, Krišna;
darcayam asa - pokazao;
parthaya - Arñuni;
paramam - božanski;
rupam aicvaram - kozmički oblik;
Sanñaja reče: O kralju, rekavši to, Vrhovni Gospodar svih mističnih moći, Božanska
Osoba, pokazao je Arñuni svoj kozmički oblik.
STIH 10-11
aneka-vaktra-nayanam
anekadbhuta-darcanam
aneka-divyabharanam
divyanekodyatayudham
divya-malyambara-dharam divya-gandhanulepanam
sarvaccarya-mayam devam anantam vicvato-mukham
aneka - različita;
vaktra - usta;
nayanam - oči;
aneka - različite;
adbhuta - divne;
darcanam - prizore;
aneka - mnogo;
divya - božanskih;
abharanam - ukrasa;
divya - božanskog;
aneka - različitog;
udyata - uzdignutog;
ayudham - oružja;
divya - božanske;
malya - vijence;
ambara - odjeću;
dharam - kako nosi;
divya - božanskim;
gandha - mirisima;
anulepanam - namirisan;
sarva - sve;
accarya-mayam - čudesno;
devam - blistavo;
anantam - beskrajno;
vicvatah-mukham - sveprožimajuće;
Arñuna je vidio u tom kozmičkom obliku bezbroj usta, bezbroj očiju i bezbroj čudesnih
prizora. Oblik je bio ukrašen s mnogo nebeskih ukrasa i držao je razno uzdignuto
božansko oružje. Bio je ovjenčan nebeskim vijencima i obučen u nebesku odjeću, a
čitavo Njegovo tijelo je bilo premazano raznim božanskim mirisima. Sve je bilo
čudesno, blistavo, beskrajno i sveprožimajuće.
SMISAO: Riječ "mnogo", koja se u ova dva stiha više puta ponavlja, ukazuje da nije bilo kraja
mnoštvu ruku, usta, nogu i drugih manifestacija koje je Arjuna vidio. Te manifestacije su se
nalazile u svim dijelovima univerzuma, ali Arjuna ih je, Gospodinovom milosti, mogao vidjeti
sjedeći na jednom mjestu. To je bilo moguće zahvaljujući Krsninoj nepojmljivoj moći.
STIH 12
divi surya-sahasrasya
bhaved yugapad utthita
yadi bhah sadrci sa syad
bhasas tasya mahatmanah
divi - na nebu;
surya - sunaca;
sahasrasya - mnogo tisuća;
bhavet - bilo je;
yugapat - istovremeno;
utthita - prisutno;
yadi - ako;
bhah - svjetlost;
sadrci - kao njihova;
sa - takav;
syat - je;
bhasah - sjaj;
tasya - Njegov;
maha-atmanah - velikog Gospodina;
Kad bi se na nebu istovremeno pojavilo stotine tisuće sunaca, njihov sjaj bi mogao
nalikovati sjaju Vrhovne Osobe u tom kozmičkom obliku.
SMISAO: Ono što je Arjuna vidio je bilo neopisivo, ali Sawjaya ipak pokušava predočiti
Dhrtarastri sliku tog velikog otkrivenja. Ni Sawjaya ni Dhrtarastra nisu bili tamo prisutni, ali
Sawjaya je Vyasinom milosti mogao vidjeti sve što se dogodilo. Tako sada usporeñuje tu
situaciju sa zamislivom pojavom (tj. s izlaskom tisuća sunaca).
STIH 13
tatraika-stham jagat krtsnam
pravibhaktam anekadha
apacyad deva-devasya
carire pandavas tada
tatra - tamo;
eka-stham - na jednom mjestu;
jagat - univerzum;
krtsnam - čitav;
pravibhaktam - podijeljen;
anekadha - u mnogo;
apacyat - mogao vidjeti;
deva-devasya - Svevišnje Božanske Osobe;
carire - u kozmičkom obliku;
pandavah - Arñuna;
tada - tada;
Arñuna je tada u Gospodinovom kozmičkom obliku vidio beskrajno prostranstvo
univerzuma, podijeljenog na mnogo tisuća, iako se nalazio na jednom mjestu.
SMISAO: Riječ tatra ("tamo") je vrlo značajna. Ona ukazuje da su i Arjuna i Krsna sjedili na kočiji
kada je Arjuna vidio kozmički oblik. Ostali na bojnom polju nisu mogli vidjeti taj oblik, jer je
Krsna samo Arjuni dao moć da Ga vidi. Arjuna je u Krsninom tijelu vidio mnogo tisuća planeta.
Kao što saznajemo iz vedskih spisa, postoji mnogo univerzuma i mnogo planeta. Neke su
sačinjene od zemlje, neke od zlata, neke su jako velike, neke nisu tako velike, itd. Sjedeći na
svojoj kočiji, Arjuna ih je mogao sve vidjeti. Ali nitko nije mogao shvatiti što se dešava izmeñu
Arjune i Krsne.
STIH 14
tatah sa vismayavisto
hrsta-roma dhanawjayah
pranamya cirasa devam
krtawjalir abhasata
tatah - zatim;
sah - on;
vismaya-avistah - obuzet čudom;
hrsta-roma - naježene kože zbog velikog zanosa;
dhanawjayah - Arñuna;
pranamya - odavši poštovanje;
cirasa - glavom;
devam - Svevišnjoj Božanskoj Osobi;
krta-awjalih - sklopljenih ruku;
abhasata - počeo je govoriti;
Arñuna je potom, zbunjen i zapanjen, naježene kože, pognuvši glavu odao poštovanje i
sklopljenih ruku se počeo moliti Svevišnjem Gospodinu.
SMISAO: Čim je božanska vizija bila razotkrivena, odnos izmeñu Krsne i Arjune se promijenio.
Ranije je njihov odnos bio zasnovan na prijateljstvu, ali Arjuna se sada, nakon otkrivenja, s
velikim poštovanjem klanja i sklopljenih ruku se moli Krsni, slaveći kozmički oblik. Tako umjesto
prijateljstva osjeća čuñenje. Veliki bhakte vide Krsnu kao riznicu svih odnosa. U spisima je
opisano dvanaest osnovnih vrsta odnosa i svi oni postoje u Krsni. Rečeno je da je On ocean svih
odnosa koji se razmjenjuju izmeñu dva živa bića, izmeñu bogova ili izmeñu Svevišnjeg
Gospodina i Njegovih bhakta.
Arjuna je ovdje nadahnut odnosom čuñenja i iako je po prirodi bio vrlo razborit, staložen i
smiren, u tom čudu je postao obuzet zanosom, koža mu se naježila i sklopljenih ruku je počeo
odavati poštovanje Svevišnjem Gospodinu. Naravno, nije bio uplašen. Bio je zadivljen čudima
Svevišnjeg Gospodina. Trenutna reakcija je bila čuñenje; njegov prirodni osjećaj prijateljstva je
bio preplavljen čudom i zato je tako reagirao.
STIH 15
arjuna uvaca
pacyami devams tava deva dehe
sarvams tatha bhuta-vicesa-sagghan
brahmanam icam kamalasana-stham
rsimc ca sarvan uragamc ca divyan
arjunah uvaca - Arñuna reče;
pacyami - vidim;
devan - sve polubogove;
tava - Tvom;
deva - o Gospodine;
dehe - u tijelu;
sarvan - sva;
tatha - takoñer;
bhuta - živa bića;
vicesa-sagghan - okupljene;
brahmanam - Brahmu;
icam - Šivu;
kamala-asana-stham - kako sjedi na lotosovom cvijetu;
rsin - velike mudrace;
ca - takoñer;
sarvan - sve;
uragan - zmije;
ca - takoñer;
divyan - božanske;
Arñuna reče: Dragi moj Gospodine Krišna, u Tvom tijelu vidim na okupu sve
polubogove i razna druga živa bića. Vidim Brahmu kako sjedi na lotosovom cvijetu,
Šivu i sve mudrace i božanske zmije.
SMISAO: Arjuna vidi sve što postoji u univerzumu; zato vidi Brahmu, prvo stvorenje u
univerzumu, i božansku zmiju na kojoj u nižim predjelima univerzuma leži Garbhodakacayi
Visnu. Ta zmija na kojoj leži Visnu se zove Vasuki. Postoje i druge zmije po imenu Vasuki. Arjuna
je mogao vidjeti univerzum od Garbhodakacayi Visnua do najvišeg dijela univerzuma, planete u
obliku lotosovog cvijeta, na kojoj prebiva Brahma, prvo stvorenje u univerzumu. To znači da je
Arjuna, koji je sjedio na jednom mjestu u svojoj kočiji, mogao vidjeti sve, od početka do kraja.
To je bilo moguće milošću Svevišnjeg Gospodina, Krsne.
STIH 16
aneka-bahudara-vaktra-netram
pacyami tvam sarvato 'nanta-rupam
nantam na madhyam na punas tavadim
pacyami vicvecvara vicva-rupa
aneka - mnogo;
bahu - ruku;
udara - trbuha;
vaktra - usta;
netram - očiju;
pacyami - vidim;
tvam - Ti;
sarvatah - na sve strane;
ananta-rupam - bezgraničan oblik;
na antam - ni kraj;
na madhyam - niti sredinu;
na punah - niti takoñer;
tava - Tvom;
adim - početak;
pacyami - vidim;
vicva-icvara - o gospodaru univerzuma;
vicva-rupa - u obliku univerzuma;
O gospodaru univerzuma, o kozmički obliče, u Tvom tijelu vidim mnogo, mnogo ruku,
usta i očiju, koji se šire svuda, bez ograničenja. Ne vidim u Tebi ni kraj, ni sredinu, ni
početak.
SMISAO: Krsna je Svevišnja Božanska Osoba i neograničen je. Tako je Arjuna u Njemu vidio sve.
STIH 17
kiritinam gadinam cakrinam ca
tejo-racim sarvato diptimantam
pacyami tvam durniriksyam samantad
diptanalarka-dyutim aprameyam
kiritinam - s krunama;
gadinam - s topuzima;
cakrinam - s diskovima;
ca - i;
tejah-racim - sjaj;
sarvatah - na sve strane;
dipti-mantam - kako sja;
pacyami - vidim;
tvam - Tebe;
durniriksyam - teško vidjeti;
samantat - svuda;
dipta-anala - plamteća vatra;
arka - sunca;
dyutim - sunčev sjaj;
aprameyam - neizmjeran;
Tvoj oblik je teško gledati zbog blistavog sjaja koji se širi na sve strane kao plamteća
vatra ili neizmjerni sjaj sunca. Ipak, svuda vidim taj blistavi oblik, ukrašen raznim
krunama, topuzima i diskovima.
STIH 18
tvam aksaram paramam veditavyam
tvam asya vicvasya param nidhanam
tvam avyayah cacvata-dharma-gopta
sanatanas tvam puruso mato me
tvam - Ti;
aksaram - nepogrješivi;
paramam - vrhovni;
veditavyam - treba shvatiti;
tvam - Ti;
asya - ovog;
vicvasya - univerzuma;
param - vrhovna;
nidhanam - osnova;
tvam - Ti;
avyayah - neiscrpan;
cacvata-dharma-gopta - održavaoče vječne religije;
sanatanah - vječan;
tvam - Ti;
purusah - Svevišnja Božanska Osoba;
matah me - to je moje mišljenje;
Ti si vrhovni izvorni cilj. Ti si konačno počivalište čitavog ovog univerzuma. Ti si
neiscrpan i najstariji. Ti si održavalac vječne religije, Božanska Osoba. To je moje
mišljenje.
STIH 19
anadi-madhyantam ananta-viryam
ananta-bahum caci-surya-netram
pacyami tvam dipta-hutaca-vaktram
sva-tejasa vicvam idam tapantam
anadi - bez početka;
madhya - sredine;
antam - ili kraja;
ananta - neograničene;
viryam - slave;
ananta - bezbroj;
bahum - ruku;
caci - mjesec;
surya - i sunce;
netram - oči;
pacyami - vidim;
tvam - Tebe;
dipta - plamteća;
hutaca-vaktram - vatra izlazi iz Tvojih usta;
sva-tejasa - Svojim sjajem;
vicvam - univerzum;
idam - ovaj;
tapantam - zagrijavaš;
Ti nemaš početak, sredinu i kraj. Tvoja slava je neograničena. Imaš bezbroj ruku, a
sunce i mjesec su Tvoje oči. Vidim kako plamteća vatra izlazi iz Tvojih usta i spaljuje
čitav ovaj univerzum Tvojim sjajem.
SMISAO: Nema granica obiljima Svevišnje Božanske Osobe. Ovdje i na mnogim drugim mjestima
ima ponavljanja, ali prema spisima, ponavljanje Krsninih slava nije literarna slabost. Rečeno je
da se u stanju zbunjenosti, čuñenja ili velikog zanosa stvari ponavljaju iznova i iznova. To nije
greška.
STIH 20
dyav a-prthivyor idam antaram hi
vyaptam tvayaikena dicac ca sarvah
drstvadbhutam rupam ugram tavedam
loka-trayam pravyathitam mahatman
dyau - od meñuplanetarnog prostora;
a-prthivyoh - do Zemlje;
idam - to;
antaram - izmeñu;
hi - svakako;
vyaptam - prožimaš;
tvaya - Ti;
ekena - sam;
dicah - pravce;
ca - i;
sarvah - sve;
drstva - vidjevši;
adbhutam - čudesan;
rupam - oblik;
ugram - užasan;
tava - Tvoj;
idam - ovaj;
loka - planetarna sistema;
trayam - tri;
pravyathitam - uznemirena;
maha-atman - o veliki;
Iako si jedan, širiš se nebom i planetima i čitavim prostorom izmeñu njih. O veliki,
vidjevši ovaj čudesan i zastrašujući oblik, svi planetarni sistemi su uznemireni.
SMISAO: U ovom stihu su značajne riječi dyav a-prthivyoh ("prostor izmeñu neba i zemlje") i
loka-trayam ("tri svijeta"), jer pokazuju da Gospodinov kozmički oblik nije vidio samo Arjuna,
već i drugi, u drugim planetarnim sistemima. Arjunina vizija kozmičkog oblika nije bila san. Svi
koje je Gospodin obdario s božanskim vidom su vidjeli taj kozmički oblik na bojnom polju.
STIH 21
ami hi tvam sura-saggha vicanti
kecid bhitah prawjalayo grnanti
svastity uktva maharsi-siddha-sagghah
stuvanti tvam stutibhih puskalabhih
ami - sve;
hi - svakako;
tvam - Tebe;
sura-sagghah - grupe polubogova;
vicanti - ulaze u;
kecit - neki od njih;
bhitah - iz straha;
prawjalayah - sklopljenih ruku;
grnanti - upućuju molitve;
svasti - neka svuda bude mir;
iti - tako;
uktva - govoreći;
maha-rsi - veliki mudraci;
siddha-sagghah - savršena bića;
stuvanti - pjevaju himne;
tvam - Tebi;
stutibhih - s molitvama;
puskalabhih - vedske himne;
Mnoštvo polubogova se predaje Tebi i ulazi u Tebe. Neki od njih, jako uplašeni,
sklopljenih ruku upućuju molitve. Mnoštvo velikih mudraca i savršenih bića uzvikuje
"Neka svuda bude mir!" i mole se Tebi pjevajući vedske himne.
SMISAO: Polubogovi u svim planetarnim sistemima su se uplašili zastrašujuće manifestacije
kozmičkog oblika i njegovog blistavog sjaja i zato su molili Gospodina da ih zaštiti.
STIH 22
rudraditya vasavo ye ca sadhya
vicve 'cvinau marutac cosmapac ca
gandharva-yaksasura-siddha-saggha
viksante tvam vismitac caiva sarve
rudra - manifestacije Šive;
adityah - Aditje;
vasavah - Vasui;
ye - sve te;
ca - i;
sadhyah - Sadhje;
vicve - Višvedeve;
acvinau - Ašvini-kumare;
marutah - Maruti;
ca - i;
usma-pah - preci;
ca - i;
gandharva - Gandharve;
yaksa - Jakše;
asura - demoni;
siddha - svi savršeni polubogovi;
sagghah - skupovi;
viksante - promatraju;
tvam - Tebe;
vismitah - u čudu;
ca - takoñer;
eva - svakako;
sarve - svi;
Sve razne manifestacije Šive, Aditje, Vasui, Sadhje, Višvedeve, dvojica Ašvija, Maruti,
preci, Gandharve, Jakše, Asure i polubogovi koji su dostigli savršenstvo, gledaju Te u
čudu.
STIH 23
rupam mahat te bahu-vaktra-netram
maha-baho bahu-bahuru-padam
bahudaram bahu-damstra-karalam
drstva lokah pravyathitas tathaham
rupam - oblik;
mahat - veliki;
te - Tvoj;
bahu - mnogo;
vaktra - lica;
netram - i očiju;
maha-baho - o Gospodine snažnih ruku;
bahu - mnogo;
bahu - ruku;
uru - bedara;
padam - i nogu;
bahu-udaram - mnogo trbuha;
bahu-damstra - mnogo zubi;
karalam - strašnih;
drstva - vidjevši;
lokah - sve planete;
pravyathitah - uznemirene;
tatha - slično;
aham - Ja;
O Gospodine snažnih ruku, gledajući Tvoj veliki oblik, s mnogo lica, očiju, ruku, bedara,
nogu i trbuha i s mnogo Tvojih strašnih zubi, svi planeti s njihovim polubogovima su
uznemireni, a tako i ja.
STIH 24
nabhah-sprcam diptam aneka-varnam
vyattananam dipta-vicala-netram
drstva hi tvam pravyathitantar-atma
dhrtim na vindami camam ca visno
nabhah-sprcam - dodirujući nebo;
diptam - sjajnih;
aneka - mnogo;
varnam - boja;
vyatta - otvorena;
ananam - usta;
dipta - sjajne;
vicala - veoma velike;
netram - oči;
drstva - dok gledam;
hi - svakako;
tvam - Ti;
pravyathita - uznemirena;
antah - unutra;
atma - duša;
dhrtim - postojanost;
na - ne;
vindami - imam;
camam - spokoj uma;
ca - takoñer;
visno - o Gospodine Višnu;
O sveprožimajući Višnu, dok gledam kako dodiruješ nebo s Tvojim brojnim blistavim
bojama, dok gledam Tvoja otvorena usta i Tvoje velike sjajne oči, moj um je uznemiren
strahom. Ne mogu više zadržati postojanost ili spokoj uma.
STIH 25
damstra-karalani ca te mukhani
drstvaiva kalanala-sannibhani
dico na jane na labhe ca carma
prasida deveca jagan-nivasa
damstra - zube;
karalani - strašne;
ca - takoñer;
te - Tvoja;
mukhani - lica;
drstva - vidjevši;
eva - tako;
kala-anala - vatra smrti;
sannibhani - kao da su;
dicah - pravce;
na - ne;
jane - poznajem;
na - ne;
labhe - da steknem;
ca - i;
carma - milost;
prasida - budi ljubazan;
deva-ica - o gospodaru svih polubogova;
jagat-nivasa - o utočište svjetova;
O Bože nad bogovima, o utočište svjetova, molim Te budi milostiv prema meni. Dok
gledam Tvoja plamteća lica nalik na smrt i strašne zube, ne mogu ostati spokojan.
Zbunjen sam kamo god pogledam.
STIH 26-27
ami ca tvam dhrtarastrasya putrah
sarve sahaivavani-pala-sagghaih
bhismo dronah suta-putras tathasau
sahasmadiyair api yodha-mukhyaih
vaktrani te tvaramana vicanti
damstra-karalani bhayanakani
kecid vilagna dacanantaresu
sandrcyante curnitair uttamaggaih
ami - ove;
ca - takoñer;
tvam - Ti;
dhrtarastrasya - Dhritaraštrine;
putrah - sinove;
sarve - sve;
saha - sa;
eva - zaista;
avani-pala - kraljevima ratnicima;
sagghaih - grupe;
bhismah - Bhišmadeva;
dronah - Dronačarja;
suta-putrah - Karna;
tatha - takoñer;
asau - tim;
saha - sa;
asmadiyaih - našim;
api - takoñer;
yodha-mukhyaih - najvećim ratnicima;
vaktrani - usta;
te - Tvoja;
tvaramanah - jureći;
vicanti - ulaze u;
damstra - zubi;
karalani - užasnih;
bhayanakani - zastrašujuća;
kecit - neki od njih;
vilagnah - zaglave se;
dacana-antaresu - izmeñu zubi;
sandrcyante - vide se;
curnitaih - smrskanih;
uttama-aggaih - glava;
Svi Dhritaraštrini sinovi s njihovim savezničkim kraljevima, Bhišma, Drona, Karna i
naši vodeći ratnici jure u Tvoja strašna usta. Vidim kako glave nekih od njih bivaju
smrskane izmeñu Tvojih zubi.
SMISAO: U jednom od prethodnih stihova Gospodin je obećao Arjuni da će mu pokazati stvari
koje ga jako zanimaju. Arjuna sada vidi kako voñe protivničke strane (Bhisma, Drona, Karna i svi
Dhrtarastrini sinovi) i njihovi vojnici, kao i Arjunini vlastiti vojnici, bivaju uništeni. To ukazuje da
će nakon smrti skoro svih osoba okupljenih na Kuruksetri Arjuna izaći kao pobjednik. Ovdje je
spomenuto da će Bhisma, koji se smatra nepobjedivim, takoñer biti smrvljen. Karna takoñer.
Neće biti smrskani samo veliki ratnici protivničke strane kao što je Bhisma, već i neki od velikih
ratnika na Arjuninoj strani.
STIH 28
yatha nadinam bahavo 'mbu-vegah
samudram evabhimukha dravanti
tatha tavami nara-loka-vira
vicanti vaktrany abhivijvalanti
yatha - kao;
nadinam - rijeka;
bahavah - mnogobrojni;
ambu-vegah - valovi;
samudram - oceanu;
eva - svakako;
abhimukhah - prema;
dravanti - klize;
tatha - slično tome;
tava - Tvoja;
ami - svi oni;
nara-loka-virah - kraljevi ljudskog društva;
vicanti - ulaze u;
vaktrani - usta;
abhivijvalanti - i plamte;
Kao što se brojni valovi rijeka ulijevaju u ocean, svi ovi veliki ratnici ulaze u Tvoja usta
plamteći.
STIH 29
yatha pradiptam jvalanam patagga
vicanti nacaya samrddha-vegah
tathaiva nacaya vicanti lokas
tavapi vaktrani samrddha-vegah
yatha - kao što;
pradiptam - plamteću;
jvalanam - vatru;
pataggah - noćni leptiri;
vicanti - ulaze u;
nacaya - da bi bili uništeni;
samrddha - punom;
vegah - brzinom;
tatha eva - slično tome;
nacaya - da bi bili uništeni;
vicanti - ulaze u;
lokah - svi ljudi;
tava - Tvoja;
api - takoñer;
vaktrani - usta;
samrddha-vegah - punom brzinom;
Vidim kako svi ljudi punom brzinom srljaju u Tvoja usta, kao što noćni leptiri ulaze u
plamteću vatru da bi bili uništeni.
STIH 30
lelihyase grasamanah samantal
lokan samagran vadanair jvaladbhih
tejobhir apurya jagat samagram
bhasas tavograh pratapanti visno
lelihyase - Ti ližeš;
grasamanah - proždireš;
samantat - sa svih strana;
lokan - ljude;
samagran - sve;
vadanaih - ustima;
jvaladbhih - plamtećim;
tejobhih - sjajem;
apurya - ispunjavajući;
jagat - univerzum;
samagram - čitav;
bhasah - zraci;
tava - Tvoji;
ugrah - strašni;
pratapanti - prže;
visno - o sveprožimajući Gospodine;
O Višnu, vidim kako Svojim plamtećim ustima sa svih strana proždireš sve ljude.
Ispunjavajući čitav univerzum Tvojim sjajem, manifestiraš se i emaniraš strašne, vrele
zrake.
STIH 31
akhyahi me ko bhavan ugra-rupo
namo 'stu te deva-vara prasida
vijwatum icchami bhavantam adyam
na hi prajanami tava pravrttim
akhyahi - molim Te objasni;
me - meni;
kah - tko;
bhavan - Ti;
ugrarupah - strašni oblik;
namah astu - poštovanje;
te - Tebi;
deva-vara - o veliki meñu polubogovima;
prasida - budi milostiv;
vijwatum - znati;
icchami - želim;
bhavantam - Ti;
adyam - prvobitan;
na - ne;
hi - svakako;
prajanami - znam;
tava - Tvoju;
pravrttim - misiju;
O Bože nad bogovima, zastrašujućeg oblika, molim Te reci mi tko si Ti. Odajem Ti svoje
poštovanje. Molim Te budi milostiv prema meni. Ti si prvobitni Gospodin. Želim saznati
o Tebi, jer ne znam što je Tvoja misija.
STIH 32
Šri-bhagavan uvaca
kalo 'smi loka-ksaya-krt pravrddho
lokan samahartum iha pravrttah
rte 'pi tvam na bhavisyanti sarve
ye 'vasthitah pratyanikesu yodhah
Šri-bhagavan uvaca - Božanska Osoba reče;
kalah - vrijeme;
asmi - Ja sam;
loka - svjetova;
ksaya-krt - uništitelj;
pravrddhah - veliki;
lokan - svih ljudi;
samahartum - uništenje;
iha - u ovom svijetu;
pravrttah - činim;
rte - osim;
api - čak;
tvam - vas;
na - nikada;
bhavisyanti - bit će;
sarve - svi;
ye - koji;
avasthitah - nalaze se;
prati-anikesu - na obje strane;
yodhah - vojnici;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Ja sam vrijeme, veliki uništitelj svjetova, i došao sam
ovdje uništiti sve ljude. Osim vas [Pandava], svi okupljeni vojnici, na obje strane, biće
ubijeni.
SMISAO: Iako je Arjuna znao da je Krsna njegov prijatelj i Svevišnja Božanska Osoba, bio je
zbunjen različitim oblicima koje je Krsna pokazao. Zato je upitao za misiju te razorne sile. U
Vedama je zapisano da Vrhovna Istina uništava sve, čak i brahmane. Kao što je rečeno u Katha
Upanisadi (1.2.25):
yasya brahma ca ksatram ca
ubhe bhavata odanah
mrtyur yasyopasecanam
ka ittha veda yatra sah
Svevišnji na kraju guta sve brahmane, ksatriye i svakog drugog kao hranu. Taj oblik Svevišnjeg
Gospodina je sveproždirući div i Krsna se ovdje predstavlja u tom obliku sveproždirućeg
vremena. Osim nekoliko Pandava, progutat će sve prisutne na tom bojnom polju.
Arjuna nije bio za borbu i mislio je da je bolje da se ne bori; onda ne bi bilo frustracije. U
odgovoru, Gospodin kaže da će čak i ako se ne bori svatko od njih biti uništen, jer je to Njegov
plan. Ako bi Arjuna odustao od borbe, oni bi umrli na drugi način. Smrt se nije mogla izbjeći, čak
i da se ne bori. U stvari, oni su već bili mrtvi. Vrijeme je uništenje i sve manifestacije će biti
uništene po želji Svevišnjeg Gospodina. To je zakon prirode.
STIH 33
tasmat tvam uttistha yaco labhasva
jitva catrun bhugksva rajyam samrddham
mayaivaite nihatah purvam eva
nimitta-matram bhava savya-sacin
tasmat - stoga;
tvam - ti;
uttistha - ustani;
yacah - slavu;
labhasva - stekni;
jitva - pobjeñujući;
catrun - neprijatelje;
bhugksva - uživaj;
rajyam - kraljevstvo;
samrddham - u blagostanju;
maya - Ja;
eva - svakako;
ete - svi oni;
nihatah - ubijeni;
purvam eva - ranije uredio;
nimitta-matram - samo uzrok;
bhava - postani;
savya-sacin - o Savjasači;
Stoga ustani. Spremi se za borbu i osvoji slavu. Pobijedi svoje neprijatelje i uživaj u
kraljevstvu punom blagostanja. O Savjasači, Ja sam već uredio da oni umru; ti možeš
biti samo instrument u borbi.
SMISAO: Savya-sacin znači onaj tko može vrlo vješto odapinjati strijele na bojnom polju. Arjuna
je oslovljen kao vješti ratnik sposoban odapeti strijele kojima će ubiti svoje neprijatelje. "Samo
postani Moj instrument": nimitta-matram. Ova riječ je takoñer vrlo značajna. Sva zbivanja u
čitavom svijetu se odvijaju prema planu Svevišnje Božanske Osobe. Budalaste osobe koje
nemaju dovoljno znanja misle da se zbivanja u prirodi odvijaju bez plana i da su sve
manifestacije samo slučajne tvorevine. Postoji mnogo takozvanih znanstvenika koji tvrde da je
možda bilo ovako, ili onako, ali nema ni govora o "možda" ili "vjerojatno". Postoji odreñeni plan
koji se provodi u ovom materijalnom svijetu. Koji je to plan? Ova kozmička manifestacija je
prilika za uslovljene duše da se vrate kući, Bogu. Sve dok imaju vladalački mentalitet koji ih
nagoni da pokušaju vladati materijalnom prirodom, uslovljene su. Ali svatko tko može shvatiti
plan Svevišnjeg Gospodina i njegovati svjesnost Krsne je najinteligentniji. Stvaranje i uništenje
kozmičke manifestacije se odvijaju pod višom kontrolom Boga. Tako je bitka na Kuruksetri bila
voñena po planu Boga. Arjuna se odbijao boriti, ali Krsna mu je rekao da se treba boriti jer je to
želja Svevišnjeg Gospodina. Tako će biti sretan. Onaj tko je potpuno svjestan Krsne i tko je
posvetio svoj život transcendentalnom služenju Gospodina je savršen.
STIH 34
dronam ca bhismam ca jayadratham ca
karnam tathanyan api yodha-viran
maya hatams tvam jahi ma vyathistha
yudhyasva jetasi rane sapatnan
dronam ca - i Dronu;
bhismam ca - i Bhišmu;
jayadratham ca - i ðajadrathu;
karnam - Karnu;
tatha - takoñer;
anyan - druge;
api - svakako;
yodha-viran - velike ratnike;
maya - Ja;
hatan - već ubio;
tvam - ti;
jahi - ubij;
ma - ne;
vyathisthah - budi uznemiren;
yudhyasva - samo se bori;
jeta asi - pobijedit ćeš;
rane - u borbi;
sapatnan - neprijatelje;
Ja sam već ubio Dronu, Bhišmu, ðajadrathu, Karnu i druge velike ratnike. Stoga ih ubij
i ne budi uznemiren. Samo se bori i pobijedit ćeš svoje neprijatelje u bici.
SMISAO: Svaki plan je djelo Svevišnje Božanske Osobe, ali On je tako ljubazan i milostiv prema
Svojim bhaktama da želi pripisati zasluge Svojim bhaktama koji provode Njegov plan po
Njegovoj želji. Život se stoga treba odvijati na takav način da svatko djeluje u svjesnosti Krsne i
shvati Svevišnju Božansku Osobu kroz medij duhovnog učitelja. Planovi Svevišnje Božanske
Osobe se mogu shvatiti Njegovom milošću, a planovi bhakta su jednako dobri kao Njegovi
planovi. Trebamo slijediti takve planove i odnijeti pobjedu u borbi za opstanak.
STIH 35
sawjaya uvaca
etac chrutva vacanam kecavasya
krtawjalir vepamanah kiriti
namaskrtva bhuya evaha krsnam
sa-gadgadam bhita-bhitah pranamya
sawjayah uvaca - Sanñaja reče;
etat - tako;
crutva - čuvši;
vacanam - govor;
kecavasya - Krišnin;
krta-awjalih - sklopljenih ruku;
vepamanah - drhteći;
kiriti - Arñuna;
namaskrtva - odavši poštovanje;
bhuyah - ponovo;
eva - i;
aha - rekao;
krsnam - Krišni;
sa-gadgadam - drhtavog glasa;
bhita-bhitah - uplašen;
pranamya - odajući poštovanje;
Sanñaja reče Dhritaraštri: O kralju, čuvši te riječi Svevišnje Božanske Osobe, Arñuna je
drhteći iznova i iznova sklopljenih ruku odavao poštovanje. Zatim je drhtavim glasom
bojažljivo rekao Gospodinu Krišni slijedeće riječi.
SMISAO: Kao što smo već objasnili, Arjuna je u čudu postao zbunjen situacijom koju je stvorio
kozmički oblik Svevišnje Božanske Osobe. Tako je počeo odavati ponizno poštovanje Krsni iznova
i iznova i drhtavim glasom se moliti, ne kao prijatelj, već kao začuñeni bhakta.
STIH 36
arjuna uvaca
sthane hrsikeca tava prakirtya
jagat prahrsyaty anurajyate ca
raksamsi bhitani dico dravanti
sarve namasyanti ca siddha-sagghah
arjunah uvaca - Arñuna reče;
sthane - tako treba;
hrsika-ica - o gospodaru svih osjetila;
tava - Tvojim;
prakirtya - slavama;
jagat - čitav svijet;
prahrsyati - raduje se;
anurajyate - postaje privržen;
ca - i;
raksamsi - demoni;
bhitani - iz straha;
dicah - na sve strane;
dravanti - bježe;
sarve - sva;
namasyanti - odaju poštovanje;
ca - takoñer;
siddha-sagghah - savršena ljudska bića;
Arñuna reče: O gospodaru osjetila, svijet postaje radostan kada čuje Tvoje ime i tako Ti
svi postaju privrženi. Iako Ti savršena bića odaju ponizno poštovanje, demoni se plaše
i bježe na sve strane. Sve to tako treba biti.
SMISAO: Kada je čuo od Krsne o ishodu bitke na Kuruksetri, Arjuna je postao prosvijetljen i kao
veliki bhakta i prijatelj Svevišnje Božanske Osobe rekao je da je sve što Krsna radi sasvim
prikladno. Arjuna je potvrdio da je Krsna održavatelj bhakta koji Ga obožavaju i uništitelj
nepoželjnih. Njegova djela su jednako dobra za sve. Shvatio je da je po završetku bitke na
Kuruksetri na nebu bilo prisutno mnogo polubogova, siddha i inteligentnih bića s viših planeta,
koji su promatrali bitku zato što je Krsna bio tamo prisutan. Kada je Arjuna vidio Gospodinov
kozmički oblik, polubogovi su u tome uživali, ali drugi, koji su bili demoni i ateisti, nisu mogli
podnijeti da se Gospodin slavi. Pobjegli su iz svog prirodnog straha od razarajućeg oblika
Svevišnje Božanske Osobe. Arjuna slavi Krsnino ponašanje prema bhaktama i ateistima. Bhakta
u svakom slučaju slavi Gospodina, jer zna da je sve što On čini dobro za svakoga.
STIH 37
kasmac ca te na nameran mahatman
gariyase brahmano 'py adi-kartre
ananta deveca jagan-nivasa
tvam aksaram sad-asat tat param yat
kasmat - zašto;
ca - takoñer;
te - Tebi;
na - ne;
nameran - trebaju pravilno odati poštovanje;
maha-atman - o veliki;
gariyase - koji si bolji;
brahmanah - od Brahme;
api - iako;
adi-kartre - vrhovni stvoritelj;
ananta - o neograničeni;
deva-ica - o Bože nad bogovima;
jagat-nivasa - o utočište univerzuma;
tvam - Ti si;
aksaram - neuništiv;
satasat - prema uzroku i posljedici;
tat param - transcendentalan;
yat - zato što;
O veliki Gospodine, veći i od samog Brahme, Ti si prvobitni stvoritelj. Zašto Ti onda ne
bi odali poštovanje? O neograničeni, Bože nad bogovima, utočište univerzuma! Ti si
nepobjedivi izvor, uzrok svih uzroka, transcendentalan prema ovoj materijalnoj
manifestaciji.
SMISAO: Odajući poštovanje na ovaj način, Arjuna ukazuje da Krsna zavrjeñuje da Ga svi
obožavaju. On je sveprožimajući i duša je svake duše. Arjuna oslovljava Krsnu kao mahatmu, što
znači da je najvelikodušniji i neograničen. Ananta ukazuje da ne postoji ništa što se ne nalazi pod
utjecajem energije Svevišnjeg Gospodina, a deveca znači da upravlja svim polubogovima i da je
iznad svih njih. On je utočište čitavog univerzuma. Arjuna je smatrao da svim savršenim bićima i
moćnim polubogovima dolikuje da odaju svoje ponizno poštovanje Njemu, jer nitko nije veći od
Njega. Arjuna posebno spominje da je Krsna veći od Brahme zato što je stvorio Brahmu. Brahma
se raña iz stabljike lotosa izniklog iz pupka Garbhodakacayi Visnua, Krsnine potpune ekspanzije.
Stoga Mu i Brahma i Civa, koji se rodio od Brahme, i svi drugi polubogovi, moraju odati svoje
ponizno poštovanje. U Šrimad-Bhagavatamu je rečeno da Civa, Brahma i drugi polubogovi
poštuju Gospodina. Riječ aksaram je vrlo značajna, jer je ova materijalna kreacija podložna
uništenju, ali Gospodin je iznad ove materijalne kreacije. On je uzrok svih uzroka i tako je iznad
svih uslovljenih duša u ovom materijalnom svijetu i same materijalne kozmičke manifestacije.
Prema tome, On je najveći Svevišnji.
STIH 38
tvam adi-devah purusah puranas
tvam asya vicvasya param nidhanam
vettasi vedyam ca param ca dhama
tvaya tatam vicvam ananta-rupa
tvam - Ti;
adi-devah - izvorni Vrhovni Bog;
purusah - osoba;
puranah - stara;
tvam - Ti;
asya - ovog;
vicvasya - univerzuma;
param - transcendentalno;
nidhanam - utočište;
vetta - poznavatelj;
asi - Ti si;
vedyam - ono što treba znati;
ca - i;
param - transcendentalno;
ca - i;
dhama - utočište;
tvaya - Ti;
tatam - prožimaš;
vicvam - univerzum;
ananta-rupa - o beskrajni obliče;
Ti si izvorna Božanska Osoba, najstarija osoba, krajnje utočište ovog manifestiranog
kozmičkog svijeta. Ti si poznavatelj svega i sve što se može znati. Ti si vrhovno
utočište, iznad materijalnih guna. O beskrajni obliče! Ti prožimaš čitavu ovu kozmičku
manifestaciju!
SMISAO: Sve počiva u Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Zato je Gospodin krajnje počivalište.
Nidhanam znači da sve, čak i sjaj Brahmana, počiva u Svevišnjoj Božanskoj Osobi, Krsni. On zna
sve što se dešava u ovom svijetu i ako znanje ima ikakav kraj, On je kraj sveg znanja. Stoga je
spoznato i spoznatljivo. On je cilj znanja, jer je sveprožimajući. Pošto je uzrok u duhovnom
svijetu, transcendentalan je. On je glavna osoba u transcendentalnom svijetu.
STIH 39
vayur yamo 'gnir varunah cacagkah
prajapatis tvam prapitamahac ca
namo namas te 'stu sahasra-krtvah
punac ca bhuyo 'pi namo namas te
vayuh - zrak;
yamah - upravitelj;
agnih - vatra;
varunah - voda;
caca-agkah - mjesec;
prajapatih - Brahma;
tvam - Ti;
prapitamahah - pradjed;
ca - takoñer;
namah - svoje poštovanje;
namah - ponovo svoje poštovanje;
te - Tebi;
astu - odajem;
sahasra-krtvah - tisuću puta;
punah ca - iznova;
bhuyah - odajem svoje poštovanje;
api - takoñer;
namah - odajem svoje poštovanje;
namah te - odajem svoje poštovanje Tebi;
Ti si zrak i vrhovni upravitelj! Ti si vatra, voda i mjesec! Ti si Brahma, prvo živo biće, i
pradjed. Zato Ti odajem svoje ponizno poštovanje tisuću puta, iznova i iznova.
SMISAO: Gospodin je ovdje oslovljen kao zrak zato što je zrak zbog svoje sveprožimajuće
prirode najvažnija reprezentacija svih polubogova. Arjuna oslovljava Krsnu kao pradjeda, jer je
otac Brahme, prvog živog stvorenja u univerzumu.
STIH 40
namah purastad atha prsthatas te
namo 'stu te sarvata eva sarva
ananta-viryamita-vikramas tvam
sarvam samapnosi tato 'si sarvah
namah - odajem poštovanje;
purastat - sprijeda;
atha - takoñer;
prsthatah - straga;
te - Tebi;
namah astu - odajem svoje poštovanje;
te - Tebi;
sarvatah - sa svih strana;
eva - zaista;
sarva - jer si sve;
ananta-virya - neograničene moći;
amita-vikramah - i neograničene snage;
tvam - Ti;
sarvam - sve;
samapnosi - obuhvaćaš;
tatah - stoga;
asi - Ti si;
sarvah - sve;
Odajem poštovanje Tebi sprijeda, straga i sa svih strana! O neograničena moći, Ti si
gospodar bezgranične snage! Ti si sveprožimajući i zato si sve!
SMISAO: Iz zanosne ljubavi prema Krsni, Njegov prijatelj Arjuna odaje svoje poštovanje sa svih
strana. Arjuna prihvaća da je Krsna gospodar svih moći i sve snage i da je daleko viši od svih
velikih ratnika okupljenih na bojnom polju. U Visnu Purani (1.9.69) je rečeno:
yo 'yam tavagato deva samipam devata-ganah
sa tvam eva jagat-srasta yatah sarva-gato bhavan
"Svakoga tko Ti priñe, čak i polubogove, stvorio si Ti, o Svevišnji Gospodine."
STIH 41-42
sakheti matva prasabham yad uktam
he krsna he yadava he sakheti
ajanata mahimanam tavedam
maya pramadat pranayena vapi
yac cavahasartham asat-krto 'si
vihara-cayyasana-bhojanesu
eko 'tha vapy acyuta tat-samaksam
tat ksamaye tvam aham aprameyam
sakha - prijateljem;
iti - tako;
matva - smatrajući;
prasabham - drsko;
yat - sve što;
uktam - rekao;
he krsna - o Krišna;
he yadava - o Jadava;
he sakhe - o dragi moj prijatelju;
iti - tako;
ajanata - ne znajući;
mahimanam - slave;
tava - Tvoje;
idam - to;
maya - ja;
pramadat - iz ludosti;
pranayena - iz ljubavi;
va api - bilo;
yat - sve što;
ca - takoñer;
avahasa-artham - u šali;
asat-krtah - bez poštovanja;
asi - prema Tebi;
vihara - za vrijeme odmora;
cayya - dok smo ležali;
asana - sedeli;
bhojanesu - ili jeli zajedno;
ekah - sami;
atha va - ili;
api - takoñer;
acyuta - o nepogrešivi;
tat-samaksam - meñu prijateljima;
tat - za sve to;
ksamaye - molim za oproštaj;
tvam - Tebe;
aham - ja;
aprameyam - veliki;
Smatrajući Te prijateljem, nesmotreno sam Te zvao "O Krišna," "O Jadava", "O
prijatelju moj", ne znajući Tvoje slave. Molim Te oprosti mi za sve što sam učinio iz
ludosti ili ljubavi. Dok smo se opušteni šalili, ležali na istom krevetu, sjedili ili jeli
zajedno, ponekad sami, a ponekad pred prijateljima, mnogo puta sam se ponio prema
Tebi bez poštovanja. O nepogrešivi, molim Te oprosti mi za sve te uvrede.
SMISAO: Iako se Krsna pred Arjunom manifestirao u Svom kozmičkom obliku, Arjuna se sjeća
svog prijateljskog odnosa s Krsnom i moli Krsnu da mu oprosti za mnoge familijarne postupke
koji nastaju iz prijateljskog odnosa. Arjuna priznaje da nije znao da Krsna može poprimiti takav
kozmički oblik, iako mu je Krsna, kao njegov bliski prijatelj, to objasnio. Arjuna nije znao koliko
je puta oslovio Krsnu bez poštovanja, govoreći "O prijatelju moj", "O Krsna", "O Yadava", itd., ne
cijeneći Njegovo obilje. Ali Krsna je tako ljubazan i milostiv da se usprkos tom obilju zabavljao s
Arjunom kao prijatelj. To je priroda transcendentalne razmjene ljubavi izmeñu bhakte i
Gospodina. Odnos izmeñu živog bića i Krsne je vječan; ne može biti zaboravljen, kao što
možemo vidjeti iz Arjuninog ponašanja. Iako je Arjuna vidio obilje u kozmičkom obliku, nije
mogao zaboraviti svoj prijateljski odnos s Krsnom.
STIH 43
pitasi lokasya caracarasya
tvam asya pujyac ca gurur gariyan
na tvat-samo 'sty abhyadhikah kuto 'nyo
loka-traye 'py apratima-prabhava
pita - otac;
asi - Ti si;
lokasya - čitavog svijeta;
cara - pokretnog;
acarasya - i nepokretnog;
tvam - Ti si;
asya - ovog;
pujyah - obožavani;
ca - takoñer;
guruh - gospodar;
gariyan - slavan;
na - nikada;
tvat-samah - jednak Tebi;
asti - postoji;
abhyadhikah - veći;
kutah - kako je moguće;
anyah - drugi;
loka-traye - u tri planetarna sistema;
api - takoñer;
apratima-prabhava - o neizmjerna moći;
Ti si otac čitave kozmičke manifestacije, pokretne i nepokretne. Ti si njen obožavani
gospodar, vrhovni duhovni učitelj. Nitko Ti nije ravan, niti itko to može biti. Kako onda
itko u tri svijeta može biti veći od Tebe, o gospodaru neizmjerne moći?
SMISAO: Svevišnji Gospodin Krsna je dostojan obožavanja, kao što je otac dostojan obožavanja
za svog sina. On je duhovni učitelj, jer je prvobitno dao vedska uputstva Brahmi i sada poučava
Arjunu Bhagavad-giti. Stoga je prvobitni duhovni učitelj i svaki vjerodostojni duhovni učitelj
danas mora biti potomak u nizu učeničkog nasljeña koje potječe od Krsne. Ako nije predstavnik
Krsne, ne može poučavati druge transcendentalnom znanju ili biti duhovni učitelj.
Gospodinu se odaje poštovanje u svakom pogledu. Njegova veličina je neizmjerna. Nitko ne
može biti veći od Svevišnje—Božanske Osobe Krsne, jer nitko, ni u duhovnoj ni u materijalnoj
manifestaciji, nije jednak Krsni ili veći od Njega. Nitko Ga ne može nadmašiti. To je rečeno u
Cvetacvatara Upanisadi (6.8):
na tasya karyam karanam ca vidyate
na tat-samac cabhyadhikac ca drcyate
Svevišnji Gospodin Krsna ima osjetila i tijelo nalik na običnog čovjeka, ali Njegova osjetila, tijelo i
um se ne razlikuju od Njega samog. Budalaste osobe koje Ga ne poznaju savršeno, kažu da se
Krsna razlikuje od Svoje duše, uma, srca i svega drugog. Krsna je apsolutan; stoga su Njegove
djelatnosti i moći vrhovne. Takoñer je rečeno da Gospodin, iako nema osjetila poput naših, može
vršiti sve djelatnosti osjetila; tako Njegova osjetila nisu nesavršena ili ograničena. Nitko ne može
biti veći od Njega, nitko Mu ne može biti jednak i svatko je niži od Njega.
Znanje, snaga i aktivnosti Svevišnje Božanske Osobe su transcendentalni. U Bhagavad-giti (4.9)
je rečeno:
janma karma ca me divyam
evam yo vetti tattvatah
tyaktva deham punar janma
naiti mam eti so 'rjuna
Svatko tko poznaje Krsnino transcendentalno tijelo, aktivnosti i savršenstvo, po napuštanju tijela
odlazi Njemu i više se ne vraća u ovaj svijet pun bijeda. Stoga trebamo znati da se Krsnine
aktivnosti razlikuju od aktivnosti drugih. Najbolje je slijediti Krsnine principe; to će donijeti
savršenstvo. Takoñer je rečeno da nitko nije Krsnin gospodar; svatko je Njegov sluga. Caitanya-
caritamrta (Adi 5.142) potvrñuje - ekale icvara krsna, ara saba bhrtya: samo je Krsna Bog, a svi
ostali su Njegovi sluge. Svatko se pokorava Njegovoj naredbi. Nitko ne može odbiti izvršiti
Njegovu naredbu. Svatko djeluje po Njegovoj naredbi, jer je pod Njegovim nadzorom. Kao što je
rečeno u Brahma-samhiti, On je uzrok svih uzroka.
STIH 44
tasmat pranamya pranidhaya kayam
prasadaye tvam aham icam idyam
piteva putrasya sakheva sakhyuh
priyah priyayarhasi deva sodhum
tasmat - stoga;
pranamya - odajem poštovanje;
pranidhaya - padajući;
kayam - tijelom;
prasadaye - da bih molio za milost;
tvam - Tebe;
aham - ja;
icam - Svevišnjeg Gospodina;
idyam - vrijednog obožavanja;
pita iva - kao otac;
putrasya - sina;
sakha iva - kao prijatelj;
sakhyuh - prijatelja;
priyah - ljubavnica;
priyayah - najdražeg;
arhasi - Ti trebaš;
deva - Gospodine moj;
sodhum - tolerirati;
Ti si Svevišnji Gospodin, koga treba obožavati svako živo biće. Zato padam pred Tebe
odajući Ti ponizno poštovanje i molim Te za milost. Kao što otac podnosi drskost svog
sina ili prijatelj drskost prijatelja, a žena familijarnost muža, molim Te toleriraj sve
uvrede koje sam Ti nanio.
SMISAO: Krsnini bhakte imaju sa Krsnom različite odnose; neki se ponašaju prema Njemu kao
prema sinu, a neki kao prema mužu, prijatelju ili gospodaru. Krsna i Arjuna imaju prijateljski
odnos. Krsna tolerira, kao što to čine otac, muž ili gospodar.
STIH 45
adrsta-purvam hrsito 'smi drstva
bhayena ca pravyathitam mano me
tad eva me darcaya deva rupam
prasida deveca jagan-nivasa
adrsta purvam - nikada ranije vidio;
hrsitah - radostan;
asmi - ja sam;
drstva - jer sam vidio;
bhayena - strahom;
ca - takoñer;
pravyathitam - uznemiren;
manah - um;
me - moj;
tat - taj;
eva - svakako;
me - meni;
darcaya - pokaži;
deva - o Gospodine;
rupam - oblik;
prasida - samo budi milostiv;
deva-ica - o Bože nad bogovima;
jagat-nivasa - o utočište univerzuma;
Nakon što sam vidio ovaj kozmički oblik, koji nikada ranije nisam vidio, radostan sam,
ali u isto vrijeme moj um je uznemiren strahom. Zato mi molim Te ukaži Svoju milost i
ponovo pokaži Svoj oblik Božanske Osobe, o Bože nad bogovima, o prebivalište
univerzuma!
SMISAO: Arjuna uvijek ima povjerljiv odnos s Krsnom, jer je Njegov dragi prijatelj i kao što se
dragi prijatelj raduje prijateljevom obilju, Arjuna se raduje što vidi da je njegov prijatelj Krsna
Svevišnja Božanska Osoba i da može pokazati takav čudesan kozmički oblik. Ali u isto vrijeme,
nakon što je vidio taj kozmički oblik, boji se da je zbog svog neokaljanog prijateljstva nanio Krsni
mnogo uvreda. Zato je njegov um uznemiren strahom, iako nema razloga bojati se. Arjuna stoga
moli Krsnu da pokaže Svoj oblik Narayane, jer On može poprimiti bilo koji oblik. Taj kozmički
oblik je materijalan i privremen, kao što je i materijalni svijet privremen. Ali na Vaikuntha
planetima Gospodin je prisutan u Svom transcendentalnom obliku s četiri ruke kao Narayana. Na
duhovnom nebu ima bezbroj planeta i na svakoj od njih je Krsna prisutan u Svojim različitim
manifestacijama s različitim imenima. Arjuna želi vidjeti jedan od oblika ispoljenih na Vaikuntha
planetima. Naravno na svakoj Vaikuntha planeti oblik Narayane ima četiri ruke, ali simboli koje
drži u Svojim rukama - školjka, topuz, lotos i disk - su različito rasporeñeni. Ovisno o rasporedu
simbola u rukama, Narayane imaju različita imena. Pošto su svi ti oblici istovjetni s Krsnom,
Arjuna želi vidjeti Njegov četveroruki oblik.
STIH 46
kiritinam gadinam cakra-hastam
icchami tvam drastum aham tathaiva
tenaiva rupena catur-bhujena
sahasra-baho bhava vicva-murte
kiritinam - sa šljemom;
gadinam - s topuzom;
cakra-hastam - diskom u ruci;
icchami - želim;
tvam - Tebe;
drastum - vidjeti;
aham - ja;
tatha eva - u tom položaju;
tena eva - u tom;
rupena - obliku;
catuh-bhujena - s četiri ruke;
sahasra-baho - o Ti koji imaš tisuću ruku;
bhava - samo postani;
vicva-murte - o kozmički obliče;
O kozmički obliče, o Gospodine s tisuću ruku, želim Te vidjeti u Tvom obliku s četiri
ruke, sa šljemom na glavi i topuzom, diskom, školjkom i lotosovim cvijetom u Tvojim
rukama. Žudim Te vidjeti u tom obliku.
SMISAO: U Brahma-samhiti (5.39) je rečeno - ramadi-murtisu kala-niyamena tisthan: Gospodin
vječno postoji u stotinama i tisućama oblika, a glavni meñu njima su oblici Rame, Nrsimhe,
Narayane, itd. Ima bezbroj oblika. Ali Arjuna je znao da je Krsna izvorna Božanska Osoba koja je
poprimila Svoj privremeni kozmički oblik. Sada moli da vidi oblik Narayane, duhovni oblik. Ovaj
stih nesumnjivo potvrñuje izjavu Šrimad-Bhagavatama da je Krsna izvorna Božanska Osoba i da
svi drugi oblici izviru iz Njega. On se ne razlikuje od Svojih potpunih ekspanzija i Bog je u
svakom od Svojih bezbrojnih oblika. U svim tim oblicima je svjež kao mladić. To je vječni oblik
Svevišnje Božanske Osobe. Onaj tko spozna Krsnu odmah se oslobaña sve zagañenosti
materijalnog svijeta.
STIH 47
Šri-bhagavan uvaca
maya prasannena tavarjunedam
rupam param darcitam atma-yogat
tejo-mayam vicvam anantam adyam
yan me tvad anyena na drsta-purvam
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
maya - Ja;
prasannena - sa zadovoljstvom;
tava - tebi;
arjuna - o Arñuna;
idam - ovaj;
rupam - oblik;
param - transcendentalan;
darsitam - pokazao;
atma-yogat - Svojom unutrašnjom moći;
tejah-mayam - pun sjaja;
vicvam - čitav univerzum;
anantam - bezgraničan;
adyam - izvoran;
yat - taj koji;
me - Moj;
tvat anyena - osim tebe;
na drsta-purvam - nitko ranije nije vidio;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arñuna, sa zadovoljstvom sam ti Mojom
unutrašnjom moći pokazao ovaj vrhovni kozmički oblik u materijalnom svijetu. Nitko
nikada prije tebe nije vidio ovaj izvorni oblik, neograničen i pun blistavog sjaja.
SMISAO: Arjuna je želio vidjeti kozmički oblik Svevišnjeg Gospodina i zato je Gospodin Krsna, da
bi ukazao milost Svom bhakti Arjuni, pokazao Svoj kozmički oblik, pun sjaja i obilja. Taj oblik je
blistao kao sunce i njegova mnogobrojna lica su se brzo mijenjala. Krsna je pokazao taj oblik
samo da bi zadovoljio želju Svog prijatelja Arjune. Taj oblik je manifestirao Svojom unutrašnjom
moći, koja se ne može shvatiti ljudskom špekulacijom. Nitko prije Arjune nije vidio taj oblik, ali
pošto je bio pokazan Arjuni, drugi bhakte na rajskim planetima i drugim planetima u kozmosu su
ga takoñer mogli vidjeti. Drugim riječima, svi bhakte u Gospodinovom učeničkom nasljeñu su
mogli vidjeti kozmički oblik koji je Krsninom milošću bio pokazan Arjuni. Netko je rekao da je taj
oblik bio pokazan i Duryodhani kada ga je Krsna posjetio radi mirovnih pregovora. Na žalost,
Duryodhana nije prihvatio mirovnu ponudu, ali Krsna je tada manifestirao neke od Svojih
kozmičkih oblika. Meñutim, ti oblici se razlikuju od ovoga koji je bio pokazan Arjuni. Ovdje je
jasno rečeno da nitko nikada ranije nije vidio taj oblik.
STIH 48
na veda-yajwadhyayanair na danair
na ca kriyabhir na tapobhir ugraih
evam-rupah cakya aham nr-loke
drastum tvad anyena kuru-pravira
na - nikada;
veda-yajwa - žrtvovanjem;
adhyayanaih - ili proučavanjem Veda;
na - nikada;
danaih - milostinjom;
na - nikada;
ca - takoñer;
kriyabhih - pobožnim djelima;
na - nikada;
tapobhih - ozbiljnim pokorama;
ugraih - oštrim;
evam-rupah - u ovom obliku;
cakyah - mogu;
aham - Mene;
nr-loke - u ovom materijalnom svijetu;
drastum - vidjeti;
tvat - osim tebe;
anyena - drugi;
kuru-pravira - o najbolji meñu ratnicima Kurua;
O najbolji meñu ratnicima Kurua, nitko nikada prije tebe nije vidio ovaj Moj kozmički
oblik, jer Me osoba ne može vidjeti u ovom obliku u materijalnom svijetu ni
proučavanjem Veda, ni vršenjem žrtvovanja, davanjem milostinje, pobožnim djelima ili
oštrim pokorama.
SMISAO: U vezi s tim, trebamo jasno shvatiti božanski vid. Tko može imati božanski vid?
Božanski znači svet. Ako osoba ne dostigne božansku prirodu poput polubogova, ne može imati
božanski vid. Tko su polubogovi? U vedskim spisima je rečeno da su polubogovi bhakte
Gospodina Visnua (visnu-bhaktah smrta devah). Ateisti, oni koji ne vjeruju u Visnua ili koji
smatraju da je samo neosobni aspekt Krsne Svevišnji, ne mogu imati božanski vid. Ne možemo
vrijeñati Krsnu i u isto vrijeme imati božanski vid. Ne možemo imati božanski vid ako nemamo
božansku prirodu. Drugim riječima, oni koji imaju božanski vid mogu vidjeti kao Arjuna.
U Bhagavad-giti je opisan kozmički oblik. Iako je prije Arjune taj opis bio svima nepoznat, sada
nakon ovog dogañaja možemo imati neku predstavu o vicva-rupi. Oni koji zaista imaju božansku
prirodu mogu vidjeti Gospodinov kozmički oblik. Ali osoba ne može imati božansku prirodu ako
nije Gospodinov čisti bhakta. Meñutim, bhakte koji imaju božansku prirodu i božanski vid nemaju
veliku želju vidjeti Gospodinov kozmički oblik. Kao što je opisano u prethodnom stihu, Arjuna je
želio vidjeti četveroruki oblik Gospodina Krsne kao Visnua i uplašio se kozmičkog oblika.
U ovom stihu ima nekoliko značajnih riječi, kao što je riječ veda-yajwadhyayanaih, koja se
odnosi na proučavanje vedske literature i propise žrtvovanja. Veda se odnosi na sve vrste
vedskih spisa, kao što su četiri Vede (Rg, Yajur, Sama i Atharva) i osamnaest Purana, Upanisade
i Vedanta-sutra. Čovjek može proučavati te spise kod kuće ili negdje drugdje. Pored njih, za
proučavanje metoda žrtvovanja postoje sutre - Kalpa-sutre i Mimamsa-sutre. Danaih se odnosi
na milostinju koja se daje dostojnim osobama, kao što su brahmane i vaisnave, koji
transcendentalno služe Gospodina s ljubavlju. "Pobožna djela" se odnosi na agni-hotru i
propisane dužnosti različitih kasta. Dobrovoljno prihvaćanje neke tjelesne patnje se zove
tapasya. Tako osoba može činiti sve to - prihvatiti tjelesne pokore, davati milostinju, proučavati
Vede, itd.
- ali ako nije bhakta kao Arjuna, ne može vidjeti kozmički oblik. Impersonalisti
zamišljaju da vide Gospodinov kozmički oblik, ali iz Bhagavad-gite saznajemo da impersonalisti
nisu bhakte. Zato ne mogu vidjeti Gospodinov kozmički oblik.
Postoji puno ljudi koji izmišljaju inkarnacije i lažno proglašavaju običnog čovjeka inkarnacijom,
ali to je ludost. Trebamo slijediti principe Bhagavad-gite, inače ne možemo steći savršeno
duhovno znanje. Iako se smatra da je Bhagavad-gita uvodna studija nauke o Bogu, ipak je tako
savršena da omogućuje osobi da razlikuje što je što. Sljedbenici lažne inkarnacije mogu reći da
su vidjeli transcendentalnu inkarnaciju Boga, kozmički oblik, ali to je neprihvatljivo jer ako netko
ne postane Krsnin bhakta, ne može vidjeti kozmički oblik Boga. Prvo mora postati Krsnin čisti
bhakta; onda može tvrditi da može pokazati kozmički oblik koji je vidio. Krsnin bhakta ne može
prihvatiti lažne inkarnacije ili sljedbenike lažnih inkarnacija.
STIH 49
ma te vyatha ma ca vimudha-bhavo
drstva rupam ghoram idrn mamedam
vyapeta-bhih prita-manah punas tvam
tad eva me rupam idam prapacya
ma - neka nestane;
te - tvoja;
vyatha - uznemirenost;
ma - neka nestane;
ca - takoñer;
vimudha-bhavah - zbunjenost;
drstva - zbog gledanja;
rupam - oblika;
ghoram - užasnog;
idrk - kakav jest;
mama - Moj;
idam - ovaj;
vyapeta-bhih - osloboñen sveg straha;
prita-manah - zadovoljnog uma;
punah - ponovo;
tvam - ti;
tat - taj;
eva - tako;
me - Moj;
rupam - oblik;
idam - ovaj;
prapacya - samo pogledaj;
Gledajući ovaj Moj užasan oblik postao si uznemiren i zbunjen. Neka on sada nestane.
Moj bhakto, budi ponovo slobodan od svih uznemirenja. Sada možeš mirnog uma
vidjeti oblik koji želiš.
SMISAO: Na početku Bhagavad-gite Arjuna je bio zabrinut zbog toga što je trebao ubiti Bhismu i
Dronu, svog obožavanog djeda i učitelja. Ali Krsna je rekao da se ne treba bojati ubijanja svog
djeda. Kada su na skupu Kurua Dhrtarastrini sinovi pokušali obnažiti Draupadi, Bhisma i Drona
su šutjeli i zbog takvog zanemarivanja dužnosti trebaju biti ubijeni. Krsna je pokazao Svoj
kozmički oblik Arjuni samo da bi mu pokazao da su već bili ubijeni zbog svog nezakonitog djela.
Ta scena je bila pokazana Arjuni zato što su bhakte uvijek mirni i ne mogu činiti takva užasna
djela. Svrha otkrivanja kozmičkog oblika je bila pokazana; Arjuna je sada želio vidjeti četveroruki
oblik i Krsna mu ga je pokazao. Bhakta nema posebnu želju vidjeti kozmički oblik, jer ne
omogućava razmjenu osjećaja ljubavi. Bhakta želi obožavati Gospodina s poštovanjem ili želi
vidjeti Krsnin oblik sa dvije ruke tako da služeći može razmjenjivati ljubav sa Svevišnjom
Božanskom Osobom.
STIH 50
sawjaya uvaca
ity arjunam vasudevas tathoktva
svakam rupam darcayam asa bhuyah
acvasayam asa ca bhitam enam
bhutva punah saumya-vapur mahatma
sawjayah uvaca - Sanñaja reče;
iti - tako;
arjunam - Arñuni;
vasudevah - Krišna;
tatha - na taj način;
uktva - govoreći;
svakam - Svoj;
rupam - oblik;
darcayam asa - pokazao;
bhuyah - ponovo;
acvasayam asa - ohrabrio;
ca - takoñer;
bhitam - uplašenog;
enam - njega;
bhutva - postavši;
punah - ponovo;
saumya-vapuh - prekrasan oblik;
maha-atma - veliki;
Sanñaja reče Dhritaraštri: Rekavši to Arñuni, Svevišnja Božanska Osoba Krišna je
pokazao Svoj pravi oblik sa četiri ruke i na kraju Svoj oblik sa dvije ruke, tako
ohrabrivši uplašenog Arñunu.
SMISAO: Kada se Krsna pojavio kao sin Vasudeve i Devaki, prvo se pojavio kao Narayana s četiri
ruke, ali se potom na molbu Svojih roditelja preobrazio u obično dijete. Krsna je znao da Arjuna
nema posebnu želju vidjeti četveroruki oblik, ali pošto Ga je zamolio da pokaže četveroruki oblik,
Krsna mu je ponovo pokazao taj oblik i zatim je poprimio Svoj dvoruki oblik. Riječ saumya-vapuh
je vrlo značajna. Saumya-vapuh je vrlo lijepi oblik; poznat je kao najljepši oblik. Kada je Krsna
bio prisutan, svi su bili privučeni Njegovim oblikom. Pošto je Krsna upravitelj univerzuma,
odagnao je strah Svog bhakte, Arjune, i ponovo mu pokazao Svoj prekrasni oblik Krsne. U
Brahma-samhiti (5.38) je rečeno - premawjana-cchurita-bhakti-vilocanena: samo osoba čije su
oči premazane pomašću ljubavi može vidjeti prekrasni oblik Šri Krsne.
STIH 51
arjuna uvaca
drstvedam manusam rupam tava saumyam janardana
idanim asmi samvrttah
sa-cetah prakrtim gatah
arjunah uvaca - Arñuna reče;
drstva - gledajući;
idam - ovaj;
manusam - ljudski;
rupam - oblik;
tava - Tvoj;
saumyam - prekrasan;
janardana - o pokoritelju neprijatelja;
idanim - sada;
asmi - ja sam;
samvrttah - smiren;
sa-cetah - u mojoj svjesnosti;
prakrtim - svojoj prirodi;
gatah - vratio sam se;
Kada je Arjuna vidio Krsnu u Njegovom izvornom obliku, rekao je: "O ðanardana,
gledajući ovaj prekrasan ljudski oblik osjećam u umu smirenost. Sada sam se vratio
svojoj izvornoj prirodi."
SMISAO: Riječi manusam rupam jasno ukazuju da Svevišnja Božanska Osoba izvorno ima dvije
ruke. Iz ovog stiha možemo vidjeti da oni koji ismijavaju Krsnu kao da je običan čovjek, ne
poznaju Njegovu božansku prirodu. Kad bi Krsna bio obično ljudsko biće, kako bi mogao pokazati
kozmički oblik i četveroruki oblik Narayane? Tako je u Bhagavad-giti vrlo jasno rečeno da onaj
tko misli da je Krsna običan čovjek i tko zavodi čitaoca tvrdeći da ove riječi govori neosobni
Brahman u Krsni, čini najveću nepravdu. Krsna je zaista pokazao Svoj kozmički oblik i Svoj
četveroruki oblik Visnua. Kako onda može biti obično ljudsko biće? Čisti bhakta nije zbunjen
zavodljivim tumačenjima Bhagavad-gite, jer zna što je što. Izvorni stihovi Bhagavad-gite su jasni
kao sunce; nije im potrebna svjetiljka budalastih komentatora.
STIH 52
Šri-bhagavan uvaca
su-durdarcam idam rupam drstavan asi yan mama
deva apy asya rupasya
nityam darcana-kagksinah
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
su-durdarcam - vrlo teško vidjeti;
idam - ovaj;
rupam - oblik;
drstavan asi - kao što ti vidiš;
yat - koji;
mama - Moj;
devah - polubogovi;
api - takoñer;
asya - ovaj;
rupasya - oblik;
nityam - vječno;
darcana-kagksinah - žele vidjeti;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arñuna, Moj oblik koji sada gledaš je vrlo
teško vidjeti. Čak i polubogovi uvijek priželjkuju vidjeti ovaj oblik, koji je toliko drag.
SMISAO: Gospodin Krsna je završio s pokazivanjem Svog kozmičkog oblika u četrdeset osmom
stihu ovog poglavlja i obavijestio Arjunu da se taj oblik ne može vidjeti vršenjem pobožnih
djelatnosti, žrtvovanja, itd. Ovdje je sada upotrijebljena riječ su-durdarcam, koja ukazuje da je
Krsnin dvoruki oblik još povjerljiviji. Krsnin kozmički oblik se može vidjeti ako se raznim
djelatnostima kao što su pokore, proučavanje Veda i filozofska špekulacija, doda mala primjesa
predanog služenja. To je moguće, ali ne bez primjese bhakti; to je već bilo objašnjeno. Ali,
Krsnin dvoruki oblik je još teže vidjeti nego kozmički oblik, čak i za polubogove kao što su
Brahma i Civa. Oni Ga žele vidjeti i iz Bhagavatama saznajemo da su svi polubogovi, kada se
Krsna nalazio u maternici Svoje majke Devaki, došli iz raja vidjeti prekrasnog Krsnu, iako Ga
tada nisu mogli vidjeti. Čekali su da Ga vide. Budalasta osoba Ga može ismijavati, misleći da je
obična osoba, i odavati poštovanje ne Njemu već neosobnom "nečemu" u Njemu, ali sve su to
besmislene izjave. Krsnu u Njegovom dvorukom obliku žele vidjeti polubogovi poput Brahme i
Cive.
U Bhagavad-giti (9.11) je potvrñeno - avajananti mam mudha manusim tanum aŠritah: Krsnu ne
mogu vidjeti budalaste osobe koje Ga ismijavaju. Prema riječima Brahma-samhite i riječima
samog Krsne u Bhagavad-giti, Krsnino tijelo je potpuno duhovno i puno blaženstva i vječnosti.
Njegovo tijelo nikada nije materijalno. Ali za neke koji Krsnu proučavaju čitajući Bhagavad-gitu ili
slične vedske spise, Krsna je problem. Onaj tko koristi materijalni proces smatra Krsnu velikom
povijesnom osobom i vrlo učenim filozofom, ali misli da je bio običan čovjek i da je morao
prihvatiti materijalno tijelo, iako je bio tako moćan. U suštini, misli da je Apsolutna Istina
neosobna; zato misli da je od neosobnog poprimio osobni oblik vezan za materijalnu prirodu. To
je materijalistički zaključak o Svevišnjem Gospodinu. Još jedan zaključak je špekulativan. Oni
koji tragaju za znanjem takoñer špekuliraju o Krsni i smatraju da je manje važan od kozmičkog
oblika Svevišnjeg. Tako misle da je kozmički oblik koji je Krsna pokazao Arjuni važniji od
Njegovog osobnog oblika. Prema njima, osobni oblik Svevišnjeg je nešto zamišljeno. Oni vjeruju
da Apsolutna Istina u krajnjem aspektu nije osoba. Ali transcendentalni proces je opisan u
četvrtom poglavlju Bhagavad-gite: slušanje o Krsni od autoriteta. To je pravi vedski proces. Oni
koji zaista slijede Vede slušaju o Krsni od autoriteta. Tako, dok neprestano slušaju o Njemu,
Krsna im postaje drag. Kao što smo već nekoliko puta rekli, Krsna je prekriven Svojom moći
yoga-mayom. Njega ne može vidjeti svatko niti će se On razotkriti svakome. Njega može vidjeti
samo onaj kome se On razotkrije. To je potvrñeno u vedskoj literaturi; Apsolutnu Istinu može
istinski shvatiti onaj tko se predao. Ako transcendentalist neprestano njeguje svjesnost Krsne i
predano služi Krsnu, njegove duhovne oči se mogu otvoriti i može vidjeti Krsnu putem
prosvjetljenja. Takvo prosvjetljenje nije moguće čak ni za polubogove; stoga je čak i za
polubogove teško shvatiti Krsnu. Napredni polubogovi se uvijek nadaju da će vidjeti Krsnu u
Njegovom dvorukom obliku. Iako je vrlo teško vidjeti Krsnin kozmički oblik, koji ne može svatko
vidjeti, možemo zaključiti da je još teže shvatiti Njegov osobni oblik Cyamasundare.
STIH 53
naham vedair na tapasa
na danena na cejyaya
cakya evam-vidho drastum drstavan asi mam yatha
na - nikada;
aham - Ja;
vedaih - proučavanjem Veda;
na - nikada;
tapasa - oštrim pokorama;
na - nikada;
danena - davanjem milostinje;
na - nikada;
ca - takoñer;
ijyaya - obožavanjem;
cakyah - moguće je;
evam-vidhah - tako;
drastum - vidjeti;
drstavan - vidiš;
asi - ti;
mam - Mene;
yatha - kao što;
Oblik koji vidiš svojim transcendentalnim očima ne može se shvatiti samo
proučavanjem Veda, niti vršenjem oštrih strogosti, davanjem milostinje ili
obožavanjem. Osoba Me ne može tim procesima vidjeti takvog kakav jesam.
SMISAO: Krsna se pojavio pred Svojim roditeljima, Devaki i Vasudevom, prvo u četverorukom
obliku, a zatim je poprimio dvoruki oblik. Ateisti ili oni koji ne služe Gospodina s devocijom vrlo
teško mogu shvatiti tu tajnu. Krsnu ne mogu shvatiti učeni ljudi koji proučavaju vedsku literaturu
samo u svjetlu gramatičkog znanja ili akademskog obrazovanja. Njega ne mogu shvatiti osobe
koje Ga službeno odlaze u hram obožavati. Oni posjećuju hram, ali ne mogu shvatiti Krsnu
takvog kakav jest. Krsna se može shvatiti samo predanim služenjem, kao što sam Krsna
objašnjava u sljedećem stihu.
STIH 54
bhaktya tv ananyaya cakya aham evam-vidho 'rjuna
jwatum drastum ca tattvena pravestum ca parantapa
bhaktya - predanim služenjem;
tu - ali;
ananyaya - bez primjesa plodonosnih aktivnosti ili špekulativnog znanja;
cakyah - mogu;
aham - Mene;
evam-vidhah - tako;
arjuna - o Arñuna;
jwatum - znati;
drastum - vidjeti;
ca - i;
tattvena - uistinu;
pravestum - proniknuti;
ca - takoñer;
parantapa - o pokoritelju neprijatelja;
Dragi Moj Arñuna, osoba Me može shvatiti takvog kakav jesam, kakav stojim pred
tobom, samo nepomućenim predanim služenjem i tako Me može neposredno vidjeti.
Samo na taj način možeš proniknuti u tajne razumijevanja Mene.
SMISAO: Krsna se može shvatiti samo procesom nepomućenog predanog služenja. On to
otvoreno objašnjava u ovom stihu tako da neovlašteni komentatori, koji pokušavaju shvatiti
Bhagavad-gitu špekulativnim procesom, shvate da samo gube vrijeme. Nitko ne može shvatiti
Krsnu ili kako se pojavio kao sin Svojih roditelja u četverorukom obliku i odmah poprimio dvoruki
oblik. Te stvari je vrlo teško shvatiti proučavanjem Veda ili filozofskom špekulacijom. Zato je
ovdje jasno rečeno da Ga nitko ne može vidjeti niti proniknuti u razumijevanje tih tema.
Meñutim, vrlo iskusni studenti vedske literature mogu mnogo toga saznati o Njemu iz vedske
literature. Postoji mnogo pravila i propisa i ako netko želi shvatiti Krsnu, mora slijediti principe
propisane u autoritativnoj literaturi. Može vršiti pokore u skladu s tim principima. Na primjer,
može se podvrći ozbiljnoj pokori posteći na Janmastami, dan pojave Krsne, i na dva Ekadacija u
mjesecu (jedanaesti dan nakon mladog mjeseca i jedanaesti dan nakon punog mjeseca). Što se
tiče milostinje, ona se treba dati Krsninim bhaktama koji Ga predano služe šireći Krsninu
filozofiju, ili svjesnost Krsne, po čitavom svijetu. Svjesnost Krsne je blagoslov za čovječanstvo.
Rupa Gosvami je cijenio Gospodina Caitanyu kao najvelikodušniju milosrdnu osobu, jer je
besplatno dijelio ljubav prema Krsni, koju je vrlo teško dostići. Tako, ako netko dade dio svog
novca osobama koje šire svjesnost Krsne, ta milostinja dana za širenje svjesnosti Krsne je
najveća milostinja na svijetu. Ako netko obožava Gospodina u skladu s hramskim propisima (u
hramovima u Indiji uvijek postoji neka statua, obično Visnua ili Krsne) to je prilika za
napredovanje obožavajući i odajući poštovanje Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Za početnike u
predanom služenju Gospodina, hramsko obožavanje je od suštinske važnosti. To je potvrñeno u
vedskoj literaturi (Cvetacvatara Upanisada 6.23):
yasya deve para bhaktir yatha deve tatha gurau
tasyaite kathita hy arthah prakacante mahatmanah
Onaj tko je nepokolebljivo predan Svevišnjem Gospodinu i duhovnom učitelju, prema čijoj
naredbi djeluje, može prosvjetljenjem vidjeti Svevišnju Božansku Osobu. Krsna se ne može
shvatiti umnom špekulacijom. Onaj tko se ne obučava pod vodstvom vjerodostojnog duhovnog
učitelja ne može čak ni početi shvaćati Krsnu. Ovdje je posebno upotrijebljena riječ tu da bi se
ukazalo da se nijedan drugi proces ne može prihvatiti ili preporučiti za razumijevanje Krsne, niti
može dovesti do uspjeha.
Krsnini osobni oblici sa dvije i sa četiri ruke se potpuno razlikuju od privremenog kozmičkog
oblika pokazanog Arjuni. Četveroruki oblik Narayane i dvoruki oblik Krsne su vječni i
transcendentalni, dok je kozmički oblik pokazan Arjuni privremen. Sama riječ sudurdarcam, koja
znači "teško vidljiv", ukazuje da nitko nije vidio taj kozmički oblik. Takoñer ukazuje da nije bilo
potrebno pokazivati ga bhaktama. Krsna je na molbu Arjune pokazao taj oblik tako da ljudi, kada
se netko u budućnosti predstavi kao inkarnacija Boga, mogu zahtijevati da pokaže svoj kozmički
oblik.
Riječ na, upotrijebljena više puta u prethodnom stihu, ukazuje da osoba ne bi trebala biti jako
ponosna na takve kvalifikacije kao što je akademsko poznavanje vedske literature. Mora se
posvetiti predanom služenju Krsne. Samo onda može pokušati pisati komentare na Bhagavad-
gitu.
Nakon što je pokazao Svoj kozmički oblik, Krsna je poprimio četveroruki oblik i zatim Svoj vlastiti
prirodni oblik sa dvije ruke. To ukazuje da su svi četveroruki oblici i drugi oblici spomenuti u
vedskoj literaturi emanacije izvornog Krsne sa dvije ruke. On je porijeklo svih emanacija. Krsna
se razlikuje čak i od tih oblika, a da ne govorimo o neosobnom shvaćanju. Što se tiče Krsninog
četverorukog oblika, jasno je rečeno da je čak i Krsnin najsličniji četveroruki oblik (poznat kao
Maha-Visnu, koji leži na kozmičkom oceanu i izdiše i udiše bezbroj univerzuma) ekspanzija
Svevišnjeg Gospodina. U Brahma-samhiti (5.48) je rečeno:
yasyaika-nicvasita-kalam athavalambya
jivanti loma-vila-ja jagad-anda-nathah
visnur mahan sa iha yasya kala-viceso
govindam adi-purusam tam aham bhajami
"Maha-Visnu, u kojeg svi bezbrojni univerzumi ulaze i iz kojeg ponovo izlaze jednostavno
zahvaljujući Njegovom disanju, potpuna je ekspanzija Krsne. Stoga obožavam Govindu, Krsnu,
uzrok svih uzroka."
Zato trebamo odlučno obožavati osobni oblik Krsne kao Svevišnje Božanske Osobe koja je vječno
blažena i puna znanja. On je izvor svih oblika Visnua, svih inkarnacija i prvobitna Vrhovna
Osoba, kao što je potvrñeno u Bhagavad-giti.
U vedskoj literaturi (Gopala-tapani Upanisada 1.1) nalazimo sljedeću izjavu:
sac-cid-ananda-rupaya krsnayaklista-karine
namo vedanta-vedyaya gurave buddhi-saksine
"Odajem svoje ponizno poštovanje Krsni, koji ima transcendentalni oblik blaženstva, vječnosti i
znanja. Odajem svoje poštovanje Njemu, jer shvatiti Njega znači shvatiti Vede. On je stoga
vrhovni duhovni učitelj." Potom je rečeno - krsno vai paramam daivatam: "Krsna je Svevišnja
Božanska Osoba". (Gopala-tapani 1.3) Eko vaci sarva-gah krsna idyah: "Taj jedan Krsna je
Svevišnja Božanska Osoba i vrijedan je obožavanja". Eko 'pi san bahudha yo 'vabhati: "Krsna je
jedan, ali se manifestira u bezbroj oblika i ekspandiranih inkarnacija". (Gopala-tapani 1.21)
U Brahma-samhiti (5.1) je rečeno:
icvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah
anadir adir govindah
sarva-karana-karanam
"Svevišnja Božanska Osoba je Krsna, čije je tijelo vječno, puno znanja i blaženstva. On nema
početka, jer je početak svega. On je uzrok svih uzroka."
Na drugom mjestu je rečeno - yatravatirnam krsnakhyam param brahma narakrti: "Vrhovna
Apsolutna Istina je osoba, Njegovo ime je Krsna i ponekad silazi na ovu Zemlju". U Šrimad-
Bhagavatamu nalazimo popis različitih inkarnacija Svevišnje Božanske Osobe u kojem se
pojavljuje i Krsnino ime, ali je zatim rečeno da Krsna nije inkarnacija Boga već sama izvorna
Svevišnja Božanska Osoba (ete camca-kalah pumsah krsnas tu bhagavan svayam).
U Bhagavad-giti Gospodin kaže - mattah parataram nanyat: "Ništa nije više od Mog oblika
Božanske Osobe, Krsne". On takoñer kaže na drugom mjestu u Bhagavad-giti - aham adir hi
devanam: "Ja sam porijeklo svih polubogova". Nakon što je shvatio Bhagavad-gitu od Krsne,
Arjuna to potvrñuje sljedećim riječima
- param brahma param dhama pavitram paramam
bhavan: "Sada potpuno shvaćam da si Ti Svevišnja Božanska Ličnost, Apsolutna Istina i utočište
svega". Prema tome, kozmički oblik koji je Krsna pokazao Arjuni nije izvorni oblik Boga. Izvorni
oblik je oblik Krsne. Kozmički oblik, s tisućama svojih glava i ruku, manifestira se samo da bi
privukao pažnju onih koji nemaju ljubav prema Bogu. To nije izvorni oblik Boga.
Kozmički oblik ne privlači čiste bhakte, koji razmjenjuju ljubav s Gospodinom u različitim
transcendentalnim odnosima. Vrhovni Bog razmjenjuje ljubav u Svom izvornom obliku Krsne.
Zato Arjuni, prisno povezanom s Krsnom prijateljstvom, taj oblik kozmičke manifestacije nije
pružio zadovoljstvo, već ga je uplašio. Krsnin stalni pratilac Arjuna je morao imati
transcendentalne oči; nije bio običan čovjek. Zato nije bio očaran kozmičkim oblikom. Taj oblik
može izgledati čudesno onima koji se nastoje plodonosnim aktivnostima uzdići na viši položaj, ali
osobama koje predano služe je najdraži Krsnin dvoruki oblik.
STIH 55
mat-karma-krn mat paramo mad-bhaktah sagga-varjitah
nirvairah sarva-bhutesu
yah sa mam eti pandava
mat-karma-krt - tko radi za Mene;
mat-paramah - smatrajući Me Svevišnjim;
mat-bhaktah - predano služi Mene;
sagga-varjitah - osloboñen zagañenosti plodonosnim aktivnostima i umnom
špekulacijom;
nirvairah - nema neprijatelja;
sarva-bhutesu - meñu svim živim bićima;
yah - onaj tko;
sah - on;
mam - Meni;
eti - dolazi;
pandava - o sine Pandua;
Dragi Moj Arñuna, onaj tko Me služi s čistom devocijom, osloboñen zagañenosti
plodonosnim aktivnostima i umnom špekulacijom, onaj tko radi za Mene, tko Me
prihvati kao vrhovni cilj svog života i tko je prijateljski naklonjen svakom živom biću -
sigurno dolazi Meni.
SMISAO: Kao što sam Svevišnji kaže, svatko tko želi prići najvišoj od svih Božanskih Osoba, na
planeti Krsnaloki na duhovnom nebu i prisno se družiti s Vrhovnom Osobom Krsnom, mora
prihvatiti ovu formulu. Zato se smatra da je ovaj stih suština Bhagavad-gite. Bhagavad-gita je
knjiga namijenjena uslovljenim dušama, koje vrše aktivnosti u materijalnom svijetu da bi vladale
materijalnom prirodom i koje ne znaju za pravi, duhovni život. Svrha Bhagavad-gite je pokazati
čovjeku kako može shvatiti svoje duhovno postojanje i svoj vječni odnos s vrhovnom duhovnom
osobom i poučiti ga kako da se vrati kući, Bogu. U ovom stihu je jasno objašnjen proces kojim
može dostići uspjeh u svojoj duhovnoj aktivnosti: predano služenje.
Što se tiče rada, čovjek treba svu svoju energiju iskoristiti za aktivnosti u svjesnosti Krsne. U
Bhakti-rasamrta-sindhuu (2.255) je rečeno:
anasaktasya visayan
yatharham upayuwjatah
nirbandhah krsna-sambandhe yuktam vairagyam ucyate
Nitko ne bi trebao ništa raditi osim djelatnosti u odnosu s Krsnom. To se zove krsna-karma.
Netko može vršiti razne aktivnosti, ali ne treba biti vezan za rezultate svog rada; rezultat treba
posvetiti samo Njemu. Na primjer, netko se može baviti trgovinom, ali da bi preobrazio tu
djelatnost u svjesnost Krsne, mora trgovati za Krsnu. Ako je Krsna vlasnik trgovine, Krsna treba
uživati prihod od trgovine. Ako trgovac ima tisuće i tisuće dolara i sve to mora dati Krsni, on to
može učiniti. To je rad za Krsnu. Umjesto da izgradi veliku kuću za svoje osjetilno zadovoljstvo,
može sagraditi lijepi hram za Krsnu i može instalirati Božanstvo Krsne i urediti da se Božanstvo
služi, kao što je izloženo u vjerodostojnim knjigama o predanom služenju. To je sve krsna-
karma. Ne bi trebao biti vezan za rezultat svog rada, već ga treba ponuditi Krsni i ostatke
ponuda prihvatiti kao prasadam. Ako sagradi veliku zgradu za Krsnu i instalira Božanstvo Krsne,
nije mu zabranjeno da u njoj živi, ali smatra se da je Krsna vlasnik zgrade. To se zove svjesnost
Krsne. Meñutim, ako ne može sagraditi hram za Krsnu, može čistiti Krsnin hram; to je takoñer
krsna-karma. Može obrañivati vrt. Svatko tko ima zemlju - barem u Indiji svaki siromašan čovjek
ima nešto zemlje - može je iskoristiti za uzgoj cvijeća koje može ponuditi Krsni. Može posaditi
biljku tulasi, jer je lišće biljke tulasi veoma važno i Krsna to preporučuje u Bhagavad-giti. Patram
puspam phalam toyam. Krsna želi da Mu ponudimo list, cvijet, voće ili malo vode - i zadovoljan
je s takvom ponudom. List se posebno odnosi na tulasi. Tako se biljka tulasi može posaditi i
zalijevati. Na taj način čak i najsiromašniji čovjek može služiti Krsnu. To su neki od primjera kako
se može raditi za Krsnu.
Riječ mat-paramah se odnosi na onoga tko smatra da je druženje s Krsnom u Njegovom
vrhovnom prebivalištu najviše savršenstvo života. Takva osoba se ne želi uzdići na više planete
kao što su Sunce i Mjesec ili rajski planeti ili čak na najviši planet ovog univerzuma, Brahmaloku.
To je ne privlači. Privlači je samo da bude prenijeta na duhovno nebo. Čak i kada uñe u duhovno
nebo nije zadovoljna sa stapanjem s blistavim sjajem, brahmajyotijem, jer želi otići na najviši
duhovni planet Krsnaloku, Goloka Vrndavanu. Kako ima potpuno znanje o toj planeti ne zanima
je nijedna druga planeta. Kao što ukazuje riječ mad-bhaktah, potpuno se posvećuje predanom
služenju, posebno slijedivši devet procesa predanog služenja: slušanje, pjevanje, sjećanje,
obožavanje, služenje Gospodinovih lotosovih stopala, upućivanje molitvi, izvršavanje
Gospodinovih naredbi, sklapanje prijateljstva s Njim i predavanje svega Njemu. Može slijediti
svih devet procesa ili osam ili sedam ili barem jedan i tako će sigurno postati savršena.
Izraz sagga-varjitah je vrlo značajan. Trebamo izbjegavati društvo osoba koje su neprijateljski
raspoložene prema Krsni. Prema Krsni nisu neprijateljski raspoloženi samo ateisti, već i oni koje
privlače plodonosne aktivnosti i umna špekulacija. Stoga je čisti oblik predanog služenja opisan u
Bhakti-rasamrta-sindhuu (1.111) na sljedeći način:
anyabhilasita-cunyam
jwana-karmady-anavrtam
anukulyena krsnanu-
cilanam bhaktir uttama
U ovom stihu Šrila Rupa Gosvami jasno kaže da ako netko želi služiti s čistom devocijom, mora
se osloboditi svih vrsta materijalne zagañenosti. Mora se osloboditi društva osoba vezanih za
plodonosne aktivnosti i umnu špekulaciju. Kada tako osloboñen nepoželjnog društva i
zagañenosti materijalnim željama povoljno njeguje znanje o Krsni, to se zove čisto predano
služenje. Anukulyasya sagkalpah pratikulyasya varjanam (Hari-bhakti-vilasa 11.676).Trebamo
misliti na Krsnu i djelovati za Krsnu povoljno, a ne nepovoljno. Kamsa je bio Krsnin neprijatelj.
Od samog početka Krsninog života, Kamsa je na razne načine planirao ubiti Ga i pošto je u tome
uvijek bio neuspješan, uvijek je mislio na Krsnu. Tako dok je radio, jeo i spavao, uvijek je u
svakom pogledu bio svjestan Krsne, ali ta svjesnost Krsne nije bila povoljna i zato je usprkos
tome što je uvijek, dvadeset četiri sata na dan mislio na Krsnu, bio smatran demonom i Krsna ga
je na kraju ubio. Naravno, svatko koga Krsna ubije odmah dostiže spasenje, ali to nije cilj čistog
bhakte. Čisti bhakta ne želi čak ni spasenje. On ne želi čak ni da bude prenijet na najviši planet,
Goloka Vrndavanu. Njegov jedini cilj je da služi Krsnu gdje god se nalazio.
Krsnin bhakta je prijateljski naklonjen prema svakome. Zato je ovdje rečeno da nema
neprijatelja (nirvairah). Kako to? Bhakta utemeljen u svjesnosti Krsne zna da samo predano
služenje Krsne može osloboditi osobu svih životnih problema. To je osobno iskusio i zato želi ovaj
sistem, svjesnost Krsne, uvesti u ljudsko društvo. U povijesti ima mnogo primjera Gospodinovih
bhakta koji su izložili opasnosti svoje živote za širenje svjesnosti Boga. Najpoznatiji primjer je
Isus Krist. Abhakte su ga razapeli, ali on je žrtvovao život za širenje svjesnosti Boga. Naravno,
bilo bi površno smatrati da je bio ubijen. U Indiji takoñer ima mnogo primjera, kao što su
Thakura Haridasa i Prahlada Maharaja. Čemu takav rizik? Zato što su htjeli širiti svjesnost Krsne,
a to je teško. Osoba svjesna Krsne zna da čovjek pati zbog toga što je zaboravio svoj vječni
odnos s Krsnom. Prema tome, najveća dobrobit koju netko može pružiti ljudskom društvu je da
svoje bližnje oslobodi svih materijalnih problema. Na takav način čisti bhakta služi Gospodina.
Možemo samo zamisliti kako je Krsna milostiv prema onima koji Ga služe, rizikujući sve za
Njega. Zato je sigurno da takve osobe, po napuštanju tijela, moraju dostići vrhovni planet.
Ukratko, Krsna je pokazao Svoj kozmički oblik, koji je privremena manifestacija, oblik vremena
koji sve proždire i četveroruki oblik Visnua. Tako je Krsna porijeklo svih tih manifestacija. Krsna
nije manifestacija izvorne vicva-rupe ili Visnua. Krsna je porijeklo svih oblika. Postoje stotine i
tisuće Visnua, ali za bhaktu nije važan niti jedan Krsnin oblik osim izvornog oblika,
Cyamasundare sa dvije ruke. U Brahma-samhiti je rečeno da oni koji su sa ljubavlju i devocijom
privrženi Krsninom obliku Cyamasundare mogu u srcu vidjeti samo Njega i ništa drugo. Stoga
trebamo shvatiti da je oblik Krsne suštinski i najviši. To je smisao jedanaestog poglavlja.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja jedanaestog poglavlja Šrimad Bhagavad-gite pod
naslovom "Kozmički oblik".
Dvanaesto poglavlje
STIH 1
arjuna uvaca
evam satata-yukta ye
bhaktas tvam paryupasate
ye capy aksaram avyaktam tesam ke yoga-vittamah
arjunah uvaca - Arñuna reče;
evam - tako;
satata - uvijek;
yuktah - djeluju;
ye - oni koji;
bhaktah - bhakte;
tvam - Tebe;
paryupasate - pravilno obožavaju;
ye - oni koji;
ca - takoñer;
api - ponovo;
aksaram - iznad osjetila;
avyaktam - neispoljeno;
tesam - od njih;
ke - tko;
yoga-vitamah - najsavršeniji u znanju o jogi;
Arñuna upita: Tko je savršeniji, onaj tko Te uvijek pravilno predano služi ili onaj tko
obožava neosobni Brahman, neispoljeno?
SMISAO: Krsna je do sada objasnio osobni, neosobni i kozmički aspekt i opisao sve vrste bhakta
i yogija. Transcendentalisti se uglavnom mogu svrstati u dvije kategorije. Jedni su impersonalisti,
a drugi su personalisti. Bhakta personalist aktivno služi Svevišnjeg Gospodina koristeći svu svoju
energiju. Impersonalist je takoñer aktivan, ali ne služi neposredno Krsnu, već meditira na
neosobni Brahman, neispoljeno. Iz ovog poglavlja saznajemo da je bhakti-yoga, predano
služenje, najviši od svih različitih procesa spoznaje Apsolutne Istine. Ako se netko želi družiti sa
Svevišnjom Božanskom Osobom, mora se posvetiti predanom služenju. Oni koji predanim
služenjem neposredno obožavaju Svevišnjeg Gospodina nazivaju se personalistima. Oni koji
meditiraju na bezlični Brahman nazivaju se impersonalistima. Arjuna ovdje pita koji je položaj
bolji. Postoje različiti načini spoznaje Apsolutne Istine, ali Krsna u ovom poglavlju ukazuje da je
najviši od svih bhakti-yoga, predano služenje Gospodina. Ono je najneposredniji i najlakši način
druženja s Bogom. U drugom poglavlju Bhagavad-gite Svevišnji Gospodin je objasnio da živo
biće nije materijalno tijelo; ono je duhovna iskra. Apsolutna Istina je duhovna cjelina. U sedmom
poglavlju je rekao da je živo biće djelić i čestica vrhovne cjeline i preporučio je da živo biće svu
svoju pažnju usredotoči na cjelinu. Zatim je u osmom poglavlju rekao da svatko tko u vrijeme
napuštanja tijela misli na Njega odmah biva prenijet na duhovno nebo, u Krsnino prebivalište. Na
kraju šestog poglavlja, Gospodin je jasno rekao da je najsavršeniji yogi onaj tko uvijek u sebi
misli na Krsnu. Tako je u skoro svakom poglavlju zaključak bio da osoba treba postati privržena
Krsninom osobnom obliku, jer je to najviša duhovna spoznaja. Usprkos tome, neke osobe nisu
vezane za Krsnin osobni oblik. One su tako odlučne u tome da čak i kada pišu komentare na
Bhagavad-gitu žele odvratiti ljude od Krsne i prenijeti svu devociju na bezlični brahmayoti. Više
vole meditirati na bezlični aspekt Apsolutne Istine, koji je iznad dosega osjetila i neispoljen. Tako
postoje dvije vrste transcendentalista. Arjuna sada pokušava utvrditi koji je proces lakši i koja je
vrsta transcendentalista savršenija. Drugim riječima, želi razjasniti vlastiti položaj, jer je privržen
Krsninom osobnom obliku. Nije privržen neosobnom Brahmanu. On želi znati da li je njegov
položaj siguran. Na neosobnu manifestaciju, u ovom materijalnom svijetu ili u duhovnom svijetu
Svevišnjeg Gospodina, teško je meditirati. U stvari, neosobni aspekt Apsolutne Istine se ne može
savršeno shvatiti. Zato Arjuna želi reći: 'Kakva je korist od takvog gubljenja vremena?' U
jedanaestom poglavlju Arjuna je iskusio da je najbolje biti privržen Krsninom osobnom obliku, jer
je tako istovremeno mogao shvatiti sve druge oblike i u isto vrijeme nije bio uznemiren u svojoj
ljubavi prema Krsni. Ovo važno pitanje koje je Arjuna postavio Krsni će razjasniti razliku izmeñu
neosobnog i osobnog shvaćanja Apsolutne Istine.
STIH 2
Šri-bhagavan uvaca
mayy avecya mano ye mam
nitya-yukta upasate
craddhaya parayopetas
te me yuktatama matah
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
mayi - na Mene;
avecya - usredotočuju;
manah - um;
ye - oni koji;
mam - Ja;
nitya - uvijek;
yuktah - zaokupljeni;
upasate - obožavanjem;
craddhaya - s vjerom;
paraya - transcendentalnom;
upetah - obdareni;
te - njih;
me - Ja;
yukta-tamah - najsavršenijima u jogi;
matah - smatram;
Svevišnja Božanska Osoba reče: One koji usredotočuju svoj um na Moj osobni oblik i
uvijek Me obožavaju s velikom transcendentalnom vjerom smatram najsavršenijima.
SMISAO: U odgovoru na Arjunino pitanje, Krsna jasno kaže da je onaj tko usredotočuje svoj um
na Njegov osobni oblik i obožava Ga s vjerom i devocijom dostigao najviše savršenstvo yoge.
Takva osoba svjesna Krsne ne vrši materijalne aktivnosti, jer sve radi za Krsnu. Čisti bhakta je
uvijek aktivan. Ponekad mantra, ponekad sluša ili čita knjige o Krsni, kuha prasadam ili ide na
tržnicu kupiti nešto za Krsnu, ponekad čisti hram ili pere posuñe - što god radi, ne dozvoljava da
proñe niti trenutak, a da ne posveti svoje aktivnosti Krsni. Takvo djelovanje je potpuni samadhi.
STIH 3-4
ye tv aksaram anirdecyam avyaktam paryupasate
sarvatra-gam acintyam ca kuta-stham acalam dhruvam
sanniyamyendriya-gramam sarvatra sama-buddhayah
te prapnuvanti mam eva sarva-bhuta-hite ratah
ye - osobe koje;
tu - ali;
aksaram - onoga što je iznad osjetilnog opažanja;
anirdecyam - neodreñenog;
avyaktam - neispoljenog;
paryupasate - potpuno se zaokupljaju obožavanjem;
sarvatra-gam - sveprožimajućeg;
acintyam - nepojmljivog;
ca - takoñer;
kuta-stham - nepromjenjivog;
acalam - nepokretnog;
dhruvam - postojanog;
sanniyamya - vladajući;
indriya-gramam - svim osjetilima;
sarvatra - svuda;
sama-buddhayah - jednako se odnoseći;
te - oni;
prapnuvanti - dolaze;
mam - Meni;
eva - svakako;
sarva-bhuta-hite - za dobrobit svih živih bića;
ratah - djeluju;
Ali oni koji potpuno obožavaju neispoljeno, ono što
leži
izvan
dosega
osjetilnog
opažanja, sveprožimajuće, nepojmljivo, nepromjenjivo, postojano i nepokretno
-
neosobni aspekt Apsolutne Istine - vladajući osjetilima i ophodeći se jednako prema
svima, takve osobe, koje djeluju za dobrobit svih živih bića, na kraju dolaze Meni.
SMISAO: Oni koji ne obožavaju Vrhovnog Boga Krsnu neposredno, već pokušavaju dostići isti cilj
posrednim procesom, takoñer na kraju dostižu isti cilj - Sri Krsnu. "Kada nakon mnogo života
osoba stekne potpuno znanje, predaje se Gospodinu Krsni. Ako netko želi prići Bogu procesom
opisanim u ovom stihu, mora vladati osjetilima, služiti svakoga i raditi za dobrobit svih bića.
Podrazumijeva se da mora prići Krsni, inače ne može dostići savršenu spoznaju. Često treba
vršiti mnogo pokora prije nego što se potpuno preda Njemu.
Da bi osoba opazila Nad-dušu u osobenoj duši, mora prestati s osjetilnim aktivnostima gledanja,
slušanja, kušanja, rada, itd. Ona spoznaje da je Vrhovna Duša svuda prisutna. Spoznavši to, ne
zavidi niti jednom živom biću - ne pravi razliku izmeñu čovjeka i životinje, jer vidi samo dušu, a
ne vanjski prekrivač. Ali ovaj proces neosobne spoznaje je vrlo težak za običnog čovjeka.
STIH 5
kleco 'dhikataras tesam
avyaktasakta-cetasam
avyakta hi gatir duhkham
dehavadbhir avapyate
klecah - težak;
adhika-tarah - jako;
tesam - njihovi;
avyakta - za neispoljeno;
asakta - vezani;
catasam - čiji su umovi;
avyakta - prema neispoljenom;
hi - svakako;
gatih - napredak;
duhkham - teško;
dehavadbhih - utjelovljeni;
avapyate - postižu;
Za one čiji su umovi vezani za neispoljeni, neosobni aspekt Svevišnjeg, napredak je
vrlo težak. Za one koji su utjelovljeni, uvijek je teško napredovati u tom procesu.
SMISAO: Transcendentalisti koji slijede put nepojmljivog, neispoljenog, neosobnog Svevišnjeg
Gospodina se nazivaju jwana-yogiji, a osobe koje su potpuno svjesne Krsne i koje predano služe
Gospodina se nazivaju bhakti-yogiji. Ovdje se jasno opisuje razlika izmeñu jwana-yoge i bhakti-
yoge. Proces jwana-yoge je vrlo težak, iako na kraju dovodi osobu do istog cilja, dok je put
bhakti-yoge, neposrednog služenja Svevišnje Božanske Osobe, lakši i prirodan za utjelovljenu
dušu. Individualna duša je utjelovljena još od pradavnih vremena. Za nju je vrlo teško samo
teoretski shvatiti da nije tijelo. Zato bhakti-yogi obožava Božanstvo Krsne, jer tako može
iskoristiti tjelesno shvaćanje uvriježeno u njegovom umu. Naravno, obožavanje Svevišnjeg
Gospodina u Njegovom obliku u hramu nije obožavanje idola. U vedskoj literaturi postoji
svjedočanstvo da obožavanje može biti saguna i nirguna - obožavanje Svevišnjeg koji posjeduje i
koji ne posjeduje odlike. Obožavanje Božanstva u hramu je saguna obožavanje jer Gospodina
predstavljaju materijalne odlike. Ali iako Gospodinov oblik predstavljaju materijalne odlike kao
što su kamen, drvo ili slika u ulju, taj oblik nije materijalan. To je apsolutna priroda Svevišnjeg
Gospodina.
Ovdje možemo navesti jedan prosti primjer. Na ulici možemo naći poštanske sandučiće i ako u
njih ubacimo naša pisma, ona će prirodno bez problema stići na svoje odredište. Ali bilo koji stari
sandučić ili imitacija sandučića, kojeg nije postavila pošta, neće pomoći. Slično tome, oblik
Božanstva je ovlaštena reprezentacija Boga, koja se naziva arca-vigraha. Ta arca-vigraha je
inkarnacija Svevišnjeg Gospodina. Bog će prihvatiti službu kroz taj oblik. Gospodin je svemoguć,
svemoćan; stoga u Svojoj arca-vigraha inkarnaciji može prihvatiti službu bhakte, samo da bi
čovjeku u uslovljenom životu olakšao proces.
Tako bhakta odmah može bez poteškoće neposredno prići Svevišnjem, ali put onih koji slijede
impersonalni put duhovne spoznaje je težak. Oni moraju shvatiti neispoljenu reprezentaciju
Svevišnjeg kroz vedske spise poput Upanisada, naučiti jezik, shvatiti nepojmljive osjećaje i
spoznati sve te procese. To nije baš lako za običnog čovjeka. Osoba u svjesnosti Krsne koja
predano služi veoma lako spoznaje Svevišnju Božansku Osobu jednostavno zahvaljujući vodstvu
vjerodostojnog duhovnog učitelja, odavanju poštovanja Božanstvu u skladu s propisima, slušanju
Gospodinovih slava i uzimanju ostataka hrane ponuñene Gospodinu. Nema sumnje da
impersonalisti nepotrebno prihvaćaju težak put riskirajući da na kraju ne spoznaju Apsolutnu
Istinu. Ali personalist, bez ikakvog rizika, problema ili teškoće, neposredno prilazi Vrhovnoj
Osobi. Sličan odlomak nalazimo u Šrimad-Bhagavatamu. Tamo je rečeno da ako se osoba na
kraju mora predati Svevišnjoj Božanskoj Osobi (taj proces predavanja se naziva bhakti), ali se
umjesto toga trudi shvatiti što je Brahman, a što nije Brahman i u tome provede čitav svoj život,
rezultat će biti težak napor. Zato se ovdje savjetuje da ne prihvatimo težak put samospoznaje,
jer nema sigurnosti da ćemo steći krajnji rezultat.
Živo biće je vječno osobena duša i ako se želi stopiti s duhovnom cjelinom, može spoznati dva
obilježja svoje prirode, da je vječno i puno znanja, ali ne i da je puno blaženstva. Milošću
bhakte, takav vrlo učeni transcendentalist u procesu jwana-yoge može doći do bhakti-yoge,
predanog služenja. Tada dugotrajno bavljenje impersonalizmom takoñer postaje izvor problema,
jer ne može ostaviti tu ideju. Tako utjelovljena duša uvijek ima problema s neispoljenim, i u
vrijeme slijeñenja procesa i u vrijeme spoznaje. Svaka živa duša je djelomično nezavisna i treba
pouzdano znati da se spoznaja neispoljenog protivi prirodi njenog duhovno blaženog jastva. Ne
bismo trebali prihvatiti taj proces. Najbolji put za svako živo biće je proces svjesnosti Krsne, koji
podrazumijeva potpunu posvećenost predanom služenju. Ako netko želi zanemariti predano
služenje, postoji opasnost od okretanja ka ateizmu. Tako nikada, posebno u ovom dobu, ne
bismo trebali ohrabrivati ljude da prihvate proces usredotočenja pažnje na ono što je
neispoljeno, nepojmljivo i iznad dosega osjetila, kao što je objašnjeno u ovom stihu. Gospodin
Krsna to ne savjetuje.
STIH 6-7
ye tu sarvani karmani
mayi sannyasya mat-parah
ananyenaiva yogena
mam dhyayanta upasate
tesam aham samuddharta mrtyu-samsara-sagarat
bhavami na cirat partha
mayy avecita-cetasam
ye - oni koji;
tu - ali;
sarvani - sve;
karmani - aktivnosti;
mayi - Meni;
sannyasa - posvećujući;
mat-parah - privrženi Meni;
ananyena - bez odstupanja;
eva - svakako;
yogena - primjenjujući takvu bhakti-jogu;
mam - na Mene;
dhyayantah - meditiraju;
upasate - obožavaju;
tesam - njihov;
aham - Ja;
samuddharta - izbavitelj;
mrtyu - smrti;
samsara - u materijalnom postojanju;
sagarat - iz oceana;
bhavami - postajem;
na - ne;
cirat - nakon dugo vremena;
partha - o Prithin sine;
mayi - na Mene;
avecita - usredotočen;
cetasam - onih čiji je um;
Ali one koji obožavaju Mene, posvećujući sve svoje aktivnosti Meni, koji su Mi predani
bez odstupanja, koji predano služe i uvijek meditiraju na Mene, usredotočivši svoje
umove na Mene, o Prithin sine - brzo izbavljam iz oceana roñenja i smrti.
SMISAO: Ovdje je jasno rečeno da su bhakte vrlo sretni, jer će ih Gospodin ubrzo izbaviti iz
materijalnog postojanja. U čistom predanom služenju osoba spoznaje da je Bog velik i da Mu je
osobena duša podčinjena. Njena dužnost je da služi Gospodina - u protivnom će služiti mayu.
Kao što je bilo rečeno, Svevišnji Gospodin se može spoznati samo predanim služenjem. Stoga
trebamo biti potpuno predani. Da bismo dostigli Krsnu, um trebamo potpuno usredotočiti na
Njega. Trebamo raditi samo za Krsnu. Nije važno što radimo, ali trebamo raditi samo za Krsnu.
To je standard predanog služenja. Bhakta ne želi postići ništa drugo osim zadovoljiti Svevišnju
Božansku Osobu. Misija njegovog života je zadovoljenje Krsne i može sve žrtvovati za Krsnino
zadovoljstvo, kao što je Arjuna učinio u bitci na Kuruksetri. Proces je vrlo jednostavan: čovjek
može biti predan u svom zanimanju i u isto vrijeme pjevati Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna,
Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Takvo transcendentalno mantranje
razvija u bhakti privlačnost prema Božanskoj Osobi.
Svevišnji Gospodin ovdje obećava da će čistog bhaktu koji tako djeluje bez odlaganja izbaviti iz
oceana materijalnog postojanja. Napredni yogiji mogu procesom yoge po svojoj volji prenijeti
svoju dušu na svaki planet po svom izboru, a drugi koriste razne druge mogućnosti, ali što se
tiče bhakte, ovdje je jasno rečeno da ga odvodi sam Gospodin. Bhakta ne mora čekati da
postane vrlo iskusan da bi se prenio na duhovno nebo.
U Varaha Purani nalazimo ovaj stih:
nayami puramam sthanam
arcir-adi-gatim vina
garuda-skandham aropya
yateccham anivaritah
Smisao ovog stiha je da bhakta ne mora vježbati astagga-yogu da bi svoju dušu prenio na
duhovne planete. Sam Svevišnji Gospodin preuzima odgovornost. On ovdje jasno kaže da sam
postaje izbavitelj. Roditelji potpuno brinu o djetetu i tako je njegov položaj siguran. Slično tome,
bhakta ne treba nastojati da se yogom prenese na druge planete. Svevišnji Gospodin se iz Svoje
velike milosti odmah pojavljuje na Svom nosiocu, ptici Garudi, i izbavlja bhaktu iz materijalnog
postojanja. Čovjek koji je pao u ocean se ne može spasiti, iako se može vrlo žestoko boriti s
valovima i biti vrlo vješt plivač. Ali ako netko doñe i izvadi ga iz vode, lako biva izbavljen. Slično
tome, Gospodin izbavlja bhaktu iz ovog materijalnog postojanja. Bhakta mora samo slijediti lak
proces predanog služenja i potpuno se posvetiti predanom služenju. Svaki inteligentan čovjek
treba uvijek dati prednost predanom služenju u odnosu na sve druge putove. To je potvrñeno u
Narayaniyi na sljedeći način:
ya vai sadhana-sampattih
purusartha-catustaye
taya vina tad apnoti
naro narayanacrayah
Smisao ovog stiha je da se ne bismo trebali baviti raznim procesima plodonosnih aktivnosti ili
njegovati znanje umnim špekulativnim procesom. Onaj tko je predan Svevišnjoj Osobi može
steći sve dobrobiti koje se dobivaju drugim procesima yoge ili špekulacijom, obredima,
žrtvovanjima, milostinjama itd. To je poseban blagoslov predanog služenja.
Jednostavno pjevanjem svetog imena Krsne - Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare /
Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare - Gospodinov bhakta može lako i sretno dostići
vrhovno odredište, ali to odredište se ne može dostići niti jednim drugim procesom religije.
Zaključak Bhagavad-gite je iznijet u osamnaestom poglavlju:
sarva-dharman parityajya
mam ekam caranam vraja
aham tvam sarva-papebhyo
moksayisyami ma cucah
Trebamo ostaviti sve druge procese samospoznaje i samo predano služiti u svjesnosti Krsne. To
će nam omogućiti da dostignemo najviše savršenstvo života. Nema potrebe da razmišljamo o
grješnim posljedicama svog prošlog života, jer Svevišnji Gospodin preuzima brigu o nama.
Stoga, ne bismo se trebali uzaludno pokušavati izbaviti duhovnom spoznajom. Neka svatko uzme
utočište vrhovnog svemoćnog Boga, Krsne. To je najviše savršenstvo života.
STIH 8
mayy eva mana adhatsva mayi buddhim nivecaya
nivasisyasi mayy eva
ata urdhvam na samcayah
mayi - na Mene;
eva - svakako;
manah - um;
adhatsva - usredotoči;
mayi - na Mene;
buddhim - inteligenciju;
nivecaya - usmjeri;
nivasisyasi - živjet ćeš;
mayi - u Meni;
eva - svakako;
atah urdhvam - zatim;
na - nikada;
samcayah - sumnja;
Samo usredotoči svoj um na Mene, Svevišnju Božansku Osobu, i usmjeri svoju
inteligenciju na Mene. Tako ćeš bez sumnje uvijek živjeti u Meni.
SMISAO: Onaj tko predano služi Gospodina Krsnu živi u neposrednom odnosu sa Svevišnjim
Gospodinom i tako je njegov položaj od samog početka bez sumnje transcendentalan. Bhakta ne
živi na materijalnom nivou - on živi u Krsni. Gospodinovo sveto ime i Gospodin se ne razlikuju;
stoga kada bhakta pjeva Hare Krsna, Krsna i Njegova unutrašnja moć plešu na jeziku bhakte.
Kada ponudi hranu Krsni, Krsna je neposredno prihvaća i bhakta postaje Krsnaiziran jedući
ostatke. Onaj tko se ne posveti takvom služenju ne može shvatiti kako je to tako, iako je ovaj
proces preporučen u Bhagavad-giti i drugim vedskim spisima.
STIH 9
atha cittam samadhatum na caknosi mayi sthiram
abhyasa-yogena tato
mam icchaptum dhanawjaya
atha - ako, stoga;
cittam - um;
samadhatum - usredotočiti;
na - nisi;
caknosi - sposoban;
mayi - na Mene;
sthiram - postojano;
abhyasa-yogena - predanim služenjem;
tatah - onda;
mam - Mene;
iccha - želju;
aptum - da dostigneš;
dhanam-jaya - o osvojitelju bogatstva, Arñuna;
Dragi Moj Arñuna, o osvojitelju bogatstva, ako ne možeš usredotočiti svoj um na Mene
bez odstupanja, slijedi propisane principe bhakti-joge. Na taj način možeš razviti želju
da Me dostigneš.
SMISAO: U ovom stihu se ukazuje na dva različita procesa bhakti-yoge. Prvi se odnosi na onoga
tko je zahvaljujući transcendentalnoj ljubavi razvio privrženost prema Krsni, Svevišnjoj
Božanskoj Osobi, a drugi na onoga tko nije razvio privrženost prema Vrhovnoj Osobi. Za njega su
propisana različita pravila koja može slijediti da bi se na kraju uzdigao do nivoa privrženosti
prema Krsni.
Bhakti-yoga je proces pročišćenja čula. Sada, u materijalnom postojanju, osjetila su uvijek
nečista, jer su zaokupljena osjetilnim uživanjem. Ali ta osjetila se mogu pročistiti primjenom
bhakti-yoge i u pročišćenom stanju mogu doći u neposredan dodir sa Svevišnjim Gospodinom. U
materijalnom postojanju, mogu služiti nekog gospodara, ali ga ne služim s ljubavlju. Služim
samo da bih dobio nešto novca. Gospodar takoñer nema ljubavi; prihvaća moju službu i plaća
me. Tako nema ni govora o ljubavi. Ali da bismo živjeli duhovnim životom, moramo se uzdići na
nivo čiste ljubavi. Taj nivo ljubavi možemo dostići ako predano služimo s osjetilima koja sada
imamo.
Ljubav prema Bogu je sada uspavana u svačijem srcu. Ona se tamo ispoljava na različite načine,
ali je zagañena materijalnim druženjem. Srce se sada mora pročistiti od materijalnog druženja i
ta uspavana prirodna ljubav prema Krsni se mora probuditi. To je čitav proces.
Da bi slijedila propisane principe bhakti-yoge, osoba treba pod vodstvom iskusnog duhovnog
učitelja slijediti odreñene principe: ustati rano ujutro, okupati se, ući u hram, uputiti molitve i
pjevati Hare Krsna, nabrati cvijeće za nuñenje Božanstvu, skuhati hranu za nuñenje Božanstvu,
uzeti prasadam i tako dalje. Postoje različita pravila i principi koje treba slijediti. Pored toga,
treba stalno slušati Bhagavad-gitu i Šrimad-Bhagavatam od čistih bhakta. Te aktivnosti mogu
svakome pomoći da se uzdigne na nivo ljubavi prema Bogu. Tada mu je povratak u duhovno
carstvo Boga osiguran. Takvo slijeñenje procesa bhakti-yoge po pravilima i principima, pod
vodstvom duhovnog učitelja, sigurno će dovesti osobu do nivoa ljubavi prema Bogu.
STIH 10
abhyase 'py asamartho 'si mat-karma-paramo bhava
mad-artham api karmani kurvan siddhim avapsyasi
abhyase - primijeniti;
api - čak i ako;
asamarthah - nesposoban;
asi - ti si;
mat-karma - radi za Mene;
paramah - posvećen;
bhava - postani;
mat-artham - radi Mene;
api - čak;
karmani - rad;
kurvan - vršeći;
siddhim - savršenstvo;
avapsyasi - dostići ćeš;
Ako ne možeš slijediti pravila bhakti-joge, samo pokušaj raditi za Mene, jer ćeš radeći
za Mene dostići savršeni nivo.
SMISAO: Onaj tko nije sposoban čak ni slijediti propisane principe bhakti-yoge pod vodstvom
duhovnog učitelja, ipak može dostići savršeni nivo radeći za Svevišnjeg Gospodina. Kako to može
učiniti je već bilo objašnjeno u pedeset petom stihu jedanaestog poglavlja. Treba pomagati
propagiranje svjesnosti Krsne. Ima mnogo bhakta koji propagiraju svjesnost Krsne i njima je
potrebna pomoć. Tako, ako netko ne može neposredno slijediti propisane principe bhakti-yoge,
može im pokušati pomoći. Za svaki posao je potrebna zemlja, kapital, organizacija i rad. Mjesto
za rad, kapital, rad i organizacija za ekspandiranje su potrebni kako za business, tako i za
služenje Krsne. Jedina razlika je u tome što materijalist radi da bi zadovoljio osjetila. Meñutim,
iste djelatnosti može vršiti za Krsnu i to je duhovna djelatnost. Ako netko ima dovoljno novca,
može doprinijeti izgradnji ureda ili hrama za širenje svjesnosti Krsne. Ili može doprinijeti
izdavanju literature. Postoje različita polja djelatnosti i treba biti zainteresiran za takve
djelatnosti. Ako ne može žrtvovati rezultate svojih djelatnosti, može ipak žrtvovati neki postotak
za propagiranje svjesnosti Krsne. Ta dobrovoljna služba za svjesnost Krsne će mu pomoći da se
uzdigne na viši nivo ljubavi prema Bogu. Tada će postati savršen.
STIH 11
athaitad apy acakto 'si
kartum mad-yogam aŠritah
sarva-karma-phala-tyagam tatah kuru yatatmavan
atha - čak i ako;
etat - to;
api - takoñer;
acaktah - nesposoban;
asi - ti si;
kartum - izvršiti;
mat - u Meni;
yogam - predano služenje;
aŠritah - da uzmeš utočište;
sarva-karma - svih djelatnosti;
phala - rezultata;
tyagam - odricanje;
tatah - onda;
kuru - učini;
yata-atma-van - utemeljen u jastvu;
Meñutim, ako nisi sposoban tako djelovati, svjestan Mene, pokušaj se odreći rezultata
svog rada i budi utemeljen u jastvu.
SMISAO: Netko možda ne može pomagati aktivnosti svjesnosti Krsne zbog društvenih, obiteljskih
ili religioznih obzira ili nekih drugih prepreka. Ako se neposredno veže za aktivnosti svjesnosti
Krsne, članovi obitelji mu mogu prigovoriti ili može biti tako puno drugih poteškoća. Onome tko
ima takav problem se savjetuje da stečene rezultate svojih djelatnosti žrtvuje u neku dobru
svrhu. Takvi postupci su opisani u zbirkama vedskih pravila. Ima mnogo opisa žrtvovanja i
posebnih obreda punye, ili posebnih djela za koje osoba može iskoristiti rezultate svojih
djelatnosti. Tako se može postupno uzdići do nivoa znanja. Kada netko tko nema interesa za
aktivnosti svjesnosti Krsne da milostinju nekoj bolnici ili nekoj drugoj društvenoj instituciji, odriče
se teško ostvarenih rezultata svojih djelatnosti. To je takoñer ovdje preporučeno, jer ako se
netko odriče plodova svojih djelatnosti, njegov um će se sigurno postupno pročistiti i u tom
pročišćenom stanju uma će postati sposoban shvatiti svjesnost Krsne. Naravno, svjesnost Krsne
ne ovisi ni o kakvom drugom iskustvu, jer može sama pročistiti um osobe, ali ako postoje
prepreke za prihvaćanje svjesnosti Krsne, osoba se može pokušati odreći rezultata svojih
djelatnosti. U tom pogledu može služiti društvo, zajednicu, naciju, žrtvovati se za svoju zemlju,
itd., tako da jednog dana može doći do nivoa čistog predanog služenja Svevišnjeg Gospodina. U
Bhagavad-giti (18.46) je rečeno - yatah pravrttir bhutanam: ako se netko odluči žrtvovati za
najviši cilj, čak i ako ne zna da je najviši cilj Krsna, postupno će tim procesom žrtvovanja shvatiti
da je Krsna vrhovni cilj.
STIH 12
creyo hi jwanam abhyasaj
jwanad dhyanam vicisyate
dhyanat karma-phala-tyagas
tyagac chantir anantaram
creyah - bolje;
hi - svakako;
jwanam - znanje;
abhyasat - od djelovanja;
jwanat - od znanja;
dhyanam - meditacija;
vicisyate - smatra se boljom;
dhyanat - od meditacije;
karma-phala-tyagah - odricanje od rezultata plodonosnog djelovanja;
tyagat - takvim odricanjem;
cantih - mir;
anantaram - zatim;
Ako to ne možeš, njeguj znanje. Meñutim, meditacija je bolja od znanja, a odricanje od
plodova djelovanja je bolje od meditacije, jer se takvim odricanjem može dostići mir
uma.
SMISAO: Kao što je bilo opisano u prethodnim stihovima, postoje dvije vrste predanog služenja:
put propisanih principa i put potpune privrženosti i ljubavi prema Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Za
one koji ne mogu slijediti principe svjesnosti Krsne bolje je da njeguju znanje, jer zahvaljujući
znanju mogu shvatiti svoj pravi položaj. Znanje će se postupno razviti u meditaciju. Meditacijom
se postupno može shvatiti Svevišnja Božanska Osoba. Postoje procesi kojima osoba može
shvatiti da je Svevišnji i ta vrsta meditacije se preporučuje za onoga tko se ne može posvetiti
predanom služenju. Ako ne može tako meditirati, onda postoje dužnosti propisane u vedskoj
literaturi za brahmane, ksatriye, vaicye i cudre, koje će biti opisane u posljednjem poglavlju
Bhagavad-gite. Ali u svakom slučaju, treba se odreći rezultata ili plodova rada; to znači da treba
iskoristiti rezultate karme u neku dobru svrhu.
Ukratko, postoje dva procesa za dostizanje Svevišnje Božanske Osobe, najvišeg cilja: jedan je
proces postupnog razvitka, a drugi je neposredan. Predano služenje u svjesnosti Krsne je
neposredan proces, a drugi proces obuhvaća odricanje od plodova djelatnosti. Osoba onda može
doći do nivoa znanja, zatim do nivoa meditacije, nivoa razumijevanja Nad-duše i na kraju do
nivoa Svevišnje Božanske Osobe. Može ići korak po korak ili prihvatiti neposredan put. Ne može
svatko prihvatiti neposredan proces; zato je posredan proces takoñer dobar. Meñutim, trebamo
shvatiti da se posredan proces ne preporučuje Arjuni, zato što je već utemeljen na nivou
predanog služenja Svevišnjeg Gospodina s ljubavlju. Posredan proces je namijenjen drugima,
koji nisu na tom nivou; oni trebaju slijediti postupan proces odricanja, znanja, meditacije i
spoznaje Nad-duše i Brahmana. Ali što se tiče Bhagavad-gite, u njoj se naglašava neposredan
proces. Svima se savjetuje da prihvate neposredan proces i predaju se Svevišnjoj Božanskoj
Osobi, Krsni.
STIH 13-14
advesta sarva-bhutanam maitrah karuna eva ca
nirmamo nirahagkarah
sama-duhkha-sukhah ksami
santustah satatam yogi
yatatma drdha-niccayah
mayy arpita-mano-buddhir yo mad-bhaktah sa me priyah
advesta - nezavidan;
sarva-bhutanam - prema svim živim bićima;
maitrah - prijateljski naklonjen;
karunah - ljubazan;
eva - svakako;
ca - takoñer;
nirmamah - bez osjećaja vlasništva;
nirahagkarah - bez lažnog ja;
sama - jednak;
duhkha - u nesreći;
sukhah - i sreći;
ksami - koji oprašta;
santustah - zadovoljan;
satatam - uvijek;
yogi - zaokupljen devocijom;
yata-atma - samoovladan;
drdha-niccayah - s odlučnošću;
mayi - na Mene;
arpita - usredotočen;
manah - um;
buddhih - i inteligencija;
yah - onaj tko;
mat-bhaktah - Moj bhakta;
sah - on;
me - Meni;
priyah - drag;
Moj bhakta koji nije zavidan već je ljubazan prijatelj svih živih bića, koji ne misli da je
vlasnik i koji nema lažni ja, koji je jednak i u sreći i u nesreći, koji je trpeljiv, uvijek
zadovoljan, samoovladan i koji Me s odlučnošću predano služi, s umom i inteligencijom
usredotočenim na Mene - veoma Mi je drag.
SMISAO: Došavši ponovo do čistog predanog služenja, Gospodin u ova dva stiha opisuje
transcendentalne kvalifikacije čistog bhakte. Čisti bhakta nikada ni u kakvim okolnostima nije
uznemiren, niti ikome zavidi. Nije neprijatelj svom neprijatelju, već misli: "Ova osoba djeluje kao
moj neprijatelj zbog mojih prošlih loših djela. Zato je bolje da ispaštam nego da protestiram. "U
Srimad-Bhagavatamu (10.14.8) je rečeno: tat te 'nukampam susamiksamano bhuwjana evatma-
krtam vipakam. Kad god se bhakta nañe u teškom stanju ili u nevolji, misli da je to Gospodinova
milost. On misli: "Zbog loših djela koje sam počinio u prošlosti trebao bi mnogo, mnogo više
ispaštati nego što sada ispaštam. Milošću Svevišnjeg Gospodina ne dobivam svu kaznu koju
zaslužujem. Dobivam samo malo, milošću Svevišnje Božanske Osobe." Zato je uvijek tih, miran i
strpljiv, usprkos brojnim teškim stanjima. Bhakta je uvijek ljubazan prema svakome, čak i prema
svom neprijatelju. Nirmama znači da ne pridaje veliku važnost bolovima i problemima vezanim
uz tijelo, jer savršeno dobro zna da nije materijalno tijelo. Ne poistovjećuje se s tijelom zato je
osloboñen koncepcije lažnog ja i jednak je i u sreći i u nesreći. Trpeljiv je i zadovoljan sa svime
što doñe milošću Svevišnjeg Gospodina. Ne trudi se da nešto postigne uz veliki napor; zato je
uvijek radostan. Potpuno je savršen mistik, jer je usredotočen na uputstva koja je dobio od
duhovnog učitelja. Pošto vlada osjetilima, odlučan je. Ne zavode ga lažni argumenti, jer ga nitko
ne može odvratiti od čvrste odluke da predano služi. Potpuno je svjestan da je Krsna vječni
Gospodin i zato ga nitko ne može uznemiriti. Sve te kvalifikacije mu omogućuju da svoj um i
inteligenciju potpuno usredotoči na Svevišnjeg Gospodina. Takav standard predanog služenja je
nesumnjivo vrlo rijedak, ali bhakta se utemeljuje na tom nivou sljedeći propisane principe
predanog služenja. Gospodin dalje kaže da Mu je takav bhakta veoma drag, jer je Gospodin
uvijek zadovoljan sa svim njegovim aktivnostima koje vrši u potpunoj svjesnosti Krsne.
STIH 15
yasman nodvijate loko
lokan nodvijate ya yah
harsamarsa-bhayodvegair
mukto yah sa ca me priyah
yasmat - zbog koga;
na - nikada;
udvijate - uznemireni;
lokah - ljudi;
lokat - ljudi;
na - nikada;
udvijate - uznemiravaju;
ca - takoñer;
yah - svatko tko;
harsa - sreće;
amarsa - nesreće;
bhaya - straha;
udvegaih - i tjeskobe;
muktah - osloboñen;
yah - tko;
sah - svatko tko;
ca - takoñer;
me - Meni;
priyah - veoma drag;
Onaj tko nikoga ne dovodi u teško stanje i koga nitko ne može uznemiriti, tko je jednak
u sreći i nesreći, strahu i tjeskobi, veoma Mi je drag.
SMISAO: U ovom stihu su opisane još neke kvalifikacije bhakte. Takav bhakta nikoga ne dovodi
u teško stanje, niti u drugima izaziva tjeskobu, strah ili nezadovoljstvo. Pošto je ljubazan prema
svakome, ne djeluje na način koji u drugima može izazvati tjeskobu. U isto vrijeme, ako drugi
pokušavaju u bhakti izazvati tjeskobu, nije uznemiren. Gospodinovom milošću je naučio ne biti
uznemiren nikakvim vanjskim uznemirenjima. U stvari, pošto je uvijek obuzet svjesnošću Krsne i
uvijek predano služi, takve materijalne okolnosti ne mogu utjecati na njega. Materijalist je obično
vrlo sretan kada može zadovoljiti svoja osjetila i tijelo, ali kada vidi da drugi imaju nešto što
može zadovoljiti njihova osjetila, a on to nema, žali zbog toga i zavidi im. Kada očekuje osvetu
neprijatelja, boji se, a kada ne može nešto uspješno napraviti snužden je. Bhakta koji je uvijek
transcendentalan prema svim tim uznemirenjima je veoma drag Krsni.
STIH 16
anapeksah cucir daksa
udasino gata-vyathah
sarvarambha-parityagi
yo mad-bhaktah sa me priyah
anapeksah - neutralan;
cucih - čist;
daksah - vješt;
udasinah - osloboñen briga;
gata-vyathah - osloboñen sve patnje;
sarva-arambha - svih napora;
parityagi - koji se odriče;
yah - svatko tko;
mat-bhaktah - Moj bhakta;
sah - on;
me - Meni;
priyah - veoma drag;
Moj bhakta koji ne ovisi o običnom tijeku djelatnosti, koji je čist, vješt, bezbrižan,
osloboñen sve patnje i koji ne teži za nekim rezultatom, veoma Mi je drag.
SMISAO: Bhakti može biti ponuñen novac, ali on se ne treba boriti da ga stekne. Ako automatski,
Gospodinovom milošću, dobije novac, nije uznemiren. Bhakta se prirodno kupa dva puta na dan i
ustaje rano ujutro da bi predano služio. Tako je prirodno čist iznutra i izvana. Bhakta je uvijek
vješt, jer u potpunosti poznaje suštinu svih životnih aktivnosti i uvjeren je u istinitost
autoritativnih spisa. Bhakta se nikada ne pridružuje nekoj posebnoj grupi; zato je bezbrižan.
Nikada ne pati, jer je slobodan od svih imenovanja; zna da je njegovo tijelo imenovanje i zato je,
ako postoje neke tjelesne patnje, slobodan. Čisti bhakta ne ulaže napor u nešto što se protivi
principima predanog služenja. Na primjer, za izgradnju velike zgrade je potrebna velika energija i
bhakta ne započinje takav posao ako mu on ne donosi dobrobit unapreñujući njegovo predano
služenje. On može za Gospodina sagraditi hram i u tu svrhu prihvatiti sve vrste tjeskobe, ali ne
gradi veliku kuću za sebe.
STIH 17
yo na hrsyati na dvesti
na cocati na kagksati
cubhacubha-parityagi
bhaktiman yah sa me priyah
yah - onaj tko;
na - nikada;
hrsyati - nalazi zadovoljstvo;
na - nikada;
dvesti - tuguje;
na - nikada;
cocati - jadikuje;
na - nikada;
kagksati - žudi;
cubha - povoljnog;
acubha - i nepovoljnog;
parityagi - odriče se;
bhakti-man - bhakta;
yah - onaj koji;
sah - on je;
me - Meni;
priyah - drag;
Bhakta koji se niti raduje niti tuguje, koji niti jadikuje niti žudi i koji se odriče i
povoljnih i nepovoljnih stvari - veoma Mi je drag.
SMISAO: Čisti bhakta se nikada ne raduje zbog materijalnog dobitka niti žali zbog materijalnog
gubitka. Ne žudi za tim da dobije sina ili učenika, niti žali kada ih ne dobije. Ako izgubi nešto što
mu je veoma drago, ne jadikuje. Slično tome, ako ne dobije ono što želi, ne žali.
Transcendentalan je usprkos svim povoljnim, nepovoljnim i grješnim djelatnostima. Spreman je
prihvatiti sve vrste rizika za zadovoljstvo Svevišnjeg Gospodina. Ništa ne predstavlja prepreku za
njegovo predano služenje. Takav bhakta je veoma drag Krsni.
STIH 18-19
samah catrau ca mitre ca tatha manapamanayoh
citosna-sukha-duhkhesu
samah sagga-vivarjitah
tulya-ninda-stutir mauni
santusto yena kenacit
aniketah sthira-matir
bhaktiman me priyo narah
samah - jednak;
catrau - prema neprijatelju;
ca - takoñer;
mitre - prema prijatelju;
ca - takoñer;
tatha - tako;
mana - u časti;
apamanayoh - i nečasti;
cita - hladnoći;
usna - toploti;
sukha - sreći;
duhkhesu - i nesreći;
samah - jednak;
sagga-vivarjitah - bez druženja;
tulya - jednak;
ninda - u kleveti;
stutih - i ugledu;
mauni - šutljiv;
santustah - zadovoljan;
yena kenacit - s bilo čime;
aniketah - bez stalnog boravišta;
sthira - postojan;
matih - odlučan;
bhakti-man - zaokupljen devocijom;
me - Meni;
priyah - drag;
narah - čovjek;
Onaj tko je jednak prema prijateljima i neprijateljima, tko je jednak u časti i nečasti,
toploti i hladnoći, slavi i sramoti, tko je uvijek slobodan od zagañujućeg druženja,
uvijek šutljiv i zadovoljan sa svime, tko ne mari ni za kakvo prebivalište, tko je
utemeljen u znanju i zaokupljen predanim služenjem - takva osoba Mi je veoma draga.
SMISAO: Bhakta je uvijek slobodan od sveg lošeg druženja. Ponekad ga mogu hvaliti, a ponekad
klevetati; to je priroda ljudskog društva. Ali bhakta je uvijek transcendentalan prema umjetnoj
slavi i sramoti, sreći i nesreći. Veoma je strpljiv. Ne govori ni o čemu osim o temama povezanim
s Krsnom; zato se naziva šutljivim. Biti šutljiv ne znači da osoba ne treba govoriti; biti šutljiv
znači da ne treba govoriti gluposti. Treba govoriti samo o bitnim stvarima, a za bhaktu su
najbitnije riječi izgovorene za Krsnu. Bhakta je sretan u svim okolnostima; ponekad može dobiti
vrlo ukusnu hranu, a ponekad ne, ali je zadovoljan. Ne mari za stambene pogodnosti. Ponekad
može živjeti pod drvetom, a ponekad u palači; ne privlači ga ni jedno ni drugo. Naziva se
postojanim, jer je postojan u svojoj odlučnosti i znanju. U opisima kvalifikacija bhakte možemo
naići na ponavljanje, ali takvim ponavljanjem se samo naglašava činjenica da bhakta mora steći
sve te kvalifikacije. Bez dobrih odlika osoba ne može biti čisti bhakta. Harav abhaktasya kuto
mahad-gunah - onaj tko nije bhakta nema dobre odlike. Onaj tko želi biti priznat kao bhakta
treba razviti dobre kvalifikacije. Naravno, on ne ulaže poseban napor kako bi razvio te odlike, ali
djelovanje u svjesnosti Krsne i predano služenje mu automatski pomažu da ih razvije.
STIH 20
ye tu dharmamrtam idam yathoktam paryupasate
craddadhana mat-parama bhaktas te 'tiva me priyah
ye - oni koji;
tu - ali;
dharma - religije;
amrtam - nektar;
idam - ovaj;
yatha - kao;
uktam - rečeno;
paryupasate - potpuno posvećeni;
craddadhanah - s vjerom;
mat-paramah - prihvaćajući Mene, Svevišnjeg Gospodina, kao sve;
bhaktah - bhakte;
te - oni;
ativa - veoma, veoma;
me - Meni;
priyah - dragi;
Oni koji slijede ovaj neprolazni put predanog služenja i koji mu se potpuno posvećuju s
vjerom, prihvaćajući Mene kao vrhovni cilj, veoma, veoma su Mi dragi.
SMISAO: U ovom poglavlju, od drugog stiha do kraja - od mayy avecya mano ye mam
("usredotočivši um na Mene") do ye tu dharmamrtam idam ("ova religija vječnog djelovanja") -
Svevišnji Gospodina je objasnio procese transcendentalnog služenja kojim Mu osoba može prići.
Takvi procesi su veoma dragi Gospodinu, koji prihvaća onoga tko ih slijedi. Arjuna je postavio
pitanje tko je bolji - onaj tko slijedi put neosobnog Brahmana ili onaj tko osobno služi Svevišnju
Božansku Osobu - i Gospodin mu je jasno odgovorio da je predano služenje Božanske Osobe bez
sumnje najbolji od svih procesa duhovne spoznaje. Drugim riječima, u ovom poglavlju se
zaključuje da u dobrom društvu osoba razvija privrženost prema čistom predanom služenju i
tako prihvaća vjerodostojnog duhovnog učitelja i počinje ga slušati i mantra i slijedi propisane
principe predanog služenja s vjerom, privrženošću i devocijom. Tako se posvećuje
transcendentalnom služenju Gospodina. Taj put je preporučen u ovom poglavlju; stoga nema
sumnje da je predano služenje jedini apsolutan put samospoznaje, namijenjen dostizanju
Svevišnje Božanske Osobe. Neosobno shvaćanje Vrhovne Apsolutne Istine, kao što je opisano u
ovom poglavlju, preporučuje se samo do trenutka kada se osoba posveti samospoznaji. Drugim
riječima, sve dok netko nema priliku družiti se s čistim bhaktom, neosobno shvaćanje može biti
korisno. U neosobnom shvaćanju Apsolutne Istine osoba djeluje bez očekivanja plodonosnog
rezultata, meditira i njeguje znanje da bi shvatila duh i materiju. To je potrebno sve dok ne
stekne društvo čistog bhakte. Na sreću, ako razvije želju da se neposredno posveti svjesnosti
Krsne u čistom predanom služenju nije potrebno da korak po korak napreduje u duhovnoj
spoznaji. Predano služenje
- koje je opisano u srednjih šest poglavlja Bhagavad-gite
- je
prikladnije. Ne treba brinuti o održavanju tijela i duše zajedno, jer se Gospodinovom milošću sve
odvija automatski.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja dvanaestog poglavlja Šrimad Bhagavad-gite pod
naslovom "Predano služenje".
Trinaesto poglavlje
STIH 1-2
arjuna uvaca
prakrtim purusam caiva
ksetram ksetra-jwam eva ca
etad veditum icchami
jwanam jweyam ca kecava
Šri-bhagavan uvaca
idam cariram kaunteya
ksetram ity abhidhiyate
etad yo vetti tam prahuh
ksetra-jwa iti tad-vidah
arjunah uvaca - Arñuna reče;
prakrtim - prirodu;
purusam - uživaoca;
ca - takoñer;
eva - svakako;
ksetram - polje;
ksetra-jwam - poznavaoca polja;
eva - svakako;
ca - takoñer;
etat - sve to;
veditum - shvatiti;
icchami - želim;
jwanam - znanje;
jweyam - predmet znanja;
ca - takoñer;
kecava - o Krišna;
Šri-bhagavan uvaca - Božanska Osoba reče;
idam - ovo;
cariram - tijelo;
kaunteya - o Kuntin sine;
ksetram - polje;
iti - tako;
abhidhiyate - naziva se;
etat - to;
yah - onaj tko;
vetti - zna;
tam - on;
prahuh - naziva se;
ksetra-jwah - poznavalac polja;
iti - tako;
tat-vidah - oni koji to znaju;
Arñuna reče: Dragi moj Krišna, želim shvatiti prakriti (prirodu), purušu (uživaoca),
polje, poznavaoca polja, znanje i predmet znanja.
Svevišnja Božanska Osoba reče: O Kuntin sine, ovo tijelo se naziva polje, a onaj tko
poznaje ovo tijelo se naziva poznavalac polja.
SMISAO: Arjuna je želio shvatiti prakrti (prirodu), purusu (uživaoca), ksetru (polje), ksetra-jwu
(poznavaoca polja), znanje i predmet znanja. Kada je postavio ova pitanja, Krsna je rekao da se
ovo tijelo naziva polje, a onaj tko poznaje ovo tijelo poznavalac polja. Ovo tijelo je polje
djelatnosti za uslovljenu dušu. Uslovljena duša je zarobljena u materijalnom postojanju i
pokušava vladati materijalnom prirodom. Tako zavisno od svoje sposobnosti vladanja
materijalnom prirodom dobiva polje djelovanja. To polje djelovanja je tijelo. Što je tijelo? Tijelo
se sastoji od osjetila. Uslovljena duša želi uživati u zadovoljavanju osjetila i u skladu sa svojom
sposobnošću zadovoljavanja osjetila dobiva tijelo ili polje djelovanja. Zato se tijelo naziva ksetra
ili polje djelovanja za uslovljenu dušu. Živo biće, koje se ne bi trebalo poistovjećivati sa tijelom,
naziva se ksetra-jwa, poznavalac polja. Nije teško shvatiti razliku izmeñu polja i poznavaoca
polja, tijela i poznavaoca tijela. Svatko može shvatiti da se njegovo tijelo od djetinjstva do
starosti mijenja, ali on ipak ostaje ista osoba. Tako postoji razlika izmeñu poznavaoca polja
djelatnosti i samog polja djelatnosti. Živa uslovljena duša tako može shvatiti da se razlikuje od
tijela. Na početku je bilo rečeno - dehino 'smin - da se živo biće nalazi u tijelu i da se tijelo
mijenja od djetinjstva do dječaštva, od dječaštva do mladosti i od mladosti do starosti i da osoba
koja posjeduje tijelo zna da se tijelo mijenja. Vlasnik tijela je nesumnjivo ksetra-jwa. Ponekad
mislimo: "ja sam sretan", "ja sam muškarac", "ja sam žena", "ja sam pas", "ja sam mačka". To
su tjelesna imenovanja poznavaoca. Ali poznavalac se razlikuje od tijela. Iako možemo koristiti
mnogo tvari - našu odjeću, itd. - znamo da sa razlikujemo od stvari koje koristimo. Slično tome,
ako malo razmislimo možemo shvatiti da se razlikujemo od tijela. Ja ili vi ili bilo tko drugi tko ima
tijelo naziva se ksetra-jwa, poznavalac polja djelatnosti, a tijelo se naziva ksetra, samo polje
djelatnosti. U prvih šest poglavlja Bhagavad-gite je bio opisan poznavalac tijela (živo biće) i
položaj u kom može shvatiti Svevišnjeg Gospodina. U srednjih šest poglavlja Bhagavad-gite su
bili opisani Svevišnja Božanska Osoba i odnos izmeñu osobene duše i Nad-duše u predanom
služenju. U tim poglavljima je nepobitno utvrñen nadreñeni položaj Svevišnje Božanske Osobe i
podreñeni položaj osobene duše. Živa bića su u svim okolnostima podreñena, ali u svojoj
zaboravnosti pate. Kada, zahvaljujući pobožnim djelatnostima, steknu znanje, prilaze Svevišnjem
Gospodinu u različitim položajima - kao nesretni, oni kojima nedostaje novac, ljubopitljivi i oni
koji tragaju za znanjem. To je takoñer opisano. Sada, počev od trinaestog poglavlja, objašnjava
se kako živo biće dolazi u dodir s materijalnom prirodom i kako ga Svevišnji Gospodin izbavlja
raznim procesima plodonosnih aktivnosti, njegovanja znanja i predanog služenja. Iako se živo
biće potpuno razlikuje od materijalnog tijela, na neki način postaje povezano s tijelom. To će
takoñer biti objašnjeno.
STIH 3
ksetra-jwam capi mam viddhi
sarva-ksetresu bharata
ksetra-ksetrajwayor jwanam
yat taj jwanam matam mama
ksetra-jwam - poznavalac polja;
ca - takoñer;
api - svakako;
mam - Ja;
viddhi - znaj;
sarva - svim;
ksetresu - u tjelesnim poljima;
bharata - o sine Bharate;
ksetra - polju djelatnosti (tijelu);
ksetra-jwayoh - i poznavaocu polja;
jwanam - znanje o;
yat - to koje;
tat - to;
jwanam - znanje;
matam - mišljenje;
mama - Moje;
O potomče Bharate, trebaš shvatiti da sam Ja takoñer poznavalac u svim tijelima.
Razumijevanje ovog tijela i njegovog poznavaoca se naziva znanjem. To je Moje
mišljenje.
SMISAO: Tijekom razmatranja tijela i poznavaoca tijela, duše i Nad-duše, bit će obrañene tri
različite teme proučavanja: Gospodin, živo biće i materija. U svakom polju djelatnosti, u svakom
tijelu, nalaze se dvije duše: osobna duša i Nad-duša. Kako je Nad-duša potpuna ekspanzija
Svevišnje Božanske Osobe Krsne, Krsna kaže: "Ja sam takoñer poznavalac, ali nisam osobeni
poznavalac tijela. Ja sam vrhovni poznavalac tijela. Ja sam prisutan u svakom tijelu kao
Paramatma, ili Nad-duša."
Onaj tko vrlo podrobno prouči polje djelatnosti i poznavaoca polja, na temelju izjava ove
Bhagavad-gite, može steći znanje.
Gospodin kaže: "Ja sam poznavalac polja djelatnosti u svakom pojedinom tijelu". Pojedinac može
biti poznavalac vlastitog tijela, ali ne poznaje druga tijela. Svevišnja Božanska Osoba, koja je
prisutna kao Nad-duša u svim tijelima, zna sve o svim tijelima. Poznaje sva različita tijela i sve
različite životne vrste. Grañanin može znati sve o svom komadu zemlje, ali kralj ima znanje ne
samo o svojoj palači već i o svemu što posjeduju pojedini grañani. Netko može biti vlasnik
jednog tijela, ali Svevišnji Gospodin je vlasnik svih tijela. Kralj je prvobitni vlasnik kraljevstva, a
grañani su drugostupanjski vlasnici. Slično tome, Svevišnji Gospodin je vrhovni vlasnik svih
tijela.
Tijelo se sastoji od osjetila. Svevišnji Gospodin je Hrsikeca, što znači "upravitelj osjetila". On je
izvorni upravitelj osjetila, kao što je kralj izvorni upravitelj svih aktivnosti u državi; grañani su
drugostupanjski upravitelji. Gospodin kaže: "Ja sam takoñer poznavalac". To znači da je vrhovni
poznavalac. Osobna duša poznaje samo svoje tijelo. U vedskoj literaturi je rečeno:
ksetrani hi carirani
bijam capi cubhacubhe
tani vetti sa yogatma
tatah ksetra-jwa ucyate
U ovom tijelu, koje se naziva ksetra, prebivaju vlasnik tijela i Svevišnji Gospodin, koji poznaje
tijelo i poznavaoca tijela. Zato se Gospodin naziva poznavaocem svih polja. Razlika izmeñu polja
djelatnosti, poznavaoca djelatnosti i vrhovnog poznavaoca je objašnjena na sljedeći način.
Savršeno znanje o prirodi tijela, prirodi osobne duše i prirodi Nad-duše je u vedskoj literaturi
poznata kao jwana. To je Krsnino mišljenje. Znanje je razumijevanje da su duša i Nad-duša
istovjetne, a ipak različite. Onaj tko ne shvaća polje djelatnosti i poznavaoca djelatnosti nema
savršeno znanje. Moramo shvatiti položaj prakrti (prirode), puruse (uživaoca prirode) i icvare
(poznavaoca koji vlada ili upravlja prirodom i osobnom dušom). Ne bismo ih trebali miješati. Ne
bismo trebali miješati slikara, sliku i slikarski stalak. Ovaj materijalni svijet koji predstavlja polje
djelatnosti je priroda, a uživalac prirode je živo biće. Iznad njih je vrhovni upravitelj, Božanska
Osoba. Vedska izjava glasi - bhokta bhogyam preritaram ca matva / sarvam proktam tri-vidham
brahmam etat (Cvetacvatara Upanisada 1.12). Postoje tri shvaćanja Brahmana: prakrti je
Brahman kao polje djelatnosti, jiva (osobna duša) je takoñer Brahman i pokušava upravljati
materijalnom prirodom, a upravitelj prakrti i jive je takoñer Brahman, ali On je pravi upravitelj.
U ovom poglavlju će takoñer biti objašnjeno da je jedan od dva poznavaoca pogrešiv, a drugi
nepogrešiv. Jedan je nadreñen, a drugi podreñen. Onaj tko misli da su dva poznavaoca polja
potpuno istovjetni proturječi Svevišnjoj Božanskoj Osobi, koja ovdje vrlo jasno kaže: "Ja sam
takoñer poznavalac polja djelatnosti". Onaj tko pogrešno misli da je uže zmija nema znanje.
Postoje razne vrste tijela i razni vlasnici tijela. Pošto svaka duša ima odreñenu sposobnost
vladanja materijalnom prirodom, postoje razna tijela. Ali Svevišnji je takoñer prisutan u njima
kao upravitelj. Riječ ca je značajna, jer ukazuje na sveukupni broj tijela. To je mišljenje Šrila
Baladeve Vidyabhusane. Krsna je Nad-duša prisutna u svakom tijelu odvojeno od osobene duše.
Krsna ovdje jasno kaže da Nad-duša upravlja i poljem djelatnosti i ograničenim uživaocem.
STIH 4
tat ksetram yac ca yadrk ca yad-vikari yatac ca yat
sa ca yo yat-prabhavac ca tat samasena me crnu
tat - to;
ksetram - polje djelatnosti;
yat - što;
ca - takoñer;
yadrk - kakvo jest;
ca - takoñer;
yat - koje ima;
vikari - promijene;
yatah - od koga;
ca - takoñer;
yat - što;
sah - on;
ca - takoñer;
yah - tko;
yat - koji ima;
prabhavah - utjecaj;
ca - takoñer;
tat - to;
samasena - u sažetom obliku;
me - od Mene;
crnu - shvati;
Sada ću ti ukratko opisati to polje djelatnosti, njegov stav, njegove promjene, izvor
njegovog stvaranja, poznavaoca polja djelatnosti i njegov utjecaj. Molim te počuj.
SMISAO: Gospodin opisuje polje djelatnosti i poznavaoca polja djelatnosti u njihovom prirodnom
položaju. Moramo znati kako je tijelo grañeno, od čega je napravljeno, pod čijom kontrolom
djeluje, kako podliježe promjenama, odakle dolaze promjene, koji su uzroci, koji su razlozi, što
je krajnji cilj osobene duše i što je pravi oblik osobene duše. Takoñer trebamo znati razliku
izmeñu osobene žive duše i Nad-duše, njihove različite utjecaje, mogućnosti, itd. Ako samo
shvatimo ovu Bhagavad-gitu neposredno iz opisa Svevišnje Božanske Osobe sve će to biti
razjašnjeno. Ali trebamo paziti da ne pomislimo da je Svevišnja Božanska Osoba koja se nalazi u
svakom tijelu istovjetna s osobnom dušom, jivom. To je nešto poput izjednačavanja moćnog i
nemoćnog.
STIH 5
rsbhir bahudha gitam
chandobhir vividhaih prthak
brahma-sutra-padaic caiva hetumadbhir viniccitaih
rsibhih - mudraci;
bahudha - na mnogo načina;
gitam - opisati;
chandobhih - u vedskim himnama;
vividhaih - raznim;
prthak - različito;
brahma-sutra - Vedante;
padaih - u izrekama;
ca - takoñer;
eva - svakako;
hetu-madbhih - prema uzroku i posljedici;
viniccitaih - sigurno;
Razni mudraci su u raznim vedskim djelima opisali to znanje o polju djelatnosti i
poznavaocu djelatnosti. Ono je posebno izloženo u Vedanta-sutri izvoñenjem
zaključaka prema uzroku i posljedici.
SMISAO: Svevišnja Božanska Osoba Krsna je najviši autoritet koji može objasniti ovo znanje.
Ipak, učeni ljudi i mjerodavni autoriteti uvijek po običaju navode svjedočanstva prethodnih
autoriteta. Krsna objašnjava ovo najspornije pitanje o dvostranosti i nedvostranosti duše i Nad-
duše pozivajući se na Vedantu, spis koji se prihvaća kao autoritet. On prvo kaže: "Ovo je
mišljenje raznih mudraca". Što se tiče mudraca, osim Njega, veliki mudrac je i Vyasadeva, autor
Vedanta-sutre, u kojoj je dvostranost savršeno objašnjena. Vyasadevin otac Paracara je takoñer
veliki mudrac, koji u svojim knjigama o religioznosti piše - aham tvam ca tathanye... "Mi - vi, ja i
razna druga živa bića - smo transcendentalni, iako se nalazimo u materijalnim tijelima. Sada smo
pali pod utjecaj triju guna materijalne prirode zbog svoje karme koja je različita. Zbog toga su
neki od nas na višim položajima, a neki na nižim. Više i niže prirode postoje zbog neznanja i
ispoljavaju se u obliku bezbrojnih živih bića. Ali Nad-duša, koja je nepogrešiva, nije zagañena
odlikama prirode i transcendentalna je." Slično tome, u izvornim Vedama, posebno u Katha
Upanisadi, pravi se razlika izmeñu duše, Nad-duše i tijela. To su objasnili mnogi veliki mudraci i
smatra se da je Paracara najveći meñu njima.
Riječ chandobhih se odnosi na razne vedske spise. Na primjer, Taittiriya Upanisada, dio Yajur
Vede, opisuje prirodu, živo biće i Svevišnju Božansku Osobu.
Kao što je već bilo rečeno, ksetra je polje djelatnosti. Postoje dvije vrste ksetra-jwi: osobeno živo
biće i vrhovno živo biće. U Taittiriya Upanisadi (2.9) je rečeno - brahma puccham pratistha.
Jedna od manifestacija energije Svevišnjeg Gospodina je poznata kao anna-maya, ovisnost o
hrani za opstanak. To je materijalistička spoznaja Svevišnjeg. Nakon što spozna Vrhovnu
Apsolutnu Istinu u hrani, osoba može u prana-mayi spoznati Apsolutnu Istinu u životnim
simptomima ili životnim oblicima. U jwana-mayi, spoznaja seže iznad životnih simptoma do
mišljenja, osjećanja i htijenja. Zatim slijedi spoznaja Brahmana, koja se naziva vijwana-maya, u
kojoj se pravi razlika izmeñu samog živog bića i njegovog uma i životnih simptoma. Sljedeći,
najviši nivo je ananda-maya, spoznaja sveblažene prirode. Tako postoji pet stadija spoznaje
Brahmana, koji se nazivaju brahma-puccham. Od njih, prva tri - anna-maya, prana-maya i
jwana-maya - obuhvaćaju polje djelatnosti živih bića. Transcendentalan prema svim tim poljima
djelatnosti je Svevišnji Gospodin, koji se naziva ananda-maya. Svevišnji je opisan u Vedanta-
sutri riječima - anando-mayo 'bhyasat: Svevišnja Božanska Osoba je po prirodi puna radosti. Da
bi uživao u svom transcendentalnom blaženstvu, ekspandira se u vijwana-mayu, prana-mayu,
jwana-mayu i anna-mayu. U polju djelatnosti živo biće se smatra uživaocem, a ananda-maya se
razlikuje od njega. To znači da živo biće, ako odluči uživati u odnosu s ananda-mayom, postaje
savršeno. To je prava slika Svevišnjeg Gospodina kao vrhovnog poznavaoca polja, živog bića kao
podreñenog poznavaoca i prirode polja djelatnosti. Tu istinu moramo potražiti u Vedanta-sutri ili
Brahma-sutri.
Ovdje je rečeno da su izreke Brahma-sutre vrlo lijepo svrstane prema uzroku i posljedici. Neke
od tih sutri ili izreka su na viyad acruteh (2.3.2), natma cruteh (2.3.18) i parat tu tac-chruteh
(2.3.40). Prva izreka ukazuje na polje djelatnosti, druga na živo biće, a treća na Svevišnjeg
Gospodina, koji je summum bonum svih manifestacija različitih bića.
STIH 6-7
maha-bhutany ahagkaro
buddhir avyaktam eva ca
indriyani dacaikam ca
pawca cendriya-gocarah
iccha dvesah sukham duhkham
sagghatac cetana dhrtih
etat ksetram samasena
sa-vikaram udahrtam
maha-bhutani - velikih elemenata;
ahagkarah - lažni ja;
buddhih - inteligencija;
avyaktam - neispoljeno;
eva - svakako;
ca - takoñer;
indriyani - osjetila;
daca-ekam - jedanaest;
ca - takoñer;
pawca - pet;
ca - takoñer;
indriya-go-carah - predmeta osjetila;
iccha - želja;
dvesah - mržnja;
sukham - sreća;
duhkham - nesreća;
sagghatah - sveukupnost;
cetana - životni simptomi;
dhrtih - uvjerenje;
etat - sve to;
ksetram - polje djelatnosti;
samasena - ukratko rečeno;
sa-vikaram - s interakcijama;
udahrtam - predstavlja;
Pet velikih elemenata, lažni ja, inteligencija, neispoljeno,
deset
osjetila
i
um, pet
predmeta osjetila, želja, mržnja, sreća, nesreća, njihova sveukupnost, životni simptomi
i uvjerenja - sve to se smatra poljem djelatnosti i njegovim interakcijama.
SMISAO: Na osnovi svih autoritativnih izjava velikih mudraca, vedskih himni i izreka vedanta-
sutre, sastavni dijelovi ovog svijeta se mogu shvatiti na sljedeći način. Tu su prvo zemlja, voda,
vatra, zrak i eter. Oni predstavljaju pet velikih elemenata (maha-bhuta). Zatim slijedi lažni ja,
inteligencija i neispoljeno stanje triju guna prirode. Zatim pet osjetila za stjecanje znanja (oči,
uši, nos, jezik i koža) i pet osjetila za djelovanje (glas, noge, ruke, čmar i spolni organi). Iznad
osjetila je um koji se nalazi unutar tijela i koji se može nazvati unutrašnjim osjetilom. Tako
zajedno s umom postoji jedanaest osjetila. Zatim postoji pet predmeta osjetila: miris, ukus,
oblik, dodir i zvuk. Sveukupnost ta dvadeset četiri elementa se naziva poljem djelatnosti. Ako se
analitički prouče ta dvadeset četiri elementa, može se vrlo lako shvatiti polje djelatnosti. Pored
njih, tu su želja, mržnja, sreća i nesreća, koje predstavljaju interakcije, manifestacije pet velikih
elemenata u grubom tijelu. Životni simptomi, koje predstavljaju svjesnost i uvjerenje,
manifestacije su suptilnog tijela - uma, ega i inteligencije. Ti suptilni elementi su sastavni dio
polja djelatnosti. Pet velikih elemenata su gruba reprezentacija lažnog ja, koji predstavlja
prvobitni stadij lažnog ja
- zvan materijalističko shvaćanje ili tamasabuddhi, inteligencija u
neznanju. Ona predstavlja neispoljeno stanje triju guna materijalne prirode. Neispoljene gune
materijalne prirode se nazivaju pradhana. Onaj tko želi detaljno shvatiti dvadeset četiri elementa
zajedno s njihovim interakcijama treba detaljnije proučiti filozofiju. U Bhagavad-giti je izložen
samo sažeti opis. Tijelo je reprezentacija svih tih činitelja i prolazi kroz šest tjelesnih promjena:
raña se, raste, ostaje, stvara potomstvo, počinje se raspadati i u posljednjem stadiju nestaje.
Prema tome, tijelo je nestalna materijalna tvorevina. Meñutim, ksetra-jwa, poznavatelj polja,
vlasnik tijela, razlikuje se od tijela.
STIH 8-12
amanitvam adambhitvam
ahimsa ksantir arjavam
acaryopasanam caucam
sthairyam atma-vinigrahah
indriyarthesu vairagyam
anahagkara eva ca
janma-mrtyu-jara-vyadhi-
duhkha-dosanudarcanam
asaktir anabhisvaggah
putra-dara-grhadisu
nityam ca sama-cittatvam
istanistopapattisu
mayi cananya-yogena
bhaktir avyabhicarini
vivikta-deca-sevitvam
aratir jana-samsadi
adhyatma-jwana-nityatvam
tattva-jwanartha-darcanam
etaj jwanam iti proktam
ajwanam yad ato 'nyatha
amanitvam - poniznost;
adambhitvam - odsustvo ponosa;
ahimsa - nenasilje;
ksantih - trpeljivost;
arjavam - jednostavnost;
acarya-upasanam - prilaženje vjerodostojnom duhovnom učitelju;
caucam - čistoća;
sthairyam - postojanost;
atma-vinigrahah - samoovladanost;
indriya-arthesu - u pogledu osjetila;
vairagyam - odricanje;
anahagkarah - odsustvo lažnog ja;
eva - svakako;
ca - takoñer;
janma - roñenja;
mrtyu - smrti;
jara - starosti;
vyadhi - i bolesti;
duhkha - nesreću;
dosa - nedostatak;
anudarcanam - vidi;
asaktih - bez vezanosti;
anabhisvaggah - bez društva;
putra - za sina;
dara - ženu;
grha-adisu - dom, itd.;
nityam - stalna;
ca - takoñer;
sama-cittatvam - ravnoteža;
ista - poželjno;
anista - i nepoželjno;
upapattisu - dostigavši;
mayi - prema Meni;
ca - takoñer;
ananya-yogena - neokaljano predano služenje;
bhaktih - devocija;
avyabhicarini - bez ikakvog prekida;
vivikta - ka usamljenim;
deca - mjestima;
sevitvam - težnja;
aratih - bez vezanosti;
jana-samsadi - prema ljudima;
adhyatma - koje se odnosi na jastvo;
jwana - u znanju;
nityatvam - postojanost;
tattva-jwana - znanje o istini;
artha - kojoj je cilj;
darcanam - filozofija;
etat - sve to;
jwanam - znanje;
iti - tako;
proktam - izjavljujem;
ajwanam - neznanje;
yat - ono što;
atah - od toga;
anyatha - različito;
Poniznost, odsustvo ponosa, trpeljivost, jednostavnost,
prilaženje
vjerodostojnom
duhovnom učitelju, čistoća, postojanost, samoovladanost, odricanje od predmeta
osjetilnog zadovoljstva, odsustvo lažnog ja, opažanje bijeda roñenja, smrti, starosti i
bolesti, odvojenost, sloboda od zapletenosti u odnose s djecom i ženom, dom i ostalo,
staloženost u prijatnim i neprijatnim okolnostima, neprestana neokaljana devocija
prema Meni, težnja ka životu na usamljenom mjestu, odsustvo vezanosti za druženje s
velikim brojem ljudi, prihvaćanje važnosti samospoznaje i filozofska potraga za
Apsolutnom Istinom - sve to proglašavam znanjem, a sve ostalo je neznanje.
SMISAO: Manje inteligentni ljudi ponekad pogrešno misle da je znanje interakcija polja
djelatnosti. U stvari, ovdje je izložen pravi proces znanja. Ako prihvatimo taj proces, postoji
mogućnost prilaženja Apsolutnoj Istini. Ovaj proces nije interakcija dvadeset četiri elementa, kao
što je prethodno bilo opisano, već proces kojim se možemo osloboditi zapletenosti u te elemente.
Utjelovljena duša je zarobljena u tijelu, prekrivaču sačinjenom od dvadeset četiri elementa, i
procesom znanja koji je ovdje opisan se može osloboditi tijela. Od svih elemenata procesa
znanja, najvažniji je opisan u prvom redu jedanaestog stiha. Mayi cananya-yogena bhaktir
avyabhicarini: proces znanja dostiže vrhunac u neokaljanom predanom služenju Gospodina.
Stoga, ako se netko ne posveti, ili nije sposoban posvetiti se, transcendentalnom služenju
Gospodina, ostalih devetnaest odlika nisu od posebne važnosti. Ali ako se posveti predanom
služenju u punoj svjesnosti Krsne, samim tim u sebi razvija ostalih devetnaest odlika. U Šrimad-
Bhagavatamu (5.18.12) je rečeno - yasyasti bhaktir bhagavaty akiwcana sarvair gunaic tatra
samasate surah. U onome tko je dostigao nivo
predanog služenja razvijaju se sve dobre odlike znanja. Princip prihvaćanja duhovnog učitelja
spomenut u osmom stihu je od suštinske važnosti. On je najvažniji čak i za onoga tko se posveti
predanom služenju. Transcendentalni život počinje s prihvaćanjem vjerodostojnog duhovnog
učitelja. Svevišnja Božanska Osoba Šri Krsna ovdje jasno kaže da je ovaj proces znanja pravi
put. Sve ostalo je besmislena špekulacija.
Što se tiče znanja koje je ovdje izloženo, njegovi elementi se mogu analizirati na sljedeći način.
Poniznost znači da ne bismo trebali žudjeti za zadovoljstvom da nam drugi ukazuju počast.
Materijalno shvaćanje života budi u nama žarku želju da nam drugi ukazuju počast, ali s točke
gledišta čovjeka koji ima savršeno znanje - koji zna da nije ovo tijelo - sve što se odnosi na
tijelo, bilo da je čast ili nečast je beskorisno. Ne bismo trebali žudjeti za tom materijalnom
varkom. Ljudi jako žele biti poznati po svojoj religioznosti i zato se ponekad, ne shvaćajući
principe religije, pridružuju nekoj grupi koja ne slijedi principe religije i žele biti poznati kao
religiozni učitelji. Što se tiče istinskog napretka u duhovnoj nauci, osoba se treba testirati. Koliko
je napredovala može prosuditi po ovim odlikama.
Obično se smatra da nenasilje znači ne ubijati ili ne uništavati tijelo, ali u stvari nenasilje znači
ne nanositi drugima patnje. Ljudi su zarobljeni neznanjem u materijalnom shvaćanju života i
stalno ispaštaju zbog materijalnih bijeda. Stoga, ako ne nastojimo uzdići ljude do duhovnog
znanja, vršimo nasilje. Trebamo pokušati najbolje što možemo da ljudima damo pravo znanje,
tako da mogu biti prosvijetljeni i izbavljeni iz materijalne zapletenosti. To je nenasilje.
Trpeljivost znači da trebamo naučiti podnositi uvrede i nepoštivanje drugih. Ako netko nastoji
napredovati u duhovnom znanju, drugi će mu nanositi mnogo uvreda i ophoditi se prema njemu
bez poštovanja. To se može očekivati, jer je materijalna priroda tako ureñena. Čak je i
petogodišnji dječak Prahlada, koji je njegovao duhovno znanje, bio izložen opasnosti kada se
njegov otac usprotivio njegovoj devociji. Otac ga je na mnogo načina pokušao ubiti, ali Prahlada
je to podnosio. Tako se možemo suočiti s mnogo prepreka na putu napredovanja u duhovnom
znanju, ali trebamo biti trpeljivi i odlučno nastaviti napredovati.
Jednostavnost znači da trebamo bez dvoličnosti biti tako otvoreni da čak i neprijatelju možemo
otkriti pravu istinu. Što se tiče prihvaćanja duhovnog učitelja, to je od suštinske važnosti, jer bez
uputstava vjerodostojnog duhovnog učitelja ne možemo napredovati u duhovnoj nauci. Učenik
treba prići duhovnom učitelju sa svom poniznošću i ponuditi se da ga služi na svaki način tako da
duhovni učitelj bude zadovoljan i podari mu sve blagoslove. Pošto je vjerodostojni duhovni učitelj
predstavnik Krsne, ako podari učeniku blagoslove, učenik će zahvaljujući njima odmah postati
napredan, bez slijeñenja regulativnih principa. Ili, onaj tko bez ustezanja služi duhovnog učitelja
može lakše slijediti regulativne principe.
Čistoća je prijeko potrebna za napredovanje u duhovnom životu. Postoje dvije vrste čistoće:
vanjska i unutrašnja. Vanjska čistoća se održava kupanjem, a unutrašnja čistoća neprestanim
mišljenjem na Krsnu i pjevanjem Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama,
Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Taj proces čisti um od nagomilane prašine prošle karme.
Postojanost znači da trebamo biti vrlo odlučni da napredujemo u duhovnom životu. Bez takve
odlučnosti ne možemo vidno napredovati. Samoovladanost znači da ne trebamo prihvatiti ništa
što predstavlja smetnju na putu duhovnog napretka. Trebamo se naviknuti djelovati na taj način
i odbaciti sve što je protivno putu duhovnog napretka. To je pravo odricanje. Osjetila su tako
snažna da uvijek žude za osjetilnim uživanjem. Ne bismo trebali udovoljavati tim nepotrebnim
zahtjevima. Osjetila trebamo zadovoljiti samo da bismo održali tijelo u dobrom stanju, tako da
možemo izvršavati svoju dužnost na putu napredovanja u duhovnom životu. Najvažnije i
najneobuzdanije osjetilo je jezik. Ako netko može kontrolirati jezik, onda će najvjerojatnije moći
kontrolirati i druga osjetila. Uloga jezika je kušanje i vibriranje. Zato, prema sistematskim
pravilima, jezik uvijek treba kušati ostatke hrane ponuñene Krsni i pjevati Hare Krsna. Što se tiče
očiju, ne trebamo im dozvoliti da gledaju ništa osim prekrasnog oblika Krsne. Tako možemo
kontrolirati oči. Slično tome, uši trebaju slušati o Krsni, a nos mirisati cvijeće ponuñeno Krsni. To
je proces predanog služenja i iz ovih stihova možemo shvatiti da Bhagavad-gita jednostavno
objašnjava nauku o predanom služenju. Predano služenje je glavni i jedini cilj. Neinteligentni
komentatori Bhagavad-gite pokušavaju skrenuti pažnju čitatelja na druge teme, ali u Bhagavad-
giti nema druge teme osim predanog služenja.
Lažni ego je prihvaćanje tijela kao jastva. Kada shvatimo da nismo tijelo već duhovna duša,
dolazimo do svog pravog ega. Ego postoji. Lažni ego se osuñuje, ali pravi ego ne. U vedskoj
literaturi (Brhad-aranyaka Upanisada 1.4.10) je rečeno - aham brahmasmi: "Ja sam Brahman, ja
sam duh". To "Ja sam", osjećaj ega, postoji i u osloboñenom stadiju samospoznaje. Taj osjećaj
"Ja sam" je ego, ali kada se odnosi na ovo nestvarno tijelo, naziva se lažni ego. Kada se osjećaj
"Ja sam" odnosi na stvarnost, to je pravi ego. Neki filozofi kažu da trebamo odbaciti ego, ali mi
ne možemo odbaciti ego, jer ego znači identitet. Naravno, lažno poistovjećivanje s tijelom
moramo odbaciti.
Trebamo pokušati shvatiti patnje koje potječu od prihvaćanja roñenja, starosti, bolesti i smrti. U
raznim vedskim spisima postoje opisi roñenja. U Šrimad-Bhagavatamu su vrlo slikovito opisani
život neroñenog, boravak djeteta u maternici majke, njegovo ispaštanje, itd. Trebamo jasno
shvatiti da je rañanje patnja. Pošto smo zaboravili koliko ispaštamo u maternici majke, ne
tražimo nikakvo rješenje za uzastopno rañanje i umiranje. U vrijeme smrti živo biće biva izloženo
svim vrstama patnje i one su takoñer opisane u autoritativnim spisima. O tome trebamo
diskutirati. Što se tiče bolesti i starosti, svatko stječe praktično iskustvo. Nitko ne želi biti
bolestan i star, ali to se ne može izbjeći. Ako nemamo pesimistički pogled na ovaj materijalni
život, uzevši u obzir patnje roñenja, smrti, starosti i bolesti, nećemo imati podsticaj za
napredovanje u duhovnom životu.
Što se tiče nevezanosti za djecu, ženu i dom, to ne znači da prema njima ne trebamo ništa
osjećati. Oni su prirodni predmeti privrženosti. Ali kada nisu povoljni za duhovni napredak, ne
trebamo biti vezani za njih. Najbolji proces unošenja sreće u dom je svjesnost Krsne. Čovjek
treba samo pjevati Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama,
Rama Rama, Hare Hare, prihvatiti ostatke hrane ponuñene Krsni, razgovarati o knjigama kao što
su Bhagavad-gita i Šrimad-Bhagavatam i obožavati Božanstvo. Te četiri stvari će ga učiniti
sretnim. Na taj način treba poučiti članove svoje obitelji. Članovi obitelji mogu ujutro i navečer
sjesti i zajedno pjevati Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare
Rama, Rama Rama, Hare Hare. Ako može tako oblikovati svoj obiteljski život da bi razvio
svjesnost Krsne, slijedeći ta četiri principa, nema potrebe ostavljati obiteljski život i prihvaćati
odvojeni red života. Ali ako obiteljski život nije povoljan za duhovni napredak, treba ga ostaviti.
Da bismo spoznali ili služili Krsnu moramo žrtvovati sve, kao što je Arjuna učinio. Arjuna nije htio
ubiti članove svoje obitelji, ali kada je shvatio da su oni prepreke u njegovoj spoznaji Krsne,
prihvatio je uputstvo Krsne, borio se i ubio ih. U svakom slučaju, ne trebamo biti vezani za sreću
i nesreću obiteljskog života, jer u ovom svijetu nije moguće biti potpuno sretan ili potpuno
nesretan.
Sreća i nesreća su popratne pojave materijalnog života. Trebamo naučiti podnositi ih, kao što se
savjetuje u Bhagavad-giti. Dolazak i odlazak sreće i nesreće ne možemo nikada spriječiti. Zato
trebamo biti odvojeni od materijalističkog načina života i samim tim staloženi i u sreći i u nesreći.
Obično, kada dobijemo nešto poželjno postajemo vrlo sretni, a kada dobijemo nešto nepoželjno
postajemo nesretni. Ali ako smo utemeljeni na duhovnom položaju, te stvari nas neće
uznemiravati. Da bismo dostigli taj nivo moramo nepokolebljivo predano služiti. Predano služiti
Krsnu bez odstupanja znači slijediti devet procesa predanog služenja
- pjevanje, slušanje,
obožavanje, odavanje poštovanja, itd.
- kao što je opisano u posljednjem stihu devetog
poglavlja. Taj proces trebamo slijediti.
Kada se prilagodimo duhovnom načinu života, prirodno nećemo željeti družiti se s
materijalističkim ljudima. To bi se protivilo našoj naravi. Osoba može sebe testirati vidjevši koliko
je sklona životu na usamljenom mjestu, bez nepoželjnog društva. Bhakta prirodno nema ukus za
nepotrebne zabave ili odlaske u kino i na društvene priredbe, jer shvaća da je sve to samo
gubljenje vremena. Ima mnogo istraživača i filozofa koji proučavaju seksualni život ili neku drugu
temu, ali prema Bhagavad-giti takav istraživački rad i filozofska špekulacija nemaju nikakvu
vrijednost. Manje ili više su besmisleni. Prema Bhagavad-giti, trebamo filozofskim rasuñivanjem
istražiti prirodu duše. Trebamo istraživati da bismo shvatili jastvo. To se ovdje preporučuje.
Što se tiče samospoznaje, ovdje je rečeno da je bhakti-yoga posebno praktična. Čim je riječ o
devociji, podrazumijeva se da postoji odnos izmeñu Nad-duše i osobne duše. Osobna duša i Nad-
duša ne mogu biti istovjetne, barem ne u shvaćanju bhakti, devocijskom shvaćanju života.
Osobna duša služi Vrhovnu Dušu vječno, nityam, kao što je jasno rečeno. Tako je bhakti, ili
predano služenje, vječno. Trebamo biti utemeljeni u tom filozofskom uvjerenju.
U Šrimad-Bhagavatamu (1.2.11) je objašnjeno: vadanti tat tattva-vidas tattvam yaj jwanam
advayam. "Oni koji zaista poznaju Apsolutnu Istinu znaju da se Jastvo spoznaje u tri različite
faze, kao Brahman, Paramatma i Bhagavan." Bhagavan je posljednja riječ u spoznaji Apsolutne
Istine; stoga trebamo dostići taj nivo razumijevanja Svevišnje Božanske Osobe i tako predano
služiti Gospodina. To je savršenstvo znanja.
Ovaj proces, koji počinje s poniznošću i nastavlja se do spoznaje Vrhovne Istine, Apsolutne
Božanske Osobe, nalikuje stepenicama koje počinju od prizemlja i nastavljaju se do najvišeg
kata. Na tim stepenicama ima puno ljudi koji su došli do prvog, drugog ili trećeg kata, itd., ali
ako netko ne doñe do najvišeg kata -razumijevanja Krsne - nalazi se na nižem nivou znanja. Ako
se želi nadmetati s Bogom i u isto vrijeme napredovati u duhovnom životu, bit će osujećen.
Ovdje je jasno rečeno da razumijevanje nije moguće bez poniznosti. Onaj tko misli za sebe da je
Bog je najnadmeniji. Iako ga zakoni materijalne prirode uvijek udaraju, živo biće zbog neznanja
misli: "Ja sam Bog". Stoga je amanitva, poniznost, početak znanja. Trebamo biti ponizni i znati
da smo podreñeni Svevišnjem Gospodinu. Živo biće postaje podreñeno materijalnoj prirodi zato
što se pobunilo protiv Svevišnjeg Gospodina. To moramo znati i biti uvjereni u tu istinu.
STIH 13
jweyam yat tat pravaksyami
yaj jwatvamrtam acnute
anadi mat-param brahma
na sat tan nasad ucyate
jweyam - predmet znanja;
yat - koji;
tat - to;
pravaksyami - sada ću ti objasniti;
yat - koje;
jnatva - kada zna;
amrtam - nektar;
acnute - osoba kuša;
anadi - bez početka;
mat-param - podreñen Meni;
brahma - duh;
na - niti;
sat - uzrok;
tat - to;
na - niti;
asat - posljedica;
ucyate - kaže se da je;
Sada ću ti objasniti predmet znanja. Znajući to kušat ćeš vječnost. Brahman, duh, koji
nema početka i koji je podreñen Meni, leži iznad uzroka i posljedice ovog materijalnog
svijeta.
SMISAO: Gospodin je objasnio polje djelatnosti i poznavaoca polja. Takoñer je objasnio proces
razumijevanja poznavaoca polja djelatnosti. Sada počinje objašnjavati predmet znanja, prvo
dušu, a potom Nad-dušu. Zahvaljujući znanju o poznavaocu, duši i Nad-duši, osoba može uživati
u nektaru života. Kao što je bilo objašnjeno u drugom poglavlju, živo biće je vječno. To je ovdje
potvrñeno. Ne postoji točan datum kada je jiva roñena. Nitko ne može utvrditi kada se jivatma
manifestirala od Svevišnjeg Gospodina. Zato nema početka. Vedska literatura to potvrñuje: na
jayate mriyate va vipaccit (Katha Upanisada 1.2.18). Poznavatelj tijela se nikada ne raña niti
umire i pun je znanja.
U vedskoj literaturi (Cvetacvatara Upanisada 6.16) je takoñer rečeno da je Svevišnji Gospodin
kao Nad-duša pradhana-ksetrajwa-patir gunecah, glavni poznavatelj tijela i gospodar triju guna
materijalne prirode. U smrtiju je rečeno: dasa-bhuto harer eva nanyasyaiva kadacana. Živa bića
vječno služe Svevišnjeg Gospodina. To je potvrdio Gospodin Caitanya u Svojim učenjima. Stoga
se opis Brahmana u ovom stihu odnosi na osobnu dušu. Kada se riječ Brahman odnosi na živo
biće, smatra se da je ono vijwanabrahma, za razliku od ananda-brahme. Ananda-brahma je
Vrhovni Brahman, Božanska Osoba.
STIH 14
sarvatah pani-padam tat sarvato 'ksi-ciro-mukham
sarvatah crutimal loke
sarvam avrtya tisthati
sarvatah - svuda;
pani - ruke;
padam - noge;
tat - ovom;
sarvatah - svuda;
aksi - oči;
cirah - glave;
mukham - lica;
sarvatah - svuda;
cruti-mat - ima uši;
loke - u svijetu;
sarvam - sve;
avrtya - obuhvaćajući;
tisthati - postoji;
Njegove ruke i noge, oči, glave, lica i uši se prostiru svuda. Na taj način Nad-duša
postoji, prožimajući sve.
SMISAO: Kao što sunce postoji šireći svoje bezbrojne zrake, tako postoji Nad-duša, Svevišnja
Božanska Osoba. Gospodin postoji u Svom sveprožimajućem obliku i u Njemu postoje sva
osobena živa bića, počev od prvog velikog učitelja, Brahme, sve do malih mrava. Postoji bezbroj
glava, nogu, ruku i očiju i bezbroj živih bića. Sve to postoji u Nad-duši, koja sve održava. Prema
tome, Nad-duša je sveprožimajuća. Meñutim, osobna duša ne može reći da se njene ruke, noge i
oči prostiru svuda. To nije moguće. Ako misli da pod utjecajem neznanja nije svjesna da se njene
ruke i noge prostiru svuda, ali da će kada dostigne pravo znanje postati toga svjesna, njeno
mišljenje je proturječno. To znači da osobna duša nije vrhovna, jer je uslovljena materijalnom
prirodom. Svevišnji se razlikuje od osobne duše. Svevišnji Gospodin može Svoju ruku ispružiti
bezgranično daleko; osobna duša to ne može. U Bhagavad-giti Gospodin kaže da će prihvatiti
cvijet, plod ili vodu, koje Mu netko ponudi. Ako je Gospodin daleko, kako može prihvaćati stvari?
To je Gospodinova svemoć: iako prebiva u Svom prebivalištu, daleko, daleko od Zemlje, može
ispružiti Svoju ruku da prihvati ono što netko ponudi. To je Njegova moć. U Brahma-samhiti
(5.37) je rečeno - goloka eva nivasaty akhilatma-bhutah: iako se uvijek zabavlja na Svojoj
transcendentalnoj planeti, sveprožimajući je. Osobna duša ne može tvrditi da je sveprožimajuća.
Prema tome, ovaj stih opisuje Vrhovnu Dušu, Božansku Osobu, a ne osobnu dušu.
STIH 15
sarvendriya-gunabhasam sarvendriya-vivarjitam
asaktam sarva-bhrc caiva nirgunam guna-bhoktr ca
sarva - svih;
indriya - osjetila;
guna - odlika;
abhasam - prvobitni izvor;
sarva - svih;
indriya - osjetila;
vivarjitam - bez;
asaktam - nevezan;
sarva-bhrt - održavatelj svih živih bića;
ca - takoñer;
eva - svakako;
nirgunam - bez materijalnih odlika;
guna-bhoktr - gospodar guna;
ca - takoñer;
Nad-duša je prvobitni izvor svih osjetila, a ipak nema osjetila. Nije vezana, iako
održava sva živa bića. Transcendentalna je prema gunama prirode i u isto vrijeme je
gospodar svih guna materijalne prirode.
SMISAO: Svevišnji Gospodin, iako je izvor svih osjetila živih bića, nema materijalna osjetila kao
živa bića. U stvari, osobne duše imaju duhovna osjetila, ali u uslovljenom životu njihova osjetila
su prekrivena materijalnim elementima i zato se aktivnosti osjetila ispoljavaju kroz materiju.
Osjetila Svevišnjeg Gospodina nisu tako prekrivena. Njegova osjetila su transcendentalna i zato
se nazivaju nirguna. Guna znači materijalne odlike, ali Njegova osjetila nisu prekrivena
materijom. Trebamo shvatiti da Njegova osjetila nisu kao naša. Iako je izvor svih naših osjetilnih
aktivnosti, On ima Svoja transcendentalna osjetila, koja nisu zagañena. To je vrlo lijepo
objašnjeno u Cvetacvatara Upanisadi
(3.19) u stihu apani-pado javano grahita. Svevišnja
Božanska Osoba nema ruke koje su materijalno zagañene, ali ima Svoje ruke i prihvaća svaku
žrtvu koju Mu netko ponudi. To je razlika izmeñu uslovljene duše i Nad-duše. On nema
materijalne oči, ali ima oči - kako bi inače mogao vidjeti? On vidi sve - prošlost, sadašnjost i
budućnost. On živi u srcu živog bića i zna što smo učinili u prošlosti, što činimo sada i što nas
očekuje u budućnosti. To je potvrñeno u Bhagavad-giti: On zna sve, ali Njega nitko ne zna.
Rečeno je da Svevišnji Gospodin nema noge poput nas, ali može putovati prostorom jer ima
duhovne noge. Drugim riječima, Gospodin nije neosoban; On ima oči, noge, ruke i sve ostalo i
mi, pošto smo dijelovi i čestice Svevišnjeg Gospodina, takoñer imamo sve to. Ali Njegove ruke,
noge, oči i osjetila nisu zagañeni materijalnom prirodom.
Bhagavad-gita potvrñuje da se Gospodin pojavljuje Svojom unutrašnjom moći takav kakav jest.
On nije zagañen materijalnom energijom, jer je gospodar materijalne energije. Iz vedske
literature saznajemo da je čitavo Njegovo tijelo duhovno. On ima Svoj vječni oblik, koji se naziva
sac-cid-ananda-vigraha. On je pun sveg obilja. Vlasnik je sveg bogatstva i sve energije.
Najinteligentniji je i pun je znanja. To su neki od simptoma Svevišnje Božanske Ličnosti. On je
održavatelj svih živih bića i svjedok svih aktivnosti. Iz vedske literature možemo shvatiti da je
Svevišnji Gospodin uvijek transcendentalan. Iako ne vidimo Njegovu glavu, lice, ruke ili noge, On
ih ima i kada se uzdignemo na transcendentalni nivo možemo vidjeti Gospodinov oblik. Zbog
materijalno zagañenih osjetila, ne možemo vidjeti Njegov oblik. Zato impersonalisti, koji su još
uvijek pod materijalnim utjecajem, ne mogu shvatiti Božansku Osobu.
STIH 16
bahir antac ca bhutanam acaram caram eva ca
suksmatvat tad avijweyam dura-stham cantike ca tat
bahih - izvan;
antah - unutar;
ca - takoñer;
bhutanam - svih živih bića;
acaram - nepokretnih;
caram - pokretnih;
eva - takoñer;
ca - i;
suksmatvat - pošto je suptilna;
tat - ona;
avijweyam - nespoznatljiva;
durastham - daleko;
ca - takoñer;
antike - blizu;
ca - i;
tat - ona;
Vrhovna Istina postoji izvan i unutar svih pokretnih i nepokretnih živih bića. Pošto je
suptilna, ne može se vidjeti ili spoznati materijalnim osjetilima. Iako je jako daleko,
vrlo je blizu svih živih bića.
SMISAO: Iz vedske literature saznajemo da Narayana, Vrhovna Osoba, prebiva i izvan i unutar
svakog živog bića. On je prisutan i u duhovnim i u materijalnim svjetovima. Iako je jako daleko,
ipak se nalazi pored nas. To su izjave vedske literature. Asino duram vrajati cayano yati sarvatah
(Katha Upanisada 1.2.21). Pošto je uvijek obuzet transcendentalnim blaženstvom, ne možemo
shvatiti kako uživa u Svom punom obilju. Ne možemo vidjeti ili shvatiti ovim materijalnim
osjetilima. Zato je u vedskim spisima rečeno da Ga naš materijalni um i osjetila ne mogu
shvatiti. Ali onaj tko je pročistio svoj um i osjetila svjesnošću Krsne u predanom služenju može
Ga neprestano vidjeti. U Brahma-samhiti je rečeno da bhakta koji je razvio ljubav prema
Vrhovnom Bogu može vidjeti Boga uvijek, neprestano. U Bhagavad-giti (11.54) je potvrñeno da
se Gospodin može vidjeti i shvatiti samo predanim služenjem. Bhaktya tv ananyaya cakyah.
STIH 17
avibhaktam ca bhutesu
vibhaktam iva ca sthitam
bhuta-bhartr ca taj jweyam
grasisnu prabhavisnu ca
avibhaktam - nije podijeljena;
ca - takoñer;
bhutesu - u svim živim bićima;
vibhaktam - podijeljena;
iva - kao da;
ca - takoñer;
sthitam - postoji;
bhuta-bhartr - održavatelj svih živih bića;
ca - takoñer;
tat - to;
jweyam - treba shvatiti;
grasisnu - proždire;
prabhavisnu - razvija;
ca - takoñer;
Mada se čini da je Nad-duša u svim živim bićima podijeljena, nikada nije podijeljena.
Nad-duša je jedna. Iako održava svako živo biće, trebaš shvatiti da sve proždire i
manifestira.
SMISAO: Gospodin se nalazi u svačijem srcu kao Nad-duša. Da li to znači da se podijelio? Ne. U
stvari, On je jedan. Naveden je primjer sunca. Sunce se u podne nalazi na jednom mjestu, ali
ako odemo deset tisuća kilometara u svim pravcima i upitamo: "Gdje je sunce?", svatko će reći
da sunce sije nad njegovom glavom. Ovaj primjer je naveden u vedskoj literaturi da bi se
pokazalo da je Gospodin, iako nije podijeljen, prisutan kao da je podijeljen. U vedskoj literaturi je
rečeno da je taj jedan Visnu Svojom svemoći svuda prisutan, kao što je sunce prisutno na
mnogim mjestima pred očima mnogo osoba. Iako Svevišnji Gospodin održava svako živo biće, u
vrijeme uništenja sve proždire. Gospodin je to potvrdio u jedanaestom poglavlju rekavši da je
došao progutati sve ratnike okupljene na Kuruksetri. Takoñer je rekao da proždire u obliku
vremena. On je uništavalac, ubojica svih. Kada doñe do stvaranja, manifestira sve iz njihovog
prvobitnog stanja, a u vrijeme uništenja ih proždire. Vedske himne potvrñuju da je On porijeklo
svih živih bića i počivalište svega. Nakon stvaranja, sve počiva u Njegovoj svemoći, a nakon
uništenja sve se ponovo vraća počivanju u Njemu. To potvrñuju vedske himne. Yato va imani
bhutani jayante yena jatani jivanti yat prayanty abhisamvicanti tad brahma tad vijijwasasva
(Taittiriya Upanisada 3.1 ).
STIH 18
jyotisam api taj jyotis
tamasah param ucyate
jwanam jweyam jwana-gamyam hrdi sarvasya visthitam
jyotisam - u svim svjetlećim predmetima;
api - takoñer;
tat - taj;
jyotih - izvor svjetlosti;
tamasah - tame;
param - iznad;
ucyate - rečeno je;
jwanam - znanje;
jweyam - ono što treba znati;
jwana-gamyam - ono do čega treba doći znanjem;
hrdi - u srcu;
sarvasya - svakoga;
visthitam - nalazi se;
On je izvor svjetlosti u svim svjetlećim predmetima. On je iznad tame materije i nije
ispoljen. On je znanje, predmet znanja i cilj znanja. On se nalazi u svačijem srcu.
SMISAO: Nad-duša, Svevišnja Božanska Osoba je izvor svjetlosti u svim svjetlećim predmetima i
nebeskim tijelima kao što su sunce, mjesec i zvijezde. Iz vedske literature saznajemo da u
duhovnom carstvu nema potrebe za suncem i mjesecom, jer je obasjano blistavim sjajem
Svevišnjeg Gospodina. Taj brahmajyoti, Gospodinov duhovni sjaj je u materijalnom svijetu
prekriven mahat-tattvom, materijalnim elementima. Zato su nam u ovom materijalnom svijetu
za svjetlost potrebni sunce, mjesec, elektricitet, itd. Ali u duhovnom svijetu nema potrebe za
takvim stvarima. U vedskoj literaturi je jasno rečeno da Njegov blistavi sjaj obasjava sve. Stoga
je jasno da se On ne nalazi u materijalnom svijetu. On se nalazi u duhovnom svijetu, daleko,
daleko na duhovnom nebu. To je potvrñeno u vedskoj literaturi. Adityavarnam tamasah parastat
(Cvetacvatara Upanisada 3.8). On je kao sunce, vječno blistav, ali je
daleko, daleko iznad tame ovog materijalnog svijeta.
Njegovo znanje je transcendentalno. Vedska literatura potvrñuje da je Brahman koncentrirano
transcendentalno znanje. Onome tko želi biti prenijet u taj duhovni svijet znanje daje Svevišnji
Gospodin koji se nalazi u srcu svih živih bića. Jedna vedska mantra (Cvetacvatara Upanisada
6.I8) kaže: tam ha devam atma-buddhi-prakacam mumuksur vai caranam aham prapadye. Ako
osoba želi osloboñenje, mora se predati Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Što se tiče cilja krajnjeg
znanja, on je takoñer potvrñen u vedskoj literaturi: tam eva viditvati mrtyum eti. "Samo
spoznajući Njega osoba može nadići granicu roñenja i smrti." (Cvetacvatara Upanisada 3.8)
Gospodin se nalazi u svačijem srcu kao vrhovni upravitelj. Noge i ruke Svevišnjeg se prostiru
svuda, ali to se ne može reći za osobnu dušu. Stoga moramo priznati da postoje dva
poznavatelja polja djelatnosti - osobna duša i Nad-duša. Noge i ruke živog bića se nalaze na
jednom mjestu, ali Krsnine ruke i noge se nalaze svuda. To je potvrñeno u Cvetacvatara
Upanisadi (3.17): sarvasya prabhum icanam sarvasya caranam brhat. Ta Svevišnja Božanska
Osoba, Nad-duša je prabhu ili gospodar svih živih bića; stoga je konačno utočište svih živih bića.
Tako se ne može poreći činjenica da se Vrhovna Nad-duša i osobna duša uvijek razlikuju.
STIH 19
iti ksetram tatha jwanam jweyam coktam samasatah
mad-bhakta etad vijwaya mad-bhavayopapadyate
iti - tako;
ksetram - polje djelatnosti (tijelo);
tatha - takoñer;
jwanam - znanje;
jweyam - predmet znanja;
ca - takoñer;
uktam - opisao;
samasatah - sažeto;
mat-bhaktah - Moj bhakta;
etat - sve to;
vijwaya - nakon što shvati;
mat-bhavaya - Moju prirodu;
upapadyate - dostiže;
Tako sam sažeto opisao polje djelatnosti [tijelo], znanje i predmet znanja. Samo Moji
bhakte to mogu potpuno shvatiti i tako dostići Moju prirodu.
SMISAO: Gospodin je sažeto opisao tijelo, znanje i predmet znanja. To znanje obuhvaća znanje o
tri stvari: poznavaocu, predmetu znanja i procesu saznavanja. Cjelokupno znanje o njima se
naziva vijwana, ili nauka o znanju. Savršeno znanje mogu neposredno shvatiti Gospodinovi
neokaljani bhakte. Drugi ga nisu sposobni shvatiti. Monisti kažu da u krajnjem stadiju ta tri
činioca postaju jedno, ali bhakte to ne prihvaćaju. Imati i razviti znanje znači shvatiti sebe u
svjesnosti Krsne. Mi smo voñeni materijalnom svjesnošću, ali čim prenesemo svu svoju svjesnost
na Krsnine aktivnosti i spoznamo da je Krsna sve, dostižemo pravo znanje. Drugim riječima,
znanje nije ništa drugo do početni stadij savršenog razumijevanja predanog služenja. To će biti
jasno objašnjeno u petnaestom poglavlju.
Ukratko, možemo zaključiti da šesti i sedmi stih, počev s maha-bhutani i nastavljajući s cetana
dhrtih, analiziraju materijalne elemente i odreñene manifestacije životnih simptoma. Oni se
spajaju da bi oblikovali tijelo ili polje djelatnosti. Stihovi
8 do 12, počev s amanitvam i
nastavljajući s tattva jwanartha-darcanam opisuju proces znanja kojim se mogu shvatiti oba
poznavaoca polja djelatnosti, duša i Nad-duša. Stihovi 13 do 18, počev s anadi mat-param i
nastavljajući s hrdi sarvasya visthitam, opisuju dušu i Svevišnjeg Gospodina, ili Nad-dušu.
Tako su opisana tri predmeta: polje djelatnosti (tijelo), proces razumijevanja i duša i Nad-duša.
Ovdje je posebno opisano da samo Gospodinovi neokaljani bhakte mogu jasno shvatiti ta tri
predmeta. Za takve bhakte Bhagavad-gita je izuzetno korisna; oni su ti koji mogu dostići vrhovni
cilj, prirodu Svevišnjeg Gospodina, Krsne. Drugim riječima, samo bhakte mogu shvatiti
Bhagavad-gitu i steći željeni rezultat; drugi to ne mogu.
STIH 20
prakrtim purusam caiva
viddhy anadi ubhav api
vikaramc ca gunamc caiva
viddhi prakrti-sambhavan
prakrtim - materijalna priroda;
purusam - živa bića;
ca - takoñer;
eva - svakako;
viddhi - moraš znati;
anadi - bez početka;
ubhau - oboje;
api - takoñer;
vikaran - preobražaji;
ca - takoñer;
gunan - tri gune prirode;
ca - takoñer;
eva - svakako;
viddhi - znaj;
prakrti - materijalna priroda;
sambhavan - proizvela;
Trebaš shvatiti da materijalna priroda i živa bića nemaju početka. Njihovi preobražaji i
odlike materije su tvorevine materijalne prirode.
SMISAO: Zahvaljujući znanju iznijetom u ovom poglavlju možemo shvatiti tijelo
(polje
djelatnosti) i poznavaoce tijela (osobenu dušu i Nad-dušu). Tijelo je polje djelatnosti i sačinjeno
je od materijalne prirode. Osobna duša koja je utjelovljena i koja uživa u aktivnostima tijela je
purusa, ili živo biće. Ona je jedan poznavatelj, a drugi poznavatelj je Nad-duša. Naravno,
trebamo shvatiti da su i Nad-duša i osobno biće različite manifestacije Svevišnje Božanske
Osobe. Živo biće pripada kategoriji Njegove energije, a Nad-duša kategoriji Njegove osobne
ekspanzije.
I materijalna priroda i živo biće su vječni. To znači da su postojali prije stvaranja. Materijalna
manifestacija nastaje iz energije Svevišnjeg Gospodina, kao i živa bića, ali živa bića su viša
energija. I živa bića i materijalna energija su postojali prije manifestacije ovog kozmosa.
Materijalna priroda je bila apsorbirana u Svevišnjoj Božanskoj Osobi, Maha-Visnuu, i kada je bilo
potrebno, bila je manifestirana posredstvom mahat-tattve. Slično tome, živa bića su takoñer u
Njemu i pošto su uslovljena, osjećaju odbojnost prema služenju Svevišnjeg Gospodina. Zato im
se ne dozvoljava da uñu u duhovno nebo. Ali s manifestacijom materijalne prirode tim živim
bićima se ponovo pruža prilika da djeluju u materijalnom svijetu i pripreme se za odlazak u
duhovni svijet. To je tajna ove materijalne kreacije. U stvari, živo biće je izvorno duhovni djelić
Svevišnjeg Gospodina, ali je zbog svoje buntovne prirode uslovljeno u materijalnoj prirodi.
Uistinu nije važno kako su ta živa bića ili viša bića Svevišnjeg Gospodina došla u dodir s
materijalnom prirodom. Meñutim, Svevišnja Božanska Osoba zna kako i zašto je do toga došlo.
Gospodin kaže u spisima da su oni koje privlači ova materijalna priroda podvrgnuti teškoj borbi
za opstanak. Ali trebamo s pouzdanjem shvatiti iz opisa iznesenih u ovih nekoliko stihova da su
svi preobražaji i utjecaji materijalne prirode koji se ispoljavaju kroz tri gune takoñer tvorevine
materijalne prirode. Svi preobražaji i raznolikosti živih bića potječu od tijela. Što se tiče duha,
sva živa bića su ista.
STIH 21
karya-karana-kartrtve
hetuh prakrtir ucyate
purusah sukha-duhkhanam bhoktrtve hetur ucyate
karya - uzroka;
karana - i posljedice;
kartrtve - u pogledu stvaranja;
hetuh - instrument;
prakrtih - materijalna priroda;
ucyate - kaže se da je;
purusah - živo biće;
sukha - sreće;
duhkhanam - i nesreće;
bhoktrtve - uživanja;
hetuh - instrument;
ucyate - kaže se da je;
Kaže se da je priroda uzrok svih materijalnih uzroka i posljedica, a živo biće uzrok
raznih patnji uživanja u ovom svijetu.
SMISAO: Materijalna priroda je uzrok raznih manifestacija tijela i osjetila živih bića. Postoji 8 400
000 različitih vrsta života i te raznolikosti su tvorevine materijalne prirode. One nastaju iz raznih
osjetilnih zadovoljstava živog bića, koje želi uživati u odreñenom tijelu. Kada je stavljeno u
različita tijela, uživa u raznim vrstama sreće i nesreće. Materijalnu sreću i nesreću doživljava
zbog tijela, a ne zbog samog sebe. U svom izvornom stanju nesumnjivo uživa; stoga je to
njegovo pravo stanje. Živo biće se nalazi u materijalnom svijetu zbog svoje želje da vlada
materijalnom prirodom. U duhovnom svijetu ne postoji tako nešto. Duhovni svijet je čist, ali u
materijalnom svijetu svatko se teško bori da bi stekao razna tjelesna zadovoljstva. To može biti
jasnije ako kažemo da je ovo tijelo posljedica osjetila. Osjetila su instrumenti za zadovoljavanje
želje. Sve to - tijelo i osjetila koja služe kao instrumenti - daje materijalna priroda i kao što ćemo
vidjeti iz sljedećeg stiha, živo biće biva blagoslovljeno ili prokleto okolnostima ovisno o svojim
prošlim željama i djelima. Prema njegovim željama i aktivnostima, materijalna priroda ga stavlja
u razna prebivališta. Samo biće je uzrok dostizanja takvog prebivališta i užitaka ili patnji koje ga
prate. Kada je stavljeno u odreñenu vrstu tijela, dolazi pod kontrolu prirode, jer tijelo, pošto je
materija, djeluje po zakonima prirode. Živo biće tada nema moć promijeniti taj zakon.
Pretpostavimo da je neko biće stavljeno u tijelo psa. Čim bude stavljeno u tijelo psa, mora
djelovati kao pas. Ne može drugačije djelovati. Ako je stavljeno u tijelo svinje, mora jesti izmet i
djelovati kao svinja. Slično tome, ako je stavljeno u tijelo poluboga, mora djelovati u skladu s
tim. To je zakon prirode. Ali u svim okolnostima Nad-duša prati osobnu dušu. To je objašnjeno u
Vedama (Mundaka Upanisada 3.1.1) na sljedeći način: dva suparna sayuja sakhayah. Svevišnji
Gospodin je tako ljubazan prema živom biću da uvijek prati osobnu dušu i u svim okolnostima je
prisutan kao Nad-duša, ili Paramatma.
STIH 22
purusah prakrti-stho hi
bhugkte prakrti-jan gunan
karanam guna-saggo 'sya
sad-asad-yoni-janmasu
purusah - živo biće;
prakrti-sthah - nalazi se u materijalnoj energiji;
hi - svakako;
bhugkte - uživa;
prakrti-jan - tvorevine materijalne prirode;
gunan - gune prirode;
karanam - uzrok;
guna-saggah - druženje s gunama prirode;
asya - živo biće;
sat-asat - u dobrim i lošim;
yoni - vrstama života;
janmasu - raña se;
Živo biće u materijalnoj prirodi tako slijedi putove života, uživajući u tri gune prirode.
To je posljedica njegovog druženja s materijalnom prirodom. Tako nailazi na dobro i
zlo u raznim vrstama života.
SMISAO: Ovaj stih je veoma važan za razumijevanje seljenja živog bića iz jednog tijela u drugo.
U drugom poglavlju je bilo objašnjeno da se živo biće seli iz jednog tijela u drugo kao što osoba
mijenja odjeću. Njegova vezanost za materijalno postojanje je uzrok te promjene odjeće. Sve
dok je opčinjeno ovom nestvarnom manifestacijom, mora nastaviti seliti se iz jednog tijela u
drugo. Pošto želi vladati materijalnom prirodom, biva stavljeno u takve nepoželjne okolnosti. Pod
utjecajem materijalne želje, ponekad se raña kao polubog, ponekad kao čovjek, ponekad kao
zvijer, ptica, crv, vodena životinja, sveti čovjek ili insekt. To se dešava. U svim slučajevima, živo
biće misli da je gospodar okolnosti u kojima se nalazi, iako se nalazi pod utjecajem materijalne
prirode.
Ovdje je objašnjeno kako živo biće biva stavljeno u takva različita tijela. To je posljedica
njegovog druženja s različitim gunama prirode. Stoga se moramo uzdići iznad tri materijalne
gune i utemeljiti na transcendentalnom položaju. To se zove svjesnost Krsne. Ako osoba nije
utemeljena u svjesnosti Krsne, njena materijalna svjesnost će je primorati na prelazak iz jednog
tijela u drugo, jer od pradavnih vremena ima materijalne želje. Ali to shvaćanje mora promijeniti.
Do te promjene može doći samo ako sluša autoritativne izvore. Najbolji primjer je Arjuna, koji
sluša nauku o Bogu od Krsne. Ako se podvrgne procesu slušanja, živo biće će izgubiti svoju dugo
gajenu želju za vladanjem materijalnom prirodom i postupno, razmjerno smanjivanju te
dugotrajne želje za vladanjem, počet će uživati u duhovnoj sreći. U vedskoj mantri je rečeno da
živo biće uživa u svom vječnom blaženom životu razmjerno učenosti koju razvije družeći se sa
Svevišnjom Božanskom Osobom.
STIH 23
upadrastanumanta ca
bharta bhokta mahecvarah
paramatmeti capy ukto
dehe 'smin purusah parah
upadrasta - nadgleda;
anumanta - odobrava;
ca - takoñer;
bharta - gospodar;
bhokta - vrhovni uživalac;
maha-icvarah - Svevišnji Gospodin;
parama-atma - Nad-duša;
iti - takoñer;
ca - i;
api - zaista;
uktah - rečeno je;
dehe - u tijelu;
asmin - taj;
purusah - uživalac;
parah - transcendentalni;
U ovom tijelu postoji još jedan uživatelj, transcendentalni uživatelj, Gospodin, vrhovni
vlasnik, koji nadgleda i odobrava i koji je poznat kao Nad-duša.
SMISAO: Ovdje je rečeno da je Nad-duša, koja prati osobenu dušu, reprezentacija Svevišnjeg
Gospodina. Paramatma nije obično živo biće. Pošto monistički filozofi smatraju da je poznavalac
tijela jedan, misle da nema razlike izmeñu Nad-duše i osobne duše. Da bi to razjasnio, Gospodin
kaže da Ga u svakom tijelu predstavlja Paramatma, koja se razlikuje od osobne duše.
Paramatma je para, transcendentalna. Osobna duša uživa u djelatnostima odreñenog polja, ali
Nad-duša je prisutna ne kao ograničeni uživalac ili učesnik u tjelesnim aktivnostima već kao
svjedok, nadglednik, odobravatelj i vrhovni uživatelj. Njeno ime je Paramatma, a ne atma i
transcendentalna je. Atma i Paramatma se očito razlikuju. Noge i ruke Nad-duše, Paramatme,
nalaze se svuda, ali to nije slučaj s osobnom dušom. Pošto je Paramatma Svevišnji Gospodin,
prisutna je u tijelu uslovljene duše da bi odobrila njenu želju za materijalnim uživanjem. Bez
odobrenja Vrhovne Duše, osobna duša ne može ništa učiniti. Osobna duša je bhukta, održavani,
a Gospodin je bhokta, održavalac. Postoji bezbroj živih bića i Gospodin prebiva u njima kao
prijatelj.
Činjenica je da je svako osobno živo biće vječno dio i čestica Svevišnjeg Gospodina i da je vrlo
blisko povezano s Njim kao prijatelj. Ali živo biće ima sklonost odbacivanju odobrenja Svevišnjeg
Gospodina i nezavisnog djelovanja, pokušavajući vladati materijalnom prirodom. Pošto ima tu
sklonost naziva se rubnom energijom Svevišnjeg Gospodina. Živo biće može biti utemeljeno u
materijalnoj ili duhovnoj energiji. Sve dok je uslovljeno materijalnom energijom, Svevišnji
Gospodin kao njegov prijatelj Nad-duša, ostaje s njim samo da bi ga naveo da se vrati duhovnoj
energiji. Gospodin ga uvijek žarko želi vratiti duhovnoj energiji, ali zbog svoje sićušne
nezavisnosti osobno živo biće neprestano odbacuje društvo duhovnog svjetla. Zloupotreba
nezavisnosti je uzrok njegove materijalne borbe u uslovljenoj prirodi. Gospodin ga zato uvijek
poučava, iznutra i izvana. Izvana ga poučava kroz uputstva izložena u Bhagavad-giti, a iznutra
pokušava uvjeriti živo biće da njegove aktivnosti na materijalnom polju ne vode ka pravoj sreći.
"Samo ostavi to i vjeruj u Mene. Onda ćeš biti sretan" kaže On. Tako inteligentna osoba koja
položi svoju vjeru u Paramatmu ili Svevišnju Božansku Osobu počinje napredovati ka blaženom
vječnom životu znanja.
STIH 24
ya evam vetti purusam
prakrtim ca gunaih saha
sarvatha vartamano 'pi
na sa bhuyo 'bhijayate
yah - svatko tko;
evam - tako;
vetti - shvati;
purusam - živo biće;
prakrtim - materijalnu prirodu;
ca - i;
gunaih - gune materijalne prirode;
saha - sa;
sarvatha - na svaki način;
vartamanah - položaju;
api - usprkos;
na - nikada;
sah - on;
bhuyah - ponovo;
abhijayate - raña se;
Onaj tko shvati ovu filozofiju o materijalnoj prirodi, živom biću i interakciji guna
prirode sigurno će dostići osloboñenje. Neće se ponovo roditi ovdje, bez obzira na
sadašnji položaj.
SMISAO: Zahvaljujući jasnom razumijevanju materijalne prirode, Nad-duše, osobne duše i
njihovog uzajamnog odnosa, osoba postaje dostojna da bude osloboñena i uzme utočište
duhovne atmosfere i ne bude primorana vratiti se u ovu materijalnu prirodu. To je rezultat
znanja. Svrha znanja je jasno shvatiti da je živo biće na neki način palo u materijalno postojanje.
Svojim osobnim trudom u društvu autoriteta, svetih osoba i duhovnog učitelja, mora shvatiti svoj
položaj i shvaćajući Bhagavad-gitu kao što ju je objasnila Svevišnja Božanska Osoba vratiti se
duhovnoj svjesnosti, ili svjesnosti Krsne. Onda sigurno nikada više neće doći u ovo materijalno
postojanje. Bit će prenijeto u duhovni svijet kako bi živjelo blaženim, vječnim životom znanja.
STIH 25
dhyanenatmani pacyanti kecid atmanam atmana
anye sagkhyena yogena
karma-yogena capare
dhyanena - meditacijom;
atmani - u sebi;
pacyanti - vide;
kecit - neki;
atmanam - Nad-dušu;
atmana - umom;
anye - drugi;
sagkhyena - filozofskim razmatranjem;
yogena - sistemom joge;
karma-yogena - aktivnostima bez plodonosne želje;
ca - takoñer;
apare - neki;
Neki opažaju Nad-dušu u sebi meditacijom, neki njegovanjem znanja, a neki radom bez
plodonosnih želja.
SMISAO: Što se tiče čovjekovog traganja za samospoznajom, Gospodin obavještava Arjunu da
postoje dvije vrste uslovljenih duša. Ateisti, agnostici i skeptici nemaju osjećaj za duhovno
razumijevanje. Ali pored njih, postoje osobe koje su vjerne u svom razumijevanju duhovnog
života i koje se nazivaju introspektivnim bhaktama, filozofima i osobama koje su se odrekle
plodonosnih rezultata. Oni koji uvijek pokušavaju dokazati monističko učenje takoñer se ubrajaju
u ateiste i agnostike. Drugim riječima, samo su bhakte Svevišnje Božanske Osobe najbolje
utemeljeni u duhovnom razumijevanju, jer shvaćaju da iznad ove materijalne prirode postoji
duhovni svijet i Svevišnja Božanska Osoba, koja se ekspandirala kao Paramatma, Nad-duša u
svim živim bićima, sveprožimajući Bog. Naravno, neki pokušavaju shvatiti Vrhovnu Apsolutnu
Istinu njegovanjem znanja i oni se mogu ubrojiti u grupu vjernih. Sagkhya filozofi razlažu ovaj
materijalni svijet na dvadeset četiri elementa i smatraju da je osobna duša dvadeset peti
element. Kada shvate da je priroda osobne duše transcendentalna prema materijalnim
elementima, takoñer shvaćaju da iznad osobne duše postoji Svevišnja Božanska Osoba. Ona je
dvadeset šesti element. Tako i oni postupno dolaze do standarda predanog služenja u svjesnosti
Krsne. Oni koji rade bez želje za plodonosnim rezultatima takoñer imaju savršeni stav. Njima se
pruža prilika da napreduju do nivoa predanog služenja u svjesnosti Krsne. Ovdje je rečeno da
neki ljudi čiste svjesnosti meditacijom pokušavaju spoznati Nad-dušu i kada otkriju Nad-dušu u
sebi postaju utemeljeni na transcendentalnom nivou. Neki pokušavaju shvatiti Nad-dušu
njegovanjem znanja, a neki primjenjuju sistem hatha-yoge i pokušavaju djetinjastim
aktivnostima zadovoljiti Svevišnju Božansku Osobu.
STIH 26
anye tv evam ajanantah
crutvanyebhya upasate
te 'pi catitaranty eva
mrtyum cruti-parayanah
anye - drugi;
tu - ali;
evam - tako;
ajanantah - bez duhovnog znanja;
crutva - čuvši;
anyebhyah - od drugih;
upasate - počinju obožavati;
te - oni;
api - takoñer;
ca - i;
atitaranti - transcendiraju;
eva - svakako;
mrtyum - put smrti;
cruti-parayanah - skloni procesu slušanja;
Neki, iako nisu upućeni u duhovno znanje, počinju obožavati Svevišnjeg Gospodina
nakon što od drugih čuju o Njemu. Oni, zbog svoje sklonosti slušanja autoriteta,
takoñer nadilaze put roñenja i smrti.
SMISAO: Ovaj stih je posebno važan za suvremeno društvo, jer u njemu nema skoro nikakvog
duhovnog obrazovanja. Može izgledati da su neki ljudi ateisti, agnostici ili filozofi, ali zapravo
nema znanja o filozofiji. Što se tiče običnog čovjeka, ako je dobra duša postoji mogućnost
napredovanja zahvaljujući slušanju. Taj proces slušanja je veoma važan. Gospodin Caitanya, koji
je propovijedao svjesnost Krsne u suvremenom svijetu, posebno je naglašavao slušanje, jer
običan čovjek može napredovati ako jednostavno sluša autoritativne izvore, posebno, prema
Gospodinu Caitanyi, ako sluša transcendentalnu vibraciju Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna,
Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Zato je rečeno da svi ljudi trebaju
iskoristiti priliku da slušaju spoznate duše i postupno postanu sposobni sve shvatiti. Tada će
nesumnjivo početi obožavati Svevišnjeg Gospodina. Gospodin Caitanya je rekao da u ovom dobu
nitko ne treba promijeniti svoj položaj, ali treba prestati pokušavati shvatiti Apsolutnu Istinu
špekulativnim razmišljanjem. Treba naučiti postati sluga onih koji imaju znanje o Svevišnjem
Gospodinu. Ako je dovoljno sretan da uzme utočište čistog bhakte, sluša od njega o
samospoznaji i slijedi njegove stope, postupno će se uzdići do položaja čistog bhakte. U ovom
stihu se posebno preporučuje proces slušanja, koji je vrlo prikladan. Iako običan čovjek često
nema iste sposobnosti kao takozvani filozofi, vjerno slušanje od autoritativne osobe će mu
pomoći da transcendira materijalno postojanje i vrati se kući, Bogu.
STIH 27
yavat sawjayate kiwcit
sattvam sthavara-jaggamam
ksetra-ksetrajwa-samyogat tad viddhi bharatarsabha
yavat - sve što;
sawjayate - nastane;
kiwcit - sve što;
sattvam - postoji;
sthavara - nepokretno;
jaggamam - pokretno;
ksetra - tijela;
ksetra-jwa - i poznavaoca tijela;
samyogat - spoj;
tat viddhi - moraš znati;
bharata-rsabha - o najbolji od Bharata;
O najbolji od Bharata, znaj da je sve što vidiš da postoji, i pokretno i nepokretno, samo
spoj polja djelatnosti i poznavaoca polja.
SMISAO: U ovom stihu su objašnjeni materijalna priroda i živo biće, koji su postojali prije
stvaranja kozmosa. Sve tvorevine su samo spoj živog bića i materijalne prirode. Mnogobrojne
manifestacije poput drveća, planina i brda koja se ne kreću i živih stvorenja koja se kreću, su
samo spojevi materijalne prirode i više prirode, živog bića. Bez dodira više prirode, živog bića,
ništa ne može rasti. Odnos izmeñu materije i prirode vječno postoji i tu kombinaciju uzrokuje
Svevišnji Gospodin. Prema tome, On upravlja i višom i nižom prirodom. On stvara ovu
materijalnu prirodu i u nju stavlja višu prirodu. Tako nastaju sve aktivnosti i manifestacije.
STIH 28
samam sarvesu bhutesu tisthantam paramecvaram
vinacyatcv avinacyantam yah pacyati ca pacyati
samam - jednako;
sarvesu - u svim;
bhutesu - živim bićima;
tisthantam - da prebiva;
parama-icvaram - Nad-duša;
vinacyatsu - u uništivim;
avinacyantam - nisu uništene;
yah - svatko tko;
pacyati - vidi;
sah - on;
pacyati - zaista vidi;
Onaj tko vidi u svim tijelima pored osobene duše Nad-dušu i tko shvaća da ni duša ni
Nad-duša u uništivom tijelu nikada ne bivaju uništene, istinski vidi.
SMISAO: Svatko tko zahvaljujući dobrom druženju može vidjeti tri stvari zajedno - tijelo,
vlasnika tijela, ili osobnu dušu, i prijatelja osobne duše, ima pravo znanje. Ako netko nema
društvo pravog poznavatelja duhovnih predmeta, ne može vidjeti te tri stvari. Oni koji nemaju
takvo društvo su u neznanju; vide samo tijelo i misle da s uništenjem tijela sve biva svršeno. Ali
u stvari nije tako. Nakon uništenja tijela i duša i Nad-duša nastavljaju postojati vječno, u raznim
pokretnim i nepokretnim oblicima. Sanskritska riječ paramecvara se ponekad prevodi kao
"osobna duša", jer je duša gospodar tijela i nakon uništenja tijela prelazi u drugi oblik. Tako je
gospodar. Ali drugi tumače da riječ paramecvara znači Nad-duša. U svakom slučaju, i Nad-duša i
osobna duša nastavljaju postojati. Ne bivaju uništeni. Onaj tko to može vidjeti istinski vidi što se
dešava.
STIH 29
samam pacyan hi sarvatra samavasthitam icvaram
na hinasty atmanatmanam tato yati param gatim
samam - jednako;
pacyan - vidi;
hi - svakako;
sarvatra - svuda;
samavasthitam - jednako prisutni;
icvaram - Nad-dušu;
na - ne;
hinasti - degradira se;
atmana - umom;
atmanam - duša;
tatah - onda;
yati - dostiže;
param - transcendentalno;
gatim - odredište;
Onaj tko vidi da je Nad-duša jednako prisutna svuda, u svakom živom biću, ne
degradira se svojim umom. Tako prilazi transcendentalnom odredištu.
SMISAO: Prihvativši materijalno postojanje, živo biće se našlo u drugačijem položaju nego u
svom duhovnom postojanju. Ali ako shvati da je Svevišnji u Svojoj manifestaciji kao Paramatma
prisutan u svemu, ako može vidjeti prisustvo Svevišnje Božanske Osobe u svakom živom biću,
ne degradira se uništavalačkim mentalitetom i tako postupno napreduje ka duhovnom svijetu.
Um je obično odan procesima zadovoljavanja osjetila, ali kada se okrene ka Nad-duši, osoba
postaje napredna u duhovnom razumijevanju.
STIH 30
prakrtyaiva ca karmani
kriyamanani sarvacah
yah pacyati tathatmanam
akartaram sa pacyati
prakrtya - materijalna priroda;
eva - svakako;
ca - takoñer;
karmani - aktivnosti;
kriyamanani - da vrši;
sarvacah - u svakom pogledu;
yah - svatko tko;
pacyati - vidi;
tatha - takoñer;
atmanam - on sam;
akartaram - ne vrši;
sah - on;
pacyati - vidi savršeno;
Onaj tko može vidjeti da sve aktivnosti vrši tijelo, koje je stvorila materijalna priroda, i
tko vidi da jastvo ništa ne čini, istinski vidi.
SMISAO: Ovo tijelo je stvorila materijalna priroda pod upravom Nad-duše i nijednu tjelesnu
aktivnost ne vrši živo biće. Zbog prirode tijela, živo biće je primorano činiti ono što se od njega
očekuje, bez obzira na to da li mu to donosi sreću ili nesreću. Meñutim, jastvo je odvojeno od
svih tjelesnih aktivnosti. Živo biće je dobilo ovo tijelo u skladu sa svojim ranijim željama. Da bi
ispunilo svoje želje, dobiva tijelo, s kojim djeluje prema tim željama. U stvari, tijelo je mašina za
ispunjavanje želja koju je napravio Svevišnji Gospodin. Zbog želja, osoba biva stavljena u teške
okolnosti da ispašta ili uživa. Kada živo biće razvije ovu transcendentalnu viziju, postaje
odvojeno od tjelesnih aktivnosti. Onaj tko ima takvu viziju istinski vidi.
STIH 31
yada bhuta-prthag-bhavam eka-stham anupacyati
tata eva ca vistaram
brahma sampadyate tada
yada - kada;
bhuta - živih bića;
prthak-bhavam - odvojene identitete;
eka-stham - smještene u jednom;
anupacyati
- pokuša vidjeti posredstvom autoriteta;
tatah eva - zatim;
ca - takoñer;
vistaram - širenje;
brahma - Apsolut;
sampadyate - dostiže;
tada - tada;
Kada razboriti čovjek prestane vidjeti različite identitete zasnovane na različitim
materijalnim tijelima i svuda vidi živa bića, dostiže shvaćanje Brahmana.
SMISAO: Kada netko može vidjeti da razna tijela živih bića nastaju zbog raznih želja osobne duše
i ne pripadaju samoj duši, istinski vidi. U materijalnom shvaćanju života mislimo da je netko
polubog, ljudsko biće, pas, mačka, itd. To nije prava, već materijalna vizija. Takvo materijalno
razlikovanje je rezultat materijalnog shvaćanja života. Nakon uništenja materijalnog tijela,
duhovna duša je jedna. Zbog dodira s materijalnom prirodom duhovna duša dobiva razne vrste
tijela. Kada osoba to može vidjeti, dostiže duhovnu viziju; tako osloboñena prestaje praviti
razliku izmeñu čovjeka, životinje, velikog, malog, itd. Njena svjesnost postaje pročišćena i tako
postaje sposobna razviti svjesnost Krsne u svom duhovnom identitetu. Kako tada vidi stvari biće
objašnjeno u sljedećem stihu.
STIH 32
anaditvan nirgunatvat
paramatmayam avyayah
carira-stho 'pi kaunteya
na karoti na lipyate
anaditvat - zbog vječnosti;
nirgunatvat - jer je transcendentalna;
parama - iznad materijalne prirode;
atma - duh;
ayam - taj;
avyayah - neuništiv;
carira-sthah - prebiva u tijelu;
api - iako;
kaunteya - o Kuntin sine;
na karoti - nikada ništa ne čini;
na lipyate - niti se zapliće;
Osobe koje posjeduju viziju vječnosti mogu vidjeti da je neuništiva duša
transcendentalna, vječna i iznad guna prirode. Usprkos dodiru s materijalnim tijelom, o
Arñuna, duša ništa ne čini niti biva zapletena.
SMISAO: Pošto se materijalno tijelo raña, izgleda kao da se živo biće raña, ali u stvari živo biće
je vječno. Nije roñeno i usprkos tome što se nalazi u materijalnom tijelu, transcendentalno je i
vječno. Stoga ne može biti uništeno. Po prirodi je puno blaženstva. Ne vrši nikakve materijalne
aktivnosti; zato ne biva zapleteno aktivnostima izvršenim zbog njegovog dodira s materijalnim
tijelom.
STIH 33
yatha sarva-gatam sauksmyad
akacam nopalipyate
sarvatravasthito dehe
tathatma nopalipyate
yatha - kao;
sarva-gatam - sveprožimajuće;
sauksmyat - zato što je suptilno;
akacam - nebo;
na - nikada ne;
upalipyate - miješa se;
sarvatra - svuda;
avasthitah - nalazi se;
dehe - u tijelu;
tatha - tako;
atma - jastvo;
na - nikada ne;
upalipyate - miješa se;
Zbog svoje suptilne prirode, nebo se ni s čim ne miješa, iako je sveprožimajuće. Slično
tome, duša utemeljena u viziji Brahmana se ne miješa s tijelom, iako se nalazi u tijelu.
SMISAO: Zrak ulazi u vodu, blato, izmet i sve ostalo, a ipak se ni s čim ne miješa. Slično tome,
živo biće je zbog svoje suptilne prirode odvojeno od raznih tijela, iako se u njima nalazi. Zato se
materijalnim očima ne može vidjeti kako je živo biće u dodiru s ovim tijelom i kako izlazi iz tijela
nakon što tijelo bude uništeno. Nijedan znanstvenik to ne može utvrditi.
STIH 34
yatha prakacayaty ekah
krtsnam lokam imam ravih
ksetram ksetri tatha krtsnam
prakacayati bharata
yatha - kao što;
prakacayati - osvjetljava;
ekah - jedno;
krtsnam - čitav;
lokam - univerzum;
imam - ovo;
ravih - sunce;
ksetram - ovo tijelo;
ksetri - duša;
tatha - slično;
krtsnam - cijelo;
prakacayati - osvjetljava;
bharata - o Bharatin sine;
O Bharatin sine, kao što sunce samo obasjava čitav ovaj univerzum, živo biće u tijelu
obasjava čitavo tijelo svjesnošću.
SMISAO: Postoje razne teorije o svjesnosti. U ovom stihu Bhagavad-gite se navodi primjer sunca
i sunčeve svjetlosti. Kao što se sunce nalazi na jednom mjestu, ali obasjava cijeli univerzum,
sićušna duhovna duša, iako se nalazi u srcu ovog tijela, obasjava čitavo tijelo svjesnošću. Tako
je svjesnost dokaz prisustva duše kao što je sunčev sjaj ili svjetlost dokaz prisustva sunca. Kada
je duša prisutna u tijelu, svjesnost se širi čitavim tijelom, a čim duša napusti tijelo više nema
svjesnosti. Svaki inteligentan čovjek to može lako shvatiti. Svjesnost stoga nije proizvod spojeva
materije. Ona je simptom živog bića. Iako je svjesnost živog bića kvalitativno jednaka vrhovnoj
svjesnosti, nije vrhovna, jer svjesnost jednog tijela nije dio svjesnosti drugog tijela. Ali Nad-
duša, koja prebiva u svim tijelima kao prijatelj osobne duše, svjesna je svih tijela. To je razlika
izmeñu vrhovne svjesnosti i osobne svjesnosti.
STIH 35
ksetra-ksetrajwayor evam antaram jwana-caksusa
bhuta-prakrti-moksam ca ye vidur yanti te param
ksetra - izmeñu tijela;
ksetra-jwayoh - vlasnika tijela;
evam - tako;
antaram - razliku;
jwana-caksusa - vizijom znanja;
bhuta - živog bića;
prakrti - materijalne prirode;
moksam - osloboñenje;
ca - takoñer;
ye - oni koji;
viduh - znaju;
yanti - prilaze;
te - oni;
param - Svevišnjem;
Oni koji očima znanja vide razliku izmeñu tijela i poznavaoca tijela i shvaćaju proces
osloboñenja od ropstva u materijalnoj prirodi, dostižu vrhovni cilj.
SMISAO: U ovom poglavlju se objašnjava da trebamo shvatiti razliku izmeñu tijela, vlasnika tijela
i Nad-duše. Trebamo shvatiti proces osloboñenja, koji je opisan od osmog do dvanaestog stiha.
Onda možemo otići u vrhovno odredište.
Vjerna osoba treba prvo u dobrom društvu slušati o Bogu i tako postupno postati prosvijetljena.
Ako prihvati duhovnog učitelja, može naučiti praviti razliku izmeñu materije i duha i to postaje
odskočna daska za duhovnu spoznaju. Duhovni učitelj različitim uputstvima poučava svoje
učenike da se oslobode materijalnog shvaćanja života. Na primjer, u Bhagavad-giti možemo
vidjeti da Krsna poučava Arjunu da bi ga oslobodio materijalističkih obzira.
Možemo shvatiti da je ovo tijelo materija; ono se može analizirati sa svoja dvadeset četiri
elementa. Tijelo je gruba manifestacija. Suptilna manifestacija su um i psihološke funkcije.
Simptomi života su interakcije tih manifestacija. Ali iznad njih su duša i Nad-duša. Duša i Nad-
duša su dvije osobe. Ovaj materijalni svijet funkcionira zahvaljujući spoju duše i dvadeset četiri
materijalna elementa. Onaj tko može vidjeti da je čitava materijalna manifestacija spoj duše i
materijalnih elemenata i tko može vidjeti položaj Nad-duše postaje dostojan da bude prenijet u
duhovni svijet. To su stvari o kojima trebamo razmišljati i koje trebamo spoznati. Ovo poglavlje
trebamo potpuno shvatiti uz pomoć duhovnog učitelja.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja trinaestog poglavlja Šrimad Bhagavad-gite pod
naslovom "Priroda, uživalac i svjesnost".
Četrnaesto poglavlje
STIH 1
Šri-bhagavan uvaca
param bhuyah pravaksyami
jwananam jwanam uttamam
yaj jwatva munayah sarve
param siddhim ito gatah
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
param - transcendentalnom;
bhuyah - ponovo;
pravaksyami - govorit ću;
jwananam - o svem znanju;
jwanam - znanje;
uttamam - najviše;
yat - koje;
jwatva - stekavši;
munayah - mudraci;
sarve - svi;
param - transcendentalno;
siddhim - savršenstvo;
itah - ovog svijeta;
gatah - dostigli;
Svevišnja Božanska Osoba reče: Ponovo ću ti objasniti ovu najvišu mudrost, višu od
sveg znanja. Stekavši to znanje, svi mudraci su dostigli najviše savršenstvo.
SMISAO: Od sedmog do kraja dvanaestog poglavlja Šri Krsna detaljno otkriva Apsolutnu Istinu,
Svevišnju Božansku Osobu. Gospodin sada nastavlja prosvjetljivati Arjunu. Ako netko shvati ovo
poglavlje procesom filozofske špekulacije, doći će do razumijevanja predanog služenja. U
trinaestom poglavlju je bilo jasno opisano da se onaj tko ponizno njeguje znanje može osloboditi
materijalne zapletenosti. Takoñer je bilo objašnjeno da je živo biće zapleteno u ovom
materijalnom svijetu zbog dodira s gunama materijalne prirode. Sada u ovom poglavlju Vrhovna
Osoba objašnjava što su gune prirode, kako djeluju, kako vezuju i kako donose osloboñenje.
Svevišnji Gospodin izjavljuje da je znanje objašnjeno u ovom poglavlju više od znanja do sada
izloženog u prethodnim poglavljima. Shvativši ovo znanje, razni veliki mudraci su dostigli
savršenstvo i bili prenijeti u duhovni svijet. Gospodin sada objašnjava isto znanje na bolji način.
Ovo znanje je daleko, daleko više od svih drugih do sada opisanih procesa znanja i zahvaljujući
njemu mnogi su dostigli savršenstvo. Tako se očekuje da onaj tko shvati ovo poglavlje dostigne
savršenstvo.
STIH 2
idam jwanam upaŠritya
mama sadharmyam agatah
srge 'pi nopajayante
pralaye na vyathanti ca
idam - ovog;
jwanam - znanja;
upaŠritya - uzimajući utočište;
mama - Moju;
sadharmyam - istu prirodu;
agatah - dostigavši;
sarge api - čak ni kada doñe do stvaranja;
na - nikada ne;
upajayante - rañaju se;
pralaye - tijekom uništenja;
na - niti;
vyathanti - uznemireni su;
ca - takoñer;
Utemeljivši se u tom znanju, osoba može dostići transcendentalnu prirodu poput Moje.
Tako utemeljena, ne raña se u vrijeme stvaranja niti biva uznemirena u vrijeme
uništenja.
SMISAO: Nakon što stekne savršeno transcendentalno znanje, osoba postaje kvalitativno
jednaka Svevišnjoj Božanskoj Osobi i oslobaña se uzastopnog rañanja i umiranja. Meñutim, ne
gubi svoj identitet osobne duše. Iz vedske literature saznajemo da osloboñene duše koje su
dostigle transcendentalne planete duhovnog neba uvijek misle na lotosova stopala Svevišnjeg
Gospodina transcendentalno Ga služeći s ljubavlju. Tako čak ni nakon osloboñenja bhakte ne
gube svoje osobne identitete.
Svo znanje koje stječemo u materijalnom svijetu je obično zagañeno gunama materijalne
prirode. Znanje koje nije zagañeno gunama prirode se zove transcendentalno znanje. Čim se
netko utemelji u tom transcendentalnom znanju, nalazi se na istom nivou kao Vrhovna Osoba.
Oni koji nemaju znanje o duhovnom nebu smatraju da nakon osloboñenja od materijalnih
aktivnosti materijalnog oblika, taj duhovni identitet postaje bezobličan, bez ikakve raznolikosti.
Meñutim, baš kao što u ovom svijetu postoji materijalna raznolikost, tako i u duhovnom svijetu
postoji raznolikost. Oni koji to ne znaju misle da je duhovno postojanje suprotnost materijalne
raznolikosti. Ali u stvari, na duhovnom nebu osoba dostiže duhovni oblik. Na duhovnom nebu
postoje duhovne aktivnosti, a duhovno stanje se zove devocijski život. Rečeno je da je ta
atmosfera nezagañena i da je u njoj živo biće kvalitativno jednako Svevišnjem Gospodinu. Da
bismo stekli takvo znanje, moramo razviti sve duhovne odlike. Onaj tko tako razvije duhovne
odlike nije uznemiren ni stvaranjem ni uništenjem materijalnog svijeta.
STIH 3
mama yonir mahad brahma tasmin garbham dadhamy aham
sambhavah sarva-bhutanam
tato bhavati bharata
mama - Moje;
yonir - izvor roñenja;
mahat - sveukupno materijalno postojanje;
brahma - vrhovno;
tasmin - u njemu;
garbham - bremenitost;
dadhami - stvaram;
aham - Ja;
sambhavah - moguće;
sarva-bhutanam - svih živih bića;
tatah - zatim;
bhavati - postaje;
bharata - o Bharatin sine;
Sveukupna materijalna supstanca zvana Brahman je izvor roñenja. Ja oploñujem taj
Brahman, omogućujući svim živim bićima da se rode, o Bharatin sine.
SMISAO: Ovo je objašnjenje svijeta: sve što se dešava je rezultat spoja ksetre i ksetra-jwe,
tijela i duhovne duše. Taj spoj materijalne prirode i živog bića omogućuje sam Vrhovni Bog.
Mahat-tattva je sveukupni uzrok sveukupne kozmičke manifestacije. Ta sveukupna supstanca
materijalnog uzroka u kojoj se nalaze tri gune prirode ponekad se naziva Brahman. Vrhovna
Osoba oploñuje sveukupnu supstancu i tako omogućuje nastanak bezbrojnih univerzuma. Ta
sveukupna materijalna supstanca, mahat-tattva, opisana je u vedskoj literaturi kao Brahman
(Mundaka Upanisada 1.1.9): tasmad etad brahma nama-rupam annam ca jayate. Vrhovna Osoba
oploñuje Brahman sjemenom živih bića. Dvadeset četiri elementa - počevši od zemlje, vode,
vatre i zraka - su materijalna energija i sačinjavaju ono što se zove mahad brahma ili veliki
Brahman, materijalna priroda. Kao što je bilo objašnjeno u sedmom poglavlju, iznad nje postoji
druga, viša priroda - živo biće. Viša priroda dolazi u dodir s materijalnom prirodom po volji
Svevišnje Božanske Osobe i zatim se sva živa bića rañaju u ovoj materijalnoj prirodi.
Škorpija polaže svoja jaja na gomile riže i ponekad se kaže da se škorpija raña iz riže. Ali riža
nije uzrok škorpije. U stvari, jaja je položila majka. Slično tome, materijalna priroda nije uzrok
rañanja živih bića. Sjeme daje Svevišnja Božanska Osoba i živa bića se samo naizgled pojavljuju
kao proizvodi materijalne prirode. Tako svako živo biće, ovisno o djelima koje je počinilo u
prošlosti, ima drugačije tijelo, koje stvara ova materijalna priroda, da bi moglo uživati i ispaštati
posljedice svojih prošlih djela. Gospodin je uzrok svih manifestacija živih bića u ovom
materijalnom svijetu.
STIH 4
sarva-yonisu kaunteya
murtayah sambhavanti yah
tasam brahma mahad yonir aham bija-pradah pita
sarva-yonisu - svim vrstama života;
kaunteya - o Kuntin sine;
murtayah - oblicima;
sambhavanti - pojavljuju se;
yah - koja;
tasam - svih njih;
brahma - najviši;
mahat yonih - izvor roñenja u materijalnoj supstanci;
aham - Ja;
bija-pradah - koji daje sjeme;
pita - otac;
O Kuntin sine, trebaš shvatiti da sve vrste života nastaju rañanjem u ovoj materijalnoj
prirodi i da sam Ja otac koji daje sjeme.
SMISAO: U ovom stihu je jasno rečeno da je Svevišnja Božanska Osoba Krsna izvorni otac svih
živih bića. Živa bića su spojevi materijalne i duhovne prirode. Takva živa bića se mogu vidjeti ne
samo na ovoj planeti, već i na svim drugim planetima, čak i na najvišoj, na kojoj prebiva
Brahma. Živih bića ima svuda; ima ih u zemlji, u vodi, čak i u vatri. Sva ta bića se pojavljuju
zahvaljujući majci, materijalnoj prirodi, i Krsninom procesu davanja sjemena. To znači da je
materijalna priroda prožeta živim bićima, koja u vrijeme stvaranja izlaze u raznim oblicima,
ovisno o djelima koja su počinila u prošlosti.
STIH 5
sattvam rajas tama iti
gunah prakrti-sambhavah
nibadhnanti maha-baho
dehe dehinam avyayam
sattvam - guna vrline;
rajah - guna strasti;
tamah - guna neznanja;
iti - tako;
gunah - odlike;
prakrti - materijalne prirode;
sambhavah - proizvod;
nibadhnanti - uslovljavaju;
maha-baho - o Arñuna snažnih ruku;
dehe - u ovom tijelu;
dehinam - živo biće;
avyayam - vječno;
Materijalna priroda se sastoji od tri gune - vrline, strasti i neznanja. Kada vječno živo
biće doñe u dodir s prirodom, o Arñuna snažnih ruku, te gune ga uslovljavaju.
SMISAO: Pošto je živo biće transcendentalno, nema nikakve veze s ovom materijalnom
prirodom. Usprkos tome, kako je postalo uslovljeno materijalnim svijetom, djeluje pod opsjenom
triju guna materijalne prirode. Živa bića imaju različite vrste tijela, ovisno o različitim odlikama, i
zato bivaju podstaknuta na djelovanje u skladu s tom prirodom. To je uzrok raznih vrsta sreće i
nesreće.
STIH 6
tatra sattvam nirmalatvat prakacakam anamayam
sukha-saggena badhnati
jwana-saggena canagha
tatra - tamo;
sattvam - guna vrline;
nirmalatvat - jer je najčistija u materijalnom svijetu;
prakacakam - prosvjetljujuća;
anamayam - bez ikakve grješne posljedice;
sukha - sa srećom;
saggena - dodir;
badhnati - uslovljava;
jwana - sa znanjem;
saggena - dodir;
ca - takoñer;
anagha - o bezgrješni;
O bezgrješni, guna vrline je čistija od drugih guna i zato prosvjetljuje živo biće i
oslobaña ga od svih grješnih posljedica. Oni koji su pod utjecajem te gune postaju
uslovljeni osjećajem sreće i znanja.
SMISAO: Postoje razne vrste živih bića uslovljenih materijalnom prirodom. Jedno je sretno,
drugo je vrlo aktivno, a treće bespomoćno. Sve te vrste psiholoških manifestacija su uzroci
uslovljenog stanja bića u prirodi. U ovom dijelu Bhagavad-gite se objašnjava kako su živa bića
različito uslovljena. Prvo se razmatra guna vrline. Kao rezultat razvijanja gune vrline u
materijalnom svijetu, živo biće postaje mudrije od živih bića koja su uslovljena drugim gunama.
Čovjek u guni vrline nije jako uznemiren materijalnim bijedama i ima osjećaj da napreduje u
materijalnom znanju. Tipičan primjer je brahmana, jer se smatra da je brahmana u guni vrline.
Taj osjećaj sreće je rezultat razumijevanja da se u guni vrline manje ili više oslobaña grješnih
posljedica. U stvari, u vedskoj literaturi je rečeno da guna vrline znači veće znanje i veći osjećaj
sreće.
Problem je da živo biće u guni vrline postaje uslovljeno osjećajem da napreduje u znanju i da je
bolje od drugih. Na taj način postaje uslovljeno. Najbolji primjer su znanstvenici i filozofi. I jedni i
drugi su vrlo ponosni na svoje znanje i pošto obično poboljšavaju svoje životne okolnosti,
osjećaju odreñenu materijalnu sreću. Taj osjećaj veće sreće u uslovljenom životu ih vezuje za
gunu vrline. Zbog toga osjećaju privlačnost prema djelovanju u guni vrline i sve dok osjećaju
takvu privlačnost, moraju prihvatiti neku vrstu tijela pod utjecajem guna prirode. Tako nemaju
izgleda da budu osloboñeni ili uzdignuti u duhovni svijet. Čovjek može iznova i iznova biti filozof,
znanstvenik ili pjesnik i iznova i iznova se zaplitati u bijede rañanja i umiranja. Ali zbog iluzije
materijalne energije, misli da je takav život ugodan.
STIH 7
rajo ragatmakam viddhi
trsna-sagga-samudbhavam
tan nibadhnati kaunteya
karma-saggena dehinam
rajah - guna strasti;
raga-atmakam - rezultat želje ili požude;
viddhi - znaj;
trsna - sa žudnjom;
sagga - druženjem;
samudbhavam - proizvod;
tat - ona;
nibadhnati - vezuje;
kaunteya - o Kuntin sine;
karma-saggena - zbog dodira s plodonosnim aktivnostima;
dehinam - utjelovljeno;
O Kuntin sine, guna strasti se raña iz neograničenih želja i žudnji. Zbog nje je
utjelovljeno živo biće vezano za materijalno plodonosno djelovanje.
SMISAO: Guna strasti se ogleda u privlačnosti izmeñu muškarca i žene. Žena privlači muškarca,
a muškarac privlači ženu. To se zove guna strasti. Kada se guna strasti poveća, razvija se žudnja
za materijalnim uživanjem. Čovjek želi uživati u osjetilnom zadovoljstvu. Radi osjetilnog
zadovoljstva, čovjek u guni strasti želi ugled u društvu, ili narodu, i sretnu obitelj, s lijepom
djecom, ženom i kućom. To su tvorevine gune strasti. Sve dok žudi za time, mora vrlo teško
raditi. Stoga je ovdje vrlo jasno rečeno da se vezuje za plodove svojih djelatnosti i tako postaje
vezan takvim djelatnostima. Da bi zadovoljio svoju ženu, djecu i društvo i održao ugled, mora
raditi. Stoga je čitav materijalni svijet manje ili više u guni strasti. Suvremena civilizacija se
smatra naprednom po standardu gune strasti. Ranije se smatralo naprednim biti u guni vrline.
Ako osobe u guni vrline ne mogu biti osloboñene, što reći za osobe zapletene u gunu strasti ?
STIH 8
tamas tv ajwana-jam viddhi mohanam sarva-dehinam
pramadalasya-nidrabhis
tan nibadhnati bharata
tamah - guna neznanja;
tu - ali;
ajwana-jam - proizvod neznanja;
viddhi - znaj;
mohanam - iluzija;
sarva-dehinam - svih utjelovljenih bića;
pramada - s ludilom;
alasya - nemarnošću;
nidrabhih - i spavanjem;
tat - ona;
nibadhnati - vezuje;
bharata - o Bharatin sine;
O Bharatin sine, znaj da guna tame, koja se raña iz neznanja, obmanjuje sva
utjelovljena živa bića. Rezultati te gune su ludilo, nemar i spavanje, koji vezuju
uslovljenu dušu.
SMISAO: U ovom stihu je vrlo značajna upotreba riječi tu. To znači da je guna neznanja
svojstvena osobina utjelovljene duše. Guna neznanja je suprotnost guni vrline. U guni vrline
osoba može razvijanjem znanja shvatiti što je što, ali guna neznanja je nešto sasvim suprotno.
Svatko pod opsjenom gune neznanja postaje lud, a luñak ne može shvatiti što je što. Umjesto da
napreduje, degradira se. Definiciju gune neznanja nalazimo u vedskoj literaturi. Vastu-
yathatmya-jwanavarakam viparyaya-jwana-janakam tamah: čovjek pod opsjenom neznanja ne
može shvatiti pravu prirodu stvari. Na primjer, svatko može vidjeti da je njegov djed umro i da
će prema tome i on umrijeti; čovjek je smrtan. Djeca koju začne će takoñer umrijeti. Smrt je
stoga sigurna. Ipak, ljudi pomamno zgrću novac i vrlo teško rade čitav dan i noć, ne mareći za
vječni duh. To je ludilo. U svom ludilu, opiru se napredovanju u duhovnom razumijevanju. Takvi
ljudi su vrlo lijeni. Kada ih pozovete u društvo spiritualista radi duhovnog razumijevanja, nisu
jako zainteresirani. Nisu čak ni aktivni kao ljudi pod kontrolom gune strasti. Još jedan simptom
osobe utonule u gunu neznanja je da spava više nego što je potrebno. Šest sati spavanja je
dovoljno, ali čovjek u guni neznanja spava najmanje deset ili dvanaest sati dnevno. Takav čovjek
izgleda uvijek snužden i odaje se uzimanju opojnih sredstava i spavanju. To su simptomi osobe
uslovljene gunom neznanja.
STIH 9
sattvam sukhe sawjayati rajah karmani bharata
jwanam avrtya tu tamah pramade sawjayaty uta
sattvam - guna vrline;
sukhe - za sreću;
sawjayati - vezuje;
rajah - guna strasti;
karmani - za plodonosne aktivnosti;
bharata - o Bharatin sine;
jwanam - znanje;
avrtya - prekrivajući;
tu - ali;
tamah - guna neznanja;
pramade - za ludilo;
sawjayati - vezuje;
uta - rečeno je;
O Bharatin sine, guna vrline vezuje živo biće za sreću, strast ga vezuje za plodonosno
djelovanje, a neznanje koje prekriva njegovo znanje ga vezuje za ludilo.
SMISAO: Osoba u guni vrline je zadovoljna sa svojim djelovanjem ili intelektualnim radom, kao
što se filozof, znanstvenik ili prosvjetni radnik mogu baviti odreñenim područjem znanja i na taj
način biti zadovoljni. Čovjek u guni strasti se može baviti plodonosnim aktivnostima; on stječe
što više može i troši u dobre svrhe. Ponekad pokušava otvoriti bolnice, daje donacije
dobrotvornim ustanovama, itd. To su znaci osobe u guni strasti. Guna neznanja prekriva znanje.
Djela koja netko počini u guni neznanja nisu dobra ni za njega ni za bilo koga drugoga.
STIH 10
rajas tamac cabhibhuya
sattvam bhavati bharata
rajah sattvam tamac caiva
tamah sattvam rajas tatha
rajah - gunu strasti;
tamah - gunu neznanja;
ca - i;
abhibhuya - nadilazeći;
sattvam - guna vrline;
bhavati - prevladava;
bharata - o Bharatin sine;
rajah - guna strasti;
sattvam - gunu vrline;
tamah - gunu neznanja;
ca - i;
eva - tako isto;
tamah - guna neznanja;
sattvam - gunu vrline;
rajah - gunu strasti;
tatha - tako;
O Bharatin sine, ponekad guna vrline postane istaknuta i nadvlada gune strasti i
neznanja. Ponekad guna strasti nadvlada vrlinu i neznanje, a ponekad neznanje
nadvlada vrlinu i strast. Tako uvijek postoji nadmetanje za prevlast.
SMISAO: Kada guna strasti postane istaknuta, nadvladava gune vrline i neznanja. Kada guna
vrline postane istaknuta, nadvladava strast i neznanje, a kada guna neznanja postane istaknuta,
nadvladava strast i vrlinu. To nadmetanje se uvijek odvija. Stoga onaj tko zaista želi napredovati
u svjesnosti Krsne mora nadići te tri gune. Izraziti utjecaj neke gune prirode se izražava u
ponašanju, djelatnostima, uzimanju hrane, itd. Sve će to biti objašnjeno u narednim poglavljima.
Ali ako netko želi, može vježbanjem razviti gunu vrline i tako nadvladati gune strasti i neznanja.
Isto tako može razviti gunu strasti i nadvladati vrlinu i neznanje. Ili može razviti gunu neznanja i
nadvladati vrlinu i strast. Iako postoje tri gune materijalne prirode, ako je netko odlučan, može
biti blagoslovljen gunom vrline i nadilazeći gunu vrline utemeljiti se u čistoj vrlini, koja se naziva
nivo vasudeva, nivo na kojem može shvatiti znanost o Bogu. Po manifestaciji aktivnosti osobe
može se shvatiti u kojoj se guni prirode nalazi.
STIH 11
sarva-dvaresu dehe 'smin prakaca upajayate
jwanam yada tada vidyad vivrddham sattvam ity uta
sarva-dvaresu - na svim vratima;
dehe asmin - ovog tijela;
prakacah - odlika prosvijetljenosti;
upajayate - razvije se;
jwanam - znanje;
yada - kada;
tada - tada;
vidyat - znaj;
vivrddham - prevladava;
sattvam - guna vrline;
iti uta - tako je rečeno;
Manifestacije gune vrline se mogu opaziti kada su svi otvori tijela obasjani znanjem.
SMISAO: Tijelo ima devet otvora: dva oka, dva uha, dvije nosnice, usta, spolni organ i anus.
Kada je svaki otvor obasjan simptomima vrline, smatra se da je osoba razvila gunu vrline. U guni
vrline može vidjeti stvari na pravi način, čuti na pravi način i kušati na pravi način. Postaje čista
iznutra i izvana. U svakom otvoru se razvijaju simptomi sreće. To je stanje vrline.
STIH 12
lobhah pravrttir arambhah karmanam acamah sprha
rajasy etani jayante
vivrddhe bharatarsabha
lobhah - pohlepa;
pravrttih - djelatnost;
arambhah - napor;
karmanam - u djelatnostima;
acamah - neobuzdana;
sprha - želja;
rajasi - gune strasti;
etani - sve to;
jayante - razvija se;
vivrddhe - kada doñe do pretjeranog povećanja;
bharata-rsabha - o glavni potomče Bharate;
O glavni potomče Bharate, kada se poveća guna strasti razvijaju se simptomi velike
vezanosti, plodonosnog djelovanja, ulaganja velikog napora i neobuzdane želje i
žudnje.
SMISAO: Osoba u guni strasti nikada nije zadovoljna s položajem koji je već stekla; uvijek žudi
poboljšati svoj položaj. Ako želi sagraditi kuću, ulaže sav napor u gradnju velike i raskošne kuće,
kao da će u njoj moći vječno stanovati. Takva osoba razvija veliku žudnju za osjetilnim
zadovoljstvima. Nema kraja zadovoljavanju osjetila. Uvijek želi ostati sa svojom obitelji u svojoj
kući i nastaviti s procesom zadovoljavanja osjetila. S tim ne prestaje. Smatra se da su svi ovi
simptomi osobe u guni strasti.
STIH 13
aprakaco 'pravrttis ca
pramado moha eva ca
tamasy etani jayante
vivrddhe kuru-nandana
aprakacah - tama;
apravrttih - neaktivnost;
ca - i;
pramadah - ludilo;
mohah - iluzija;
eva - svakako;
ca - i:
tamasi - guna neznanja;
etani - one;
jayante - manifestiraju se;
vivrddhe - kada se razvije;
kuru-nandana - o sine Kurua;
O sine Kurua, kada se poveća guna neznanja, izražava se tama, pasivnost, ludilo i
iluzija.
SMISAO: Kada nema svjetlosti, znanje je odsutno. Osoba u guni neznanja ne djeluje u skladu s
propisanim principima; želi djelovati hirovito, bez ikakvog cilja. Iako je sposobna raditi, ne ulaže
nikakav napor. To se zove iluzija. Iako svijest i dalje postoji, život je neaktivan. To su simptomi
osobe u guni neznanja.
STIH 14
yada sattve pravrddhe tu pralayam yati deha-bhrt
tadottama-vidam lokan
amalan pratipadyate
yada - kada;
sattve - guna vrline;
pravrddhe - razvijena;
tu - ali;
pralayam - uništenje;
yati - odlazi;
deha-bhrt - utjelovljena;
tada - tada;
uttama-vidam - velikih mudraca;
lokan - planete;
amalan - čiste;
pratipadyate - dostiže;
Kada netko umre u guni vrline, dostiže čiste, više planete velikih mudraca.
SMISAO: Osoba u guni vrline dostiže više planetarne sisteme, kao što su Brahmaloka ili Janaloka
i tamo uživa u rajskoj sreći. Riječ amalan je značajna; ona znači "slobodan od guna strasti i
neznanja". U materijalnom svijetu postoje nečistoće, ali guna vrline je najčistiji oblik postojanja u
materijalnom svijetu. Postoje razne vrste planeta za razne vrste živih bića. Oni koji umru u guni
vrline uzdižu se na planete na kojima žive veliki mudraci i veliki bhakte.
STIH 15
rajasi pralayam gatva
karma-saggisu jayate
tatha pralinas tamasi
mudha-yonisu jayate
rajasi - u strasti;
pralayam - uništenje;
gatva - stječući;
karma-saggisu - u društvu onih koji se bave plodonosnim aktivnostima;
jayate - raña se;
tatha - slično tome;
pralinah - kada je uništen;
tamasi - u neznanju;
mudha-yonisu - u životinjskim vrstama;
jayate - raña se;
Kada netko umre u guni strasti, raña se meñu onima koji se bave plodonosnim
aktivnostima, a kada umre u guni neznanja, raña se u životinjskom carstvu.
SMISAO: Neki ljudi imaju dojam da duša, kada jednom dostigne nivo ljudskog života, nikada više
ne silazi u niže oblike. To nije točno. Prema ovom stihu, ako netko razvije gunu neznanja, nakon
smrti će se degradirati u životinjski oblik života. Iz njega se mora procesom evolucije ponovo
uzdići do ljudskog oblika života. Stoga oni koji ozbiljno shvaćaju ljudski oblik života trebaju
prihvatiti gunu vrline i u dobrom društvu transcendirati gune i utemeljiti se u svjesnosti Krsne. To
je cilj ljudskog života. Inače ne postoji garancija da će ljudsko biće ponovo dostići položaj
čovjeka.
STIH 16
karmanah sukrtasyahuh
sattvikam nirmalam phalam
rajasas tu phalam duhkham ajwanam tamasah phalam
karmanah - rada;
su-krtasya - pobožnog;
ahuh - kaže se;
sattvikam - u guni vrline;
nirmalam - pročišćen;
phalam - rezultat;
rajasah - gune strasti;
tu - ali;
phalam - rezultat;
duhkham - bijeda;
ajwanam - ludost;
tamasah - gune neznanja;
phalam - rezultat;
Rezultat pobožnog djela je čist i kaže se da je u guni vrline. Rezultat djela u guni
strasti je bijeda, a rezultat djela u guni neznanja je ludost.
SMISAO: Rezultat pobožnih djela u guni vrline je čist. Zato su mudraci, koji su osloboñeni sve
iluzije, utemeljeni u sreći. Aktivnosti u guni strasti donose samo bijedu. Svaka aktivnost koja se
vrši da bi se stekla materijalna sreća je osuñena na propast. Ako, na primjer, netko želi imati
neboder, takva gradnja povlači za sobom toliko mnogo ljudske bijede, prije nego što neboder
može biti sagrañen. Onaj tko financira neboder se mora teško truditi zaraditi gomilu novca, a oni
koji poput robova rade na izgradnji moraju uložiti fizički napor. Bijede su tu. Tako Bhagavad-gita
kaže da svaka djelatnost koja se vrši pod opsjenom gune strasti sigurno povlači za sobom veliku
bijedu. Možda u umu osoba može iskusiti malo tobožnje sreće - "Imam ovu kuću ili ovaj novac" -
ali to nije prava sreća.
Što se tiče gune neznanja, onaj tko djeluje pod njenim utjecajem nema znanje i zato mu sve
djelatnosti koje sada vrši donose bijedu, a kasnije će se degradirati u životinjski život. Životinjski
život je uvijek pun bijede, ali životinje to ne shvaćaju, jer su pod opsjenom iluzorne energije,
maye. Klanje jadnih životinja je takoñer posljedica gune neznanja. Ubojica životinje ne zna da će
u budućnosti dobiti tijelo u kome ga može ubiti. To je zakon prirode. U ljudskom društvu, ako
netko ubije čovjeka, mora biti obješen. To je zakon države. Zbog neznanja, ljudi ne vide da
postoji država koja obuhvaća cijelu kreaciju, kojom upravlja Svevišnji Gospodin. Svako živo
stvorenje je sin Svevišnjeg Gospodina, koji ne podnosi čak ni da netko ubije mrava. Za to mora
platiti. Tako je ubijanje životinja radi zadovoljavanja jezika najgrublja vrsta neznanja. Ljudsko
biće nema potrebe ubijati životinje, jer je Bog dao tako puno lijepih stvari. Ako netko ipak jede
meso, smatra se da djeluje u neznanju i da svoju budućnost čini vrlo mračnom. Od svih vrsta
ubijanja životinja, ubijanje krava je najporočnije, jer nam krava pruža sve vrste zadovoljstava
dajući nam mlijeko. Klanje krava je čin najgrublje vrste neznanja. U vedskoj literaturi (Rg Veda
9.4.64) riječi gobhih prinita-matsaram ukazuju da se onaj tko želi ubiti kravu, iako je potpuno
zadovoljan mlijekom, nalazi u najdubljem neznanju. U vedskoj literaturi se nalazi sljedeća
molitva:
namo brahmanya-devaya go-brahmana-hitaya ca
jagad-dhitaya krsnaya
govindaya namo namah
"Gospodine moj, Ti si dobronamjernik krava i brahmana i čitavog ljudskog društva i svijeta."
(Visnu Purana 1.19.65) U ovoj molitvi se posebno spominje zaštita krava i brahmana. Brahmane
su simbol duhovnog obrazovanja, a krave simbol najvrjednije hrane. Tim živim bićima,
brahmanama i kravama, mora se pružiti sva zaštita - to je pravi napredak civilizacije. U
suvremenom ljudskom društvu se zanemaruje duhovno obrazovanje i potiče se ubijanje krava.
Stoga trebamo shvatiti da ljudsko društvo napreduje u pogrešnom smjeru i utire put ka vlastitoj
propasti. Civilizacija koja vodi grañane ka tome da u sljedećem životu postanu životinje sigurno
nije ljudska civilizacija. Naravno, sadašnja civilizacija je grubo zavedena gunama strasti i
neznanja. Ovo je vrlo opasno doba i sve nacije se trebaju pobrinuti da čovječanstvu pruže
najlakši proces, svjesnost Krsne, da bi ga spasile od najveće opasnosti.
STIH 17
sattvat sawjayate jwanam rajaso lobha eva ca
pramada-mohau tamaso bhavato 'jwanam eva ca
sattvat - iz gune vrline;
sawjayate - razvija se;
jwanam - znanje;
rajasah - iz gune strasti;
lobhah - pohlepa;
eva - svakako;
ca - i;
pramada - ludilo;
mohau - i iluzija;
tamasah - iz gune neznanja;
bhavatah - razvija se;
ajwanam - glupost;
eva - svakako;
ca - takoñer;
Iz gune vrline se razvija pravo znanje, iz gune strasti se razvija pohlepa, a iz gune
neznanja glupost, ludilo i iluzija.
SMISAO: Pošto sadašnja civilizacija nije jako povoljna za živa bića, preporučuje se svjesnost
Krsne. Kroz svjesnost Krsne, društvo će razviti gunu vrline. Kada razvije gunu vrline, ljudi će
vidjeti pravu prirodu stvari. U guni neznanja, ljudi su kao životinje i ne mogu jasno vidjeti stvari.
Na primjer, u guni neznanja ne vide da se ubijajući životinju izlažu opasnosti da ih ta ista
životinja ubije u sljedećem životu. Ljudi se ne obrazuju u pravom znanju i zato postaju
neodgovorni. Da bi se stalo na kraj toj neodgovornosti, ljudi moraju kroz obrazovanje razviti
gunu vrline. Kada se obrazuju u guni vrline, postati će razboriti i steći znanje o pravoj prirodi
stvari. Tada će biti sretni i uspješni. Čak i ako većina ljudi nije sretna i uspješna, ako odreñeni
postotak stanovništva razvije svjesnost Krsne i utemelji se u guni vrline, onda postoji mogućnost
za mir i blagostanje u cijelom svijetu. U protivnom, ako je svijet odan gunama strasti i neznanja,
ne može biti mira i blagostanja. U guni strasti ljudi postaju pohlepni i njihovoj žudnji za
osjetilnim uživanjem nema kraja. Možemo vidjeti da čak i ako netko ima dovoljno novaca i
odgovarajućih pogodnosti za zadovoljavanje osjetila, nema ni sreće ni mira uma. To nije moguće
zato što je u guni strasti. Ako želi sreću, njegov novac mu neće pomoći; mora se uzdići do gune
vrline slijeñenjem procesa svjesnosti Krsne. Kada netko djeluje u guni strasti, nije samo u umu
nesretan, već su i njegovo zanimanje i posao mukotrpni. Mora smišljati mnogo planova kako da
zaradi dovoljno novaca da bi održao svoj status quo. Sve je to mučno. U guni neznanja, ljudi
postaju ludi. Nesretni zbog okolnosti u kojima se nalaze, uzimaju utočište opojnih sredstava i
tako još dublje tonu u neznanje. Njihova budućnost je vrlo mračna.
STIH 18
urdhvam gacchanti sattva-stha
madhye tisthanti rajasah
jaghanya-guna-vrtti-stha
adho gacchanti tamasah
urdhvam - gore;
gacchanti - idu;
sattva-sthah - u guni vrline;
madhye - u sredini;
tisthanti - prebivaju;
rajasah - u guni strasti;
jaghanya - ima odvratnu;
guna - osobinu;
vrtti-sthah - čije zanimanje;
adhah - dolje;
gacchanti - idu;
tamasah - osobe u guni neznanja;
Osobe u guni vrline se postupno uzdižu na više planete, osobe u guni strasti žive na
zemaljskim planetima, a osobe u odvratnoj guni neznanja silaze u paklene svjetove.
SMISAO: U ovom stihu su još jasnije opisani rezultati djelovanja pod utjecajem triju guna
prirode. U višem planetarnom sistemu, koji se sastoji od rajskih planeta, svatko je vrlo uzvišen.
Ovisno o stupnju razvoja gune vrline, živo biće može biti prenijeto na razne planete u tom
sistemu. Najviši planet je Satyaloka, ili Brahmaloka, na kojoj prebiva prvobitna osoba u ovom
univerzumu, Brahma. Već smo vidjeli da teško možemo procijeniti čudesne uslove života na
Brahmaloki, ali najviše stanje života, guna vrline, može nas dovesti do nje.
Guna strasti je pomiješana. Nalazi se u sredini, izmeñu gune vrline i neznanja. Čovjek nije uvijek
čist, ali čak i kad bi bio samo u guni strasti, jednostavno bi ostao na ovoj planeti Zemlji kao kralj
ili bogataš. Meñutim, pošto su utjecaji guna pomiješani, može se degradirati. Ljudi s planete
Zemlje, koji su u guni strasti ili neznanja, ne mogu strojevima na silu prići višim planetima. U
guni strasti, takoñer postoji mogućnost da osoba u sljedećem životu postane luda.
Najniža odlika, guna neznanja, ovdje je opisana kao odvratna. Rezultat razvijanja neznanja je
vrlo, vrlo opasan. To je najniža odlika u materijalnoj prirodi. Ispod ljudskog nivoa postoji osam
milijuna vrsta života - ptice, zvijeri, gmizavci, drveće, itd. - i ovisno o tome koliko su razvili gunu
neznanja, ljudi bivaju stavljeni u ta odvratna stanja. Ovdje je vrlo značajna riječ tamasah.
Tamasah ukazuje na one koji su stalno u guni neznanja i koji se ne uzdižu do više gune.
Njihova budućnost je vrlo mračna.
Za ljude u gunama neznanja i strasti postoji prilika da se uzdignu do gune vrline i taj sistem se
naziva svjesnost Krsne. Ali onaj tko ne iskoristi tu priliku sigurno će ostati pod utjecajem nižih
guna.
STIH 19
nanyam gunebhyah kartaram
yada drastanupacyati
gunebhyac ca param vetti
mad-bhavam so 'dhigacchati
na - nitko;
anyam - drugi;
gunebhyah - nego odlike;
kartaram - vršitelj;
yada - kada;
drasta - promatrač;
anupacyati - vidi pravilno;
gunebhyah - prema gunama prirode;
ca - i;
param - transcendentalan;
vetti - shvaćaš;
mat-bhavam - u Moju duhovnu prirodu;
sah - on;
adhigacchati - biva uzdignut;
Kada osoba pravilno vidi da sve aktivnosti vrše samo ove gune prirode i shvaća
Svevišnjeg Gospodina, koji je transcendentalan prema svim tim gunama, dostiže Moju
duhovnu prirodu.
SMISAO: Čovjek može nadići sve aktivnosti guna materijalne prirode ako jednostavno nauči od
pravih duša kako ih pravilno shvatiti. Pravi duhovni učitelj je Krsna, koji prenosi ovo duhovno
znanje Arjuni. Stoga o aktivnostima koje se vrše od utjecajem guna prirode moramo učiti od onih
koji su potpuno svjesni Krsne. Inače će naš život biti pogrešno usmjeren. Zahvaljujući poukama
vjerodostojnog duhovnog učitelja, živo biće može shvatiti svoj duhovni položaj, svoje materijalno
tijelo, svoja osjetila, način na koji je zarobljeno i kako djeluje pod opsjenom materijalnih guna
prirode. Živo biće je bespomoćno, jer je u vlasti tih guna, ali kada postane sposobno vidjeti svoj
pravi položaj, može dostići transcendentalni nivo, stekavši priliku za duhovni život. U stvari, živo
biće ne vrši različite aktivnosti. Prisiljeno je djelovati, jer se nalazi u odreñenoj vrsti tijela kojom
upravlja odreñena guna materijalne prirode. Bez pomoći duhovnog autoriteta ne može shvatiti
svoj pravi položaj. Zahvaljujući druženju s vjerodostojnim duhovnim učiteljem može vidjeti svoj
pravi položaj i s takvim razumijevanjem može se utemeljiti u potpunoj svjesnosti Krsne. Čovjek
svjestan Krsne nije pod kontrolom opsjene materijalnih guna prirode. U sedmom poglavlju je već
bilo rečeno da se onaj tko se već predao Krsni oslobaña aktivnosti materijalne prirode.
Materijalna priroda postupno prestaje utjecati na onoga tko može vidjeti pravu prirodu stvari.
STIH 20
gunan etan atitya trin
dehi deha-samudbhavan
janma-mrtyu-jara-duhkhair vimukto 'mrtam acnute
gunan - odlike;
etan - sve te;
atitya - nadilazeći;
trin - tri;
dehi - utjelovljeno;
deha - tijela;
samudbhavan - koje potječu od;
janma - rañanja;
mrtyu - umiranja;
jara - i starosti;
duhkhaih - nesreća;
vimuktah - osloboñeno;
amrtam - nektar;
acnute - uživa;
Kada utjelovljeno biće nadiñe te tri gune koje utječu na materijalno tijelo, može se
osloboditi roñenja, smrti, starosti i patnji koje oni donose i čak i u ovom životu uživati
u nektaru.
SMISAO: U ovom stihu se objašnjava kako čovjek, čak i u ovom tijelu, može ostati na
transcendentalnom položaju, u potpunoj svjesnosti Krsne. Sanskritska riječ dehi znači
"utjelovljen". Iako se osoba može nalaziti u ovom materijalnom tijelu, zahvaljujući napredovanju
u duhovnom znanju može se osloboditi utjecaja guna prirode. Čak i u ovom tijelu može uživati u
sreći duhovnog života, jer će po napuštanju tijela sigurno otići u duhovno nebo. Tako čak i u
ovom tijelu može uživati u duhovnoj sreći. Drugim riječima, predano služenje u svjesnosti Krsne
je znak osloboñenja od materijalne zapletenosti i to će biti objašnjeno u osamnaestom poglavlju.
Kada je netko osloboñen utjecaja guna materijalne prirode, počinje predano služiti.
STIH 21
arjuna uvaca
kair liggais trin gunan etan atito bhavati prabho
kim acarah katham caitams trin gunan ativartate
arjunah uvaca - Arñuna reče;
kaih - po kojim;
liggaih - simptomima;
trin - tri;
gunan - odlike;
etan - sve te;
atitah - nadišao;
bhavati - je;
prabho - o Gospodine moj;
kim - kakvo;
acarah - ponašanje;
katham - kako;
ca - takoñer;
etan - ove;
trin - tri;
gunan - odlike;
ativartate - nadilazi;
Arñuna upita: Dragi moj Gospodine, po kojim simptomima se može prepoznati onaj tko
je transcendirao te tri gune? Kako se ponaša i kako transcendira gune prirode?
SMISAO: Pitanja koja Arjuna postavlja u ovom stihu su vrlo dobra. On želi simptome osobe koja
je već transcendirala materijalne gune. Prvo pita: "Koji su simptomi takve transcendentalne
osobe? Kako mogu shvatiti da je već transcendirala utjecaj guna materijalne prirode?" Zatim
pita: "Kako živi i kakve aktivnosti vrši? Da li su regulirane ili neregulirane?" Na kraju pita kako
može dostići transcendentalnu prirodu. To je vrlo važno. Ako netko ne zna neposredan proces
kojim može uvijek biti utemeljen na transcendentalnom nivou, ne može ispoljiti simptome. Sva
ova pitanja koja je postavio Arjuna su veoma važna i Gospodin će dati odgovor.
STIH 22-25
Šri-bhagavan uvaca
prakacam ca pravrttim ca
moham eva ca pandava
na dvesti sampravrttani
na nivrttani kagksati
udasina-vad asino
gunair yo na vicalyate
guna vartanta ity evam
yo 'vatisthati neggate
sama-duhkha-sukhah sva-sthah
sama-lostacma-kawcanah
tulya-priyapriyo dhiras
tulya-nindatma-samstutih
manapamanayos tulyas
tulyo mitrari-paksayoh
sarvarambha-parityagi
gunatitah sa ucyate
Šri-bhagavan uvaca - Svevišnja Božanska Osoba reče;
prakacam - prosvijetljenost;
ca - i;
pravrttim - vezanost;
ca - i;
moham - iluziju;
eva ca - takoñer;
pandava - o sine Pandua;
na dvesti - ne mrzi;
sampravrttani - iako su razvijeni;
na nivrttani - niti prestanak razvijanja;
kagksati - želi;
udasina-vat - u neutralnom;
asinah - položaju;
gunaih - odlikama;
yah - onaj tko;
na - nikada nije;
vicalyate - uznemiren;
gunah - odlike;
vartante - djeluju;
ity evam - znajući da;
yah - onaj tko;
avatisthati - ostaje;
na - nikada ne;
ingate - dvoumi se;
sama - jednak;
duhkha - u nesreći;
sukhah - i sreći;
sva-sthah - jer je utemeljen u sebi;
sama - jednako;
losta - grumen zemlje;
acma - kamen;
kawcanah - zlato;
tulya - jednak;
priya - prema dragom;
apriyah - i nepoželjnom;
dhirah - postojan;
tulya - jednak;
ninda - kada ga vrijeñaju;
atma-samstutih - i hvale;
mana - u časti;
apamanayoh - i nečasti;
tulyah - jednak;
tulyah - jednak;
mitra - prijatelja;
ari - i neprijatelja;
paksayoh - prema grupama;
sarva - svih;
arambha - napora;
parityagi - odriče se;
guna-atitah - transcendentalan prema materijalnim gunama prirode;
sah - on;
ucyate - kaže se da je;
Svevišnja Božanska Osoba reče: O sine Pandua, za osobu koja ne mrzi prosvijetljenost,
vezanost i iluziju kada su prisutni niti žudi za njima kada nestanu, koja je
nepokolebljiva i neuznemirena svim posljedicama materijalnih odlika i ostaje neutralna
i transcendentalna, znajući da samo gune djeluju, koja je utemeljena u jastvu i jednaka
u sreći i nesreći, koja jednakim očima vidi grumen zemlje, kamen i komad zlata,
poželjno i nepoželjno, koja je postojana, jednaka u pohvali i pokudi, časti i nečasti,
koja se jednako ophodi prema prijatelju i neprijatelju i koja se odrekla svih
materijalnih aktivnosti, kaže se da je nadišla gune prirode.
SMISAO: Arjuna je postavio tri različita pitanja i Gospodin odgovara na njih jedno za drugim. U
ovim stihovima Krsna prvo ukazuje da osoba utemeljena u transcendentalnom položaju nije
zavidna i ne žudi ni za čim. Kada živo biće ostane u ovom materijalnom svijetu utjelovljeno u
materijalnom tijelu, smatra se da je pod kontrolom jedne od triju guna materijalne prirode. Kada
je izvan tijela, nije u okovima materijalnih guna prirode. Ali sve dok se nalazi u materijalnom
tijelu, treba biti neutralno. Treba predano služiti Gospodina tako da automatski zaboravi svoje
poistovjećivanje s materijalnim tijelom. Kada je svjesno materijalnog tijela, djeluje samo da bi
zadovoljilo osjetila, ali kada prenese svoju svjesnost na Krsnu, samim tim prestaje zadovoljavati
osjetila. Nije mu potrebno ovo materijalno tijelo, niti treba prihvaćati zapovijedi materijalnog
tijela. Odlike materijalnih guna u tijelu će djelovati, ali jastvo je kao duhovna duša odvojeno od
takvih aktivnosti. Kako postaje odvojeno? Ne želi uživati u tijelu, niti želi izaći iz njega. Tako
transcendentalno utemeljen, bhakta automatski postaje slobodan. Ne treba se pokušavati
osloboditi utjecaja guna materijalne prirode.
Sljedeće pitanje je vezano uz ponašanje osobe na transcendentalnom nivou. Na osobu na
materijalnom nivou utječu takozvana čast i nečast koje se ukazuju materijalnom tijelu, ali na
osobu na transcendentalnom položaju ne utječu takva lažna čast i nečast. Ona vrši svoju dužnost
u svjesnosti Krsne i ne mari da li je netko poštuje ili ne poštuje. Prihvaća stvari povoljne za
izvršavanje njene dužnosti u svjesnosti Krsne, inače joj nije potrebno ništa materijalno, ni kamen
ni zlato. Svakog prihvaća kao dragog prijatelja koji joj pomaže u svjesnosti Krsne i ne mrzi svog
takozvanog neprijatelja. Jednako je naklonjena svima i sve vidi na jednakom nivou, jer savršeno
dobro zna da nema nikakve veze s materijalnim postojanjem. Društveni i politički dogañaji ne
utječu na nju, jer je upoznata sa situacijom privremenih preokreta i uznemirenja. Ne trudi se da
radi bilo što za sebe. Može sve napraviti za Krsnu, ali za sebe osobno ništa ne pokušava. Takvim
ponašanjem se istinski utemeljuje na transcendentalnom nivou.
STIH 26
mam ca yo vyabhicarena bhakti-yogena sevate
sa gunan samatityaitan
brahma-bhuyaya kalpate
mam - Mene;
ca - takoñer;
yah - osoba koja;
avyabhicarena - neizostavno;
bhakti-yogena - predanim služenjem;
sevate - služi;
sah - ona;
gunan - gune materijalne prirode;
samatitya - nadilazeći;
etan - sve ove;
brahma-bhuyaya - uzdignuta na nivo Brahmana;
kalpate - postaje;
Onaj, tko uvijek predano služi i ni u kakvim okolnostima ne pada, odmah transcendira
gune materijalne prirode i tako dolazi na nivo Brahmana.
SMISAO: Ovaj stih je odgovor na Arjunino treće pitanje: "Kako se može dostići transcendentalni
položaj?" Kao što je već bilo objašnjeno, materijalni svijet djeluje pod opsjenom guna
materijalne prirode. Osoba ne bi trebala biti uznemirena djelatnostima guna prirode; umjesto da
svoju svjesnost zaokupi takvim djelatnostima može je prenijeti na djelatnosti za Krsnu.
Djelatnosti za Krsnu su poznate kao bhakti-yoga - neprestano djelovanje za Krsnu. To se odnosi
ne samo na Krsnu, već i na Njegove različite potpune ekspanzije kao što su Rama i Narayana.
Krsna ima bezbroj ekspanzija. Smatra se da je onaj tko služi bilo koji oblik Krsne, ili Njegovih
potpunih ekspanzija, na transcendentalnom položaju. Takoñer trebamo primijetiti da su svi
Krsnini oblici potpuno transcendentalni, puni blaženstva i znanja i vječni. Takve Božanske Osobe
su svemoćne i sveznajuće i imaju sve transcendentalne odlike. Ako netko s nepokolebljivom
odlučnosti služi Krsnu ili Njegove potpune ekspanzije, može lako nadići gune materijalne prirode,
koje se vrlo teško mogu nadići. To je već bilo objašnjeno u sedmom poglavlju. Onaj tko se preda
Krsni odmah nadilazi utjecaj guna materijalne prirode. Biti svjestan Krsne ili predano služiti znači
postati jednak Krsni. Gospodin kaže da je Njegova priroda vječna, blažena i puna znanja, a živa
bića su dijelovi i čestice Svevišnjeg, kao što su čestice zlata dio rudnika zlata. Tako je živo biće u
svom duhovnom položaju kvalitativno jednako zlatu, Krsni. Razlika u osobnosti i dalje postoji,
inače ne bi bilo govora o bhakti-yogi. Bhakti-yoga znači da postoji Gospodin, bhakta i razmjena